iklan

NASIONÁL

Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (XII)

Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (XII)

Estudante sira hosi UNTIM (Universitas Timor-Timur) hala’o “Mimbar Bebas” iha Kampus UNTIM, Cacoli, Dili, iha tinan 1998, hodi ezije Referendu ba Timor-Timur. Imajen espesiál

DILI, 14 jullu 2019 (TATOLI)—“Iha tempu ohin loron ita hetan tempu pasadu. Iha tempu ohin loron ita sei hetan saida mak sei mosu iha loron aban. Tanba istória iha tempu pasadu fó ona lisaun kmanek ba ita hotu.”

Mundu hetok hamnasa haksolok, se ita hamutuk halo buat ne’ebé di’ak liu iha ita-nia moris loro-loron. Ka ita bele homan laran-susar tanba mundu hetok aat liu-tan, tanba ita la halo buat ne’ebé di’ak liu iha ita-nia moris loro-loron nian. Iha opsaun rua ne’ebé bele halo ita-nia moris haksolok no hetok hamnasa beibeik mak “aten-brani” no “laran-moos”.

Opsaun “aten-brani” no “laran-moos” ida ne’e, hatudu momoos hosi movimentu universitáriu iha Timor-Leste hafoin reformasaun polítika ne’ebé akontese iha Indonézia ne’ebé hamonu Prezidente Republika Indonézia, Soeharto, monu no tuun hosi nia kadunan ukun nian iha 21 maiu 1998.

Movimentu universitáriu ne’ebé koñesidu iha 1999 mak Dewan Solidaritas Mahasiswa Timor-Timur ne’ebé harii hosi universitáriu timoroan iha Dili, iha 8 juñu 1998. Movimentu ne’e, nu’udar arte espresaun ida hosi universitáriu sira atu homan hamutuk espiritu “Mate ka Moris, Ukun Rasik-Án” hodi luta hamutuk ba Timor-Leste nia autodeterminasaun iha 1999.

Movimentu ka Dewan Solidaritas Mahasiswa Timor-Timur (DSMTT), iha tinan 1999, nu’udar movimentu monumentál ida tanba hodi sira-nia esforsu halo sensibilizasaun ba povu Timor-Leste tomak hodi ba vota ho dame iha sentru votasaun iha Konsulta Populár 30 agustu 1999. Koordenadór DSMTT ba Postu Administrativu Zumalai, Domingos Braganca, hato’o memória monumentál ne’e ba Agência TATOLI via rede sosiál, sesta (12/7/2019).

Estudante sira hosi UNTIM (Universitas Timor-Timur) hala’o “Mimbar Bebas” iha Kampus UNTIM, Cacoli, Dili, iha tinan 1998, hodi ezije Referendu ba Timor-Timur. Imajen espesiál

Dewan Solidaritas Mahasiswa Timor-Timur (DSMTT)

Hafoin reformasaun polítika iha Indonézia ne’ebé rezime Soeharto monu ka pós rezime Soeharto (21 maiu 1998), Timor-Leste hetan anin fresku ba prosesu luta ba ukun rasik-án. Iha biban ne’ebá, demokratizasaun la’o hahú maka’as loos hodi ezije ba Organizasaun Nasaun Unida (ONU) atu realiza referendu hadi’a afirmasuan povu nia direitu autodeterminasaun ba ukun rasik án, tuir mehi no filozofia luta ba povu no FRETILIN nian “Mate ka Moris Ukun Rasik-Án”.

Estudante Universitas Timor-Timur  (UNTIM) nu’udar povu maubere nia oan ne’ebé ema mesak mai hosi jerasaun FRETILIN ka luta ba ukun rasik-án. Maubere oan sira ne’e, antes ne’e involve án iha luta Frente Klandestina hamutuk ho povu no FALINTIL iha ailaran, hahú hamosu ideia no forma Organizasaun Dewan Solidaritas Mahasiswa Timor-Timur (DSMTT).

Organizasaun ne’e halibur estudantes no joventude hodi tau forsa no ideia hamutuk, oinsá mak bele ezije ba Indonézia no ONU atu realiza referendu iha Timor-Leste, hanesan dalan ida ne’ebé demokrátiku no justu atu afirma povu Maubere nia direitu ba libertasaun nasionál totál.

Iha biban ne’e kedas, iha ideia  harii órgaun ida naran DSMTT ne’ebé harii iha 8 juñu 1998 ho promotór mai kedas hosi mahasiswa UNTIM sira ne’ebé lidera hosi Antero Bendito da Silva ho sira seluk hanesan José Magno, Aniceto Berteni Neves, Maria Angelina Sarmento, Teresa de Carvalho, Natalino Gusmão no sira seluk-tan.

Altura ne’ebá, forma mós estrutura Dewan Solidaritas Mahasiswa Timor-Timur (DSMTT) ba munisípiu no postu administrativu sira ne’ebé namkari iha Timor-Leste. Iha Postu Administrativu Zumalai nian, Koordenadór DSMTT, Domingos Braganca, haktuir;

DSMTT Munisípiu Covalima nia estrutura ho membru hanesan tuir mai ne’e; Koordenadór DSMTT Covalima I mak Adriano do Nascimento (atual deputadu bankada PD). Hafoin Adriano ba Amérika, troka fali ho kompaneiru luta Ergílio Vicente Ferreira ho nia Sekretáriu Jerál Victor Gomes no nia membru sira mak Alexandre Cardoso, Francisco de Andrade, José Bouk, Luzinho, Germana, Filomena, Zeferino Guterres Amaral, Tomás Barros, Abrão Nascimento, Akeu (atuál BPU) no sira seluk-tan.

Kontinuasaun atividade DSMTT mai Postu Adminstrativu Zumalai hodi abranje tan misaun boot ba mehi ukun rasik án no sensibiliza povu, oinsá ba partisipa iha Konsulta Populár 30 agustu 1999 tuir estratéjia ne’ebé DSMTT opta mak hanesan; Harii dame ba povu hodi reafirma nia pozisaun ba Konsulta Populár ho dame ba opsaun rua mak hili nafatin Indonézia ka Autonomia Espesiál ka hili Ukun Rasik-Án ka hili Bandeira CNRT (Concelho Nacional da Resistência Timorense).

Estudante sira hosi UNTIM (Universitas Timor-Timur) okupa edifísiu DPRD Tingkat I Timor-Timur, Cacoli, Dili, iha tinan 1998, hodi hala’o “Mimbar Bebas” ezije Referendu ba Timor-Timur. Imajen espesiál

Iha tempu ne’ebá, tuir Koordenadór DSMTT, Postu Administrativu Zumalai, Domingos Braganca, hateten papél DSMTT nian mak hanesan; Órgaun akademia ida ne’ebé harii hosi universitáriu ka akademia sira hodi orienta ba membru DSMTT hanesan tuir mai ne’e;

  1. Artikula no sosializa valór demokrasia, toleránsia, dame ba povu hodi hakmatek iha ida-idak nia dalan ba ukun rasik-án lahó violénsia.
  2. Sensibiliza no konsensializasaun ba povu kona-ba objetivu halo referendu bazeia ba legal stending ne’ebé tuir Akordu 5 Maiu 1999 iha Nova Iorke, atu garante estabilidade no seguransa iha rai laran hodi fó espasu livre ba povu atu ida-idak hili nia direitu demokrátiku hanesan finál hosi luta ba povu Maubere nian, tantu sira ne’ebé hakarak nafatin hili Autonomia Espesiál (alargada).
  3. Koordena ho entidade ka autoridade militár no sivíl hosi pro-integrasaun no pro-independénsia nian atu kria klima polítika ne’ebé hakmatek ba povu hodi partisipa iha kampaña ka diálogu ho nia líder sira iha tempu kampaña ba referendu.
  4. DSMTT mós fasilita no organiza kampaña dame ba povu kona-ba objetivu referendu no oinsá haklaken lia-loos ba povu kona-ba manán ka lakon la utiliza violénsia. DSMTT sensibiliza joven sira atu kria dame no estabilidade iha momentu ba partisipa votasaun iha sentru votasaun.
  5. Hatuun no mobiliza komunidade ka povu sira ne’ebé halai ba ailaran hodi moris hamutuk ho FALINTIL sira durante fulan ualu (8) nia laran, ne’ebé la tama ka involve-án iha organizasaun MAHIDI no LAKSAUR.
  6. Hela no moris hamutuk ho povu iha fatin konsentrasaun ka akampamentu iha Igreja Ave Maria Suai hodi nafatin konsolida no sensibiliza povu, oinsá mak mantein dame no estabilidade iha tempu ba vota no partisipa iha kampaña ka diálogu kona-ba opsaun rua ne’ebé hala’o hosi ida-idak nia lideransa sira.
  7. Membru DSMTT mós hola parte barak iha organizasaun United Nation Mission in East Timur (UNAMET) hanesan tradutór. Membru DSMTT hola parte iha SOLIDAMOR sai observadór polítiku ba kampaña no iha Sentru Votasaun iha loron Konsulta Populár iha 30 agustu 1999.

Membru DSMTT sente la moris hakmatek iha postu administrativu ida-idak tanba milísia ho nia aliadu TNI (Tentara Nasional Indonesia) no POLRI (Polisi Republik Indonesia) la fó fatin no garantia ba membru DSMTT nia seguransa entaun membru sira ne’e konsentra hotu iha munisípiu (Covalima).

Presaun (Esperiénsia Moruk)

Ami mai halo sensibilizasaun iha Zumalai iha fulan agustu 1999 (data ha’u haluha ona), Milísia MAHIDI (Mate ka Hidup Demi Integrasi), TNI no POLRI serku no obriga ami atu hapara kampaña no haruka ami fila fali ba Suai. Sira insulta no tolok, halo persegisaun maka’as. Konsikuénsia hosi sensibilizasaun ne’e mós rezulta ha’u-nia membru estudante universitáriu ida mate tanba milísia MAHIDI mak oho iha Ospitál Suai nia oin, naran José de Araújo inklui joven ida ka estudante eskola sekundáriu ida naran Quintino Pereira.

Estudante sira hosi UNTIM (Universitas Timor-Timur) hetan mandatu hosi sira-nia ierárkia dezloka ba área rurál atu sosializa Referendu ba komunidade, iha tinan 1998. Imajen espesiál

Biban ida tan mak ami ba foti refujiadu sira ba ailaran, povu pro-independénsia nian iha fatin ida naran Beco Haemano hamutuk ho ha’u-nia kolega naran Abrão Nascimento (Asala) no Edy. Ha’u rasik mak ba tula povu sira lori ba Igreja Ave Maria Suai atu tuir votasaun. Povu sira ne’e mesak ema klandestina sira hosi Postu Administrativu Zumalai maihusi Suku Lour, Zulo no Fatuleto.

Wainhira fila fali mai to’o iha dalan klaran, Komandante Zumalai, Vasco da Cruz ho nia membru sira konsege trava ami iha dalan ida naran Mota Samfuk, Ai-Tuan Laran, Postu Administrativu Suai Vila, hodi arma militár maibé la konsege ema mate no kanek. Sorte boot! Ami konsege liu tanba ami hetan akompañamentu hosi observadór militár UN (United Nation) nian ne’ebé hala’o hela kna’ar iha Timor-Timur ho misaun UNAMET nian hodi asegura votasaun ba Konsulta Populár 30 agustu 1999.

Ami hirak ne’ebé ba foti refujiadu iha ailaran, hetan nia konsikuénsia be hasoru Komandante MAHIDI ne’e mak kolega sira hosi RENETIL na’in rua mak hanesan; Humberto Pereira “Kukur Lasakar” no Edhino Moniz. Ami hirak ne’e mak ba tula no foti povu sira ho kareta rua no motór rua.

Hafoin Votasaun 30 Agustu 1999

Hafoin votasaun iha 30 agustu 1999, iha lorokraik tuku 14.00, ha’u ho mikrolete ida naran “Kachuga” sai hosi Igreja Ave Maria Suai, hamutuk ho sira FALINTIL ho Koordenadór DSMTT Maucatar-Suai, Francisco de Andrade, aranka ba Odelgomo, Bobonaro. Iha tiha Odelgomo, Bobonaro, fatin konsentrasaun FALINTIL Rejiaun IV Fronteira Súl hamutuk ho saudozu Samba Sembilan (9), nia mak bolu ho FALINTIL sira na’in hira tan.

Hanesan ema DSMTT no ema klandestina, saida mak ami halo iha Odelgomo mai foho Lour Bobonaro, fatin konsentrasaun povu Zumalai-Lour evakua hosi Zumalai ba Bobonaro durante fulan ida resin, sira iha foho leten Lour Bobonaro nian. Ami nu’udar DSMTT, nafatin halo atendimentu kona-ba lojístika no seguransa ba sira, ami serbisu hamutuk ho FALINTIL sira.

Ema DSMTT ne’ebé iha Odelgomo no iha foho aas Bobonaro mak kompañeiru luta, Abrão do Nascimento, Asala ka Samurai ho membru sira, lori povu atus ba atus hosi Lour Zumalai mai Lour Bobonaro hodi halai sees hosi Milísia no TNI. Kuaze ema 30 ba leten, liu-kona ailaran apoia seguransa hosi FALINTIL Rejiaun IV Fronteira Súl, ne’ebé lidera hosi saudozu Samba Sembilan (9).

Ha’u ho kolega Francisco Andrade ho FALINTIL sira, asistente Maurakat ho nia soldadu atende populasaun sira evakua hosi Bobonaro no fatin seluk tan ne’ebé evakua halai mai iha foho Lour Bobonaro hodi hasees-án hosi Milísia Besih Merah Putih (BMP) ho TNI.

Ha’u rasik hanesan koordenadór DSMTT ba Postu Administrativu Zumalai ho membru sira ne’ebé hala’o serbisu maka’as iha tinan 1999 mak hanesan tuir mai ne’e; Abrão do Nascimento (Lour), saudozu José de Araújo (Fatuleto), António Pacheco (Lour), Rui dos Santos (Mape), Amelia de Jesus (Lour), Fátima Soares (Lour), Flora Ferreira (Fatuleto), Armindo Pereira (Lour), Benjamin Barreto dos Santos (Lour), Tomás Gomes (Fatuleto), João Gomes (Fatuleto), saudozu Sabino dos Santos (Fatuleto) no João Loba R. (Zulo).

Francisco do Nascimento (Zulo), Sabino da Costa Barreto (Zulo), Marcos Soares Lopez (Lour), Cornélio Ferreira (Fatuleto), Tomás Barros (Lepo), Francisco Pereira (Mape), Guilhermino Cardoso (Zulo), Lourenço Martins (Casa), Simão Barreto (Zulo), Caetano R. dos Santos (Faruleto), Benjamin Bragança (Lour), Victor Gomes (Fatuleto), Domingos Bragança (koordenadór DSMTT Postu Administrativu Zumalai), Humberto Pereira “Kukur Lasakar” (membru RENETIL), Edhino Moniz (membru RENETIL).

Rekomendasaun

Tanba ne’e, nu’udar Koordenadór DSMTT Postu Administrativu Zumalai, ha’u [Domingos Braganca) hodi reprezenta sira hotu nia naran hodi rekomenda;

  1. Ba estadu liliu nai ulun rezisténsia sira, oinsá halo rekoñesimentu ba membru DSMTT nia partisipasaun iha luta akademia hamutuk ho joven no mós klandestinu sira ne’ebé halibur án iha DSMTT iha luta pasadu nian.
  2. Ba lideransa DSMTT liliu Koordenadór Sesante, Antero Bendito da Silva, ho nia kompatriota sira atu tau-matan no fó atensaun ba vida membru DSMTT sira ne’ebé mate iha funu laran durante organiza povu ba Konsulta Populár 30 agustu 1999.
  3. Husu ba kolega sira atu tuur hamutuk hodi haree ba futuru membru organizasaun no organizasaun DSMTT ne’e rasik, nune’e bele halo revitalizasaun estratéjia no planu foun ba situasaun atuál no ba futuru.

Viva DSMTT Timor-Leste! Viva DSMTT Covalima!  Hakuak boot kamarada no kompañeiru luta ne’ebé namkari iha Timor-Leste no iha estranjeiru. Mai hametin ita-nia unidade ba Timor-Leste nia futuru ida ne’ebé di’ak no buras liu. Viva DSMTT! Viiiva…

Jornalista: Cancio Ximenes

Editór: Xisto Freitas

Klik mós notísia iha kraik atu lee…
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-ii/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-iii/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-iv/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-v/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-vi/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-vii/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-viii/
http://www.tatoli.tl/2019/07/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-ix/
http://www.tatoli.tl/2019/07/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-x/
http://www.tatoli.tl/2019/07/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-xi/

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!