iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL

Timor-Leste Hatudu Kompromisu Harii Dame

Timor-Leste Hatudu Kompromisu Harii Dame

Ulun boot sira hasai foto hamutuk iha konferénsia globál ne'ebé hala'o iha Sentru Konvensaun Dili, ohin. Foto António Goncalves

DILI, (TATOLI) – Fatór influensiadór iha Timor-Leste nia ajuda ba nasaun seluk mak solidaridade no vontade no aprende lisaun ne’ebé aprende husi nia jornada rasik.

“Ne’e hatudu Timor-Leste nia kompromisu ba prínspiu harii dame no estadu nomós hatudu ezemplu di’ak ba prínsipiu doasaun”, haktuir relatóriu Polítika Jestaun Efetiva Ajuda ne’ebé Tatoli asesu iha konferénsia g7+ ne’ebé organiza iha Sentru Konvensaun Dili durante loron rua.

Prinsípiu ba g7+ nia kooperasaun frajil ba frajil: prátika ne’ebé hahú sai husi aprende hamutuk no kooperasaun entre nasaun ne’ebé iha situasaun frajil nia laran.

Timor-Leste iha ona esperiénsia oinsá fornese asisténsia finanseira ba nasaun sira ne’ebé terus husi dezastre naturál no emerjénsia umanitária inklui g7+.

Tuir relatóriu dezde 2008 to’o agora, asisténsia finanseira ne’ebé Timor-Leste fornese liu ona dolár milaun 30, liuhosi ajuda oioin, inklui ajénsia kooperasaun rasik naran Ajénsia Kooperasaun Timor-Leste iha Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun nia okos, g7+.

Nasaun ne’ebé simu ajuda bazea ba matadalan ne’ebé inklui transparénsia finanseira. Deskrisaun badak  kona-ba asisténsia no modelu ne’ebé Timor-Leste uza bainhira fornese, tuir relatóriu ne’e mak iha 2014, Timor-Leste apoiu dolár milaun ne’en ba Guiné-Bissau, ne’ebé ikus mai nasaun ne’e konsege hala’o nia eleisaun prezidensiál iha dame no susesu.

Tinan hanesan, Timor-Leste mós apoiu dolár milaun rua ba Siera Leone, Liberia no Repúblika Guiné durante krize ebola.

Iha 2015, apoiu dolár milaun ida ba Repúblika Áfrika Sentrál (SAR) hodi nasaun ne’e realiza eleisaun prezidensiál. Inklui asisténsia téknika husi STAE (Secretariado Técnico da Administração Estatál) no CNE (Comissão Nacional das Eleições) atu dezeña prosesu eleitorál. Asisténsia ne’e kanaliza liuhusi sistema nasionál SAR nian.

Tuir mai, fó tan grant dolár milaun 1,5 ba SAR hodi ajuda refujiadu internu sira (IDP) ne’ebé hela iha zona besik aeoroportu Bangui no hetan preokupasaun nasionál no internasionál.

Ho apoiu ne’e, governu SAR konsege resolve problema IDP iha tempu badak no muda sira ba fatin seluk ne’ebé seguru liu.

Sekretariadu g7+ mak sai pontu ligasaun hodi fornese grants hirak ne’e.

Jornalista: Rafy Belo

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!