DILI, (TATOLI) – Governu liuhusi Autoridade Nasionál Pertóleo no Minerál (ANPM) selebra Contrato de Partilha de Producão (CPP) onshore TL-OT-17-08 no TL-OT-17-09 ho Timor Gap Onshore Block, Unipessoal, Lda, empreza ida subsidiáriu TIMOR GAP, E.P nian ho Timor Resources PTY LTD husi Austrália.
Serimónia asinatura CPP rua ne’ebé realiza iha otél Novo Turismo, ohin, prezidente ANMP, Gualdino da Silva iha nia diskursu hatete, akordu ne’e iha interese di’ak entre parte rua atu hola parte ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste liuliu iha setór petrolíferu.
Governu iha Dezembru 2015 aprova rezolusaun númeru 44/2015, loron 22, autoriza partisipasaun Timor Gap E.P iha kontratu CPP tantu onshore (rai-maran) no offshore (tasi-laran) iha territóriu Timor-Leste inklui mós rezolusaun foun Governu nian númeru 39/2016, 23 Novembru, kona-ba subdivizaun bloku onshore no despaixu númeru 9/GMPRM/XI/2016, relativu ba ajudikasaun direta kontratu petrolíferu, husi negosiasaun direta ne’ebé determina bloku onshore no sudeste Timor-Leste.
“Hahú kedas husi ne’ebá iha preparativu barak mak Timor Gap E.P rasik mak hala’o hodi hetan sira-nia parseiru no ikus liu hetan parseiru ida ne’e”, dehan.
Kontratu rua ba bloku A no B ne’ebé Nasaun ne’e asina ho empreza husi Austrália durante tinan hitu ne’e mak iha parte Kovalima no Ainaru nian sai hanesan kontratu dahuluk nia ba iha bloku rai-maran nian.
Lei númeru 11/2005, loron 2 Setembru, lei atividade petrolíferu nian, no dekretu lei númeru 6/2005, loron 11 Marsu, fó ba Ministériu Petróleo no Rekursu Minerál poder atu autoriza empreza ba indústria petróleo no gás hodi hala’o estudu, peskiza no dezenvolve rekursu petrolíferu ezistente ho objetivu atu fó másimu benefísiu ba Nasaun no povu.
Tuir lei refere, ministériu ajudika, termu kontratu petrolíferu husi negosiasaun direta ho baze ba interese públiku ba Timor Gap, empreza ida ne’ebé inkorpora no organiza tuir termu lei ezistente iha RDTL, no ba Timor Resources PTY LTD, empreza inkorporada iha Austrália ne’ebé konjunta hanaran “kontratante” iha CPP TL-OT-17-08, ne’ebé iha munisípiu Kovalima no Bobonaru, no TL-OT-17-09, ne’ebé kobre munisípiu Manufahi no Ainaru.
Prosesu Negosiasaun
Bainhira Governu halo ona rezolusaun katak atu fó área tasi-laran no rai-maran ba Timor Gap E.P hodi halo negósiu, buka parseiru para halo peskiza área refere, nune’e ema ne’ebé mak iha interese mak Timor Resources ne’ebé mai ho kontratu rua.
“Sira iha uluk kontratu entre sira mak akordu komersiál atu business to business. Sira hamutuk hotu tiha forma JEV ida mak negosia ho Autoridade Nasionál Petróleo no Minerál”, Gualdino dehan.
Diskusaun intensiva ba termu kontratu rua ne’e dura semana rua no maibé fulan rua antes, haruka kontratu ba empreza atu sira lee no komprende modelu kontratu Timor-Leste nian tanba kontratu refere modelu investimentu, hodi nune’e bele hatene kona-ba termu investimentu, rejime taxa no fiskál, no durasaun tinan kontratu.
“Depois sira-nia ekipa lee no haree, ami só tama negosiasaun intensiva semana rua. Diskusaun frontál ne’e kusta semana rua ida Dili”, katak.
Kompañia Timor Resources ne’e, empreza iha ne’ebé rejistu tuir lei país ne’e nian atu partisipa iha kontratu peskiza iha Timór maibé sira-nia kompañia inan hanaran Napean Resources husi Austrália ne’ebé nia baze iha Sydney.
Selebrasaun kontratu ne’ebé Governu halo liuhusi ANPM no Timor Gap, ohin, ho Diretór Napean Group Company, David Fuller inan husi Kompañia Timor Resources, lidera husi Suellen Osborne.
Jornalista: Maria Auxiliadora
Editora: Rita Almeida