iklan

NASIONÁL, EKONOMIA

USAID Alarga Projetu Turizmu Ba Ema Hotu Ho Akordu P3

USAID Alarga Projetu Turizmu Ba Ema Hotu Ho Akordu P3

Embaixadora Estadu Unidu Amérika (EUA), Kathleen M. Fitzpatrick

DILI, (TATOLI) – Ajénsia Estadu Unidu ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID-sigla inglés) alarga ninia projetu turizmu ba ema hotu liuhosi akordu dahuluk ne’ebé asina ho setór privadu sira, Parseria Públika Privada (P3).

Organizasaun ba setór privadu ne’ebé hola parte ba akordu ne’e mak Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés), Federasaun Hanai Malu no Kaebauk Investimentu no Finansa.

“Estadu Unidu nia kompromisu hanesan reflesaun tuir objetivu USAID nia projetu turizmu hodi avansa Timor-Leste nia meta ba aumenta turista mai vizita to’o 200,000 kada tinan to’o 2030, prepara serbisu hamutuk 15,000 ba empregu turizmu nia no jeneraliza milliaun $150 ba iha rendimentu turizmu kada tinan”, Embaixadora Estadu Unidu Amérika (EUA) ba Timor-Leste, Kathleen M. Fitzpatrick, afirma iha Timor Plaza, ohin.

Kathleen promete Governu Estadu Unidu iha kompromisu ajuda Timor-Leste hadi’a nia turizmu, oportunidade ba baze ekonomia no diversifikasaun.

Embaixadora ne’e dehan importánsia turizmu liga ho PPP ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu sosiál no ekonomia.

Nia hatutan meta projetu nian hanesan loloos ho Estadu Unidu Indo Pasífiku nia estratéjia ne’ebé énfaze Estadu Unidu nia apoiu ba merkadu nu’udar matadalan ba ekonomia no dezenvolvimentu sustentavel.

Sekretáriu Estadu Formasaun Profisonál no Empregu (SEFOPE), Julião da Silva. Foto/SEFOPE.

Entretantu, Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu, Julião da Silva, ne’ebé reprezenta Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria interinu, hatete bazea ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu iha 2030 Timor-Leste tenke atinje turista mai kada tinan 200,000 no ida ne’e posivel, tanba potensialidade ne’ebé país ne’e iha hanesan nia natureza.

“Tasi-ibun, tasi ho animál sira iha laran, foho, sítiu kulturál, fatin relijiozu, fatin istóriku no seluk tan bele dezenvolve hodi sai ingrediente ba indústria turizmu ida ne’ebé susesu”, katak.

Sekretáriu Estadu ne’e mós relata tuir peskiza Travelers to Timor-Leste iha 2017 hatudu iha vizitante 73,837 maka vizita ho viza turista, maibé iha de’it ema 36,975 maka mai pasa féria no tuir Organizasaun Nasaun Unida ba Turzimu Mundiál iha 2017 estima katak iha de’it 5,000 maka sai hanesan turista loloos.

Prezidente CCI-TL, Óscar Lima, dehan akordu PPP ne’e hanesan inisiativa ida di’ak husi USAID ho setór privadu sira no espera sei lori rezultadu di’ak.

“Ita-nia rai ne’e riku tebes, iha beleza maibé ita seidauk esplora didi’ak. Kuandu ita esplora didi’ak ita-nia beleza ita sei hetan osan barak, turista barak sei mai, maibé ita mós tenke aprende hamnasa ba ema, ita atu hamnasa ne’e susar lahalimar”, dehan.

Tanba ne’e nia sujere iha restaurante tenke hamnasa, iha loja tenke atende ema ho di’ak para halo ema iha simpatia nune’e lori osan husik iha país ne’e hodi dezevolve rai ne’e.

Prezidente CCI-TL ne’e salienta sobre investimentu iha setór turizmu daudaun ne’e ema ida-idak komesa haree ona no bainhira iha hanoin atu sai emprezáriu serteza katak nia kompañia prepara an oinsá maka book iha área turizmu liuliu ema ne’ebé aproriada estuda iha turizmu no sei suporta sira oinsá maka bele tau atensaun iha parte turizmu ne’e tanba iha ema barak hakarak mai Timór.

“Iha área turizmu serteza ema iha no balu komesa daudaun ona hanoin atu halo. Setór privadu nasionál preparadu atu investe iha ne’ebá”, nia dehan.

Diretór Jerál Turizmu, Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria, José Filipe Dias Quintas. Imajen Egas Cristovão

Diretór Jerál Turizmu Ministériu Komérsiu no Indústria, José Filipe Dias Quintas, hatete PPP ne’e oinsá maka dudu setór privadu sira envolve mós iha indústria turizmu.

Bainhira haree ba polítika nasionál turizmu nian temi klaramente kona-ba parseria no ida ne’e sai hanesan pilár importante ida oinsá bele servisu hamutuk ho ema hotu hanesan parseiru dezenvolvimentu no setór privadu sira.

“Ho projetu ne’e bele dudu ita-nia setór privadu para bele envolve maka’as iha setór turizmu, la’ós foka de’it ba infraestrutura, maibé haree mós setór turizmu hanesan setór ida potensiál, iha oportunidade para bele investe”.

Jornalista: Maria Auxiliadora

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!