iklan

NASIONÁL, HEADLINE

OMS ho MS Realiza Reuniaun "Avó Feto Kampionatu Amamentasaun"

OMS ho MS Realiza Reuniaun "Avó Feto Kampionatu Amamentasaun"

Partisipante sira iha sesaun foto hamutuk hafoin reuniaun iha Hotel Timor. Foto TATOLI/Cipriano Colo

DILI, 16 setembru 2019 (TATOLI) – Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) hamutuk ho Ministériu Saúde (MS), ohin, realiza reuniaun ida iha Hotel Timor, ho naran “Avó Feto Kampionatu Amamentasaun”.

Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde iha Timor-Leste, Rajesh Pandav, hateten bebé no labarik hotu iha direitu ba nutrisaun ne’ebé di’ak.

Mal nutrisaun ne’e, asosiadu hotu labarik mate besik pursentu haat-nulu resin lima (%45). Nune’e, fó susubeen inan mak fonte di’ak liubá bebé no labarik sira-nia dezenvolvimentu.

Fó susubeen inan mak maneira babain hodi fornese nutriente ne’ebé sira presiza ba kresimentu no dezenvolvimentu saudável.

Ida ne’e mak maneira efetivu liu hodi garante labarik nia saúde no sobrevive, fó susubeen inan mós hamenus taxa mortalidade iha labarik sira no iha benefísiu saúde ba to’o tempu adultu.

Se fó susubeen inan ne’e mak hasa’e ba to’o iha nível universál, nune’e bele salva labarik rihun atus ualu rua-nulu (820, 000) tinan-tinan, entre labarik ho idade menus hosi tinan lima.

Nia esplika liután, susubeen inan, mak aihan naturál dala uluk ba bebé sira. Susubeen inan fornese enérjia no nutriente hotu ne’ebé mak presiza durante fulan ne’e nia laran, no kontinua fornese nafatin labarik nia nesesidade nutrisionál metade ka liuhusi ida ne’e depois fulan ne’e no tinan rua liu.

Susubeen inan promove dezenvolvimentu kognitivu no sensoriál no proteje labarik sira hosi moras infesioju no króniku.

Fó susubeen inan ekskluzivu, hamenus mortalidade iha labarik sira hosi moras komun iha labarik sira, hanesan diareia ka pneumonia no ajuda labarik sira atu rekopera lalais bainhira moras.

Fó susubeen inan mós, kontribui ba inan nia saúde no moris di’ak ida ne’e ajuda fó espasu ba oan, hamenus risku ba kankru ováriu no susun, diabetes tipu 2, aumenta rekursu nasionál no ba família, no ida ne’e mak dalan hodi fó han no seguru ba ambiente no fó susubeen inan mak xave intervensaun salva moris, liliu iha tempu emerjénsia.

Organizasaun Mundiál Saúde ho Fundu ONU ba Labarik (UNICEF-sigla inglés) rekomenda atu: Hahú fó susubeen inan oras ida depois bebé moris, fó susubeen ekskluzivu durante fulan ne’e, no introdúz aihan komplementáriu ne’ebé iha nutriente adekuadu, bainhira tama fulan neen no kontinua nafatin fó susubeen inan to’o tinan rua ka liu.

Colostrum, susubeen kinur ne’ebé prodúz bainhira bebé moris mai, ida ne’e rekomenda hosi OMS, hanesan aihan ne’ebé perfeitu tebes ba bebé sira no fó susubeen inan tenki hahú iha oras ida nia laran depois bebé moris.

Bainhira fó susubeen inan ba tempu naruk, bebé ho nia inan sei hetan benefísiu boot liután, ba ambiente no sosiedade en-jerál.

Tuir OMS katak bebé ne’ebé susu de’it susubeen inan sei la hetan moras no karik sira moras, sira sei rekopera lalais liu, kompara ho bebé sira ne’ebé hemu susubeen fórmula (kalén), tanba susubeen inan bele prodúz antibodi espesífiku ba bebé nia infesaun no susubeen kalén labele prodúz ida ne’e.

Ko’alia kona-ba susubeen kalén, ida ne’e mak problema boot liután ne’ebé ohin loron nasaun ne’e hasoru dadaun, enkuantu ida ne’e problema boot ba mundu tomak, medida ba problema ida ne’e iha Timor-Leste, kria hela preokupasaun.

Adisionálmente ba risku ne’ebé susubeen fórmula ka kalén impoin tanba laiha kualidade hanesan susubeen inan, nune’e mós susubeen fórmula ho bibiron, babain iha risku aas ba kontaminasaun ne’ebé mak rezulta ba infesaun ameasa vida iha labarik ki’ik sira.

Susubeen formula ne’e la’ós produtu steril no ida ne’e lori mikróbiu ne’ebé bele kauza moras fatal. Alimentasaun artifisiál ne’e karun, presiza bee-moos, ijiene hosi inan sira, fatór ne’ebé seidauk bele atinje iha uma-kain barak globálmente.

Atu verifika susubeen fórmula, OMS adopta kódigu substituisaun susubeen inan (BMS) Iha Asembleia Saúde Mundiál iha tinan 1981 hodi proteje no promove susubeen inan, liuhusi fornese informasaun ne’ebé adekuadu kona-ba fó han apropriadu no kria regulamentu ba promosaun susubeen fórmula, bibiron no supeta.

Tuir OMS katak iha tinan hirak ikus ne’e nia laran, iha tan rezolusaun adisionál, hodi defini liután no haforsa liután kódigu ne’e.

OMS mós iha ninia preferénsia ba Governu katak Governu mós iha responsabilidade atu foti asaun ruma kona-ba kódigu internasionál ne’e, fábrika no distribuidór aihan, pesoál saúde, organizasaun naun governamentál no organizasaun konsumidór sira mós iha papél importante hotu.

Hosi enkontru ne’e, Pandav hein katak bele iha ona grupu avó feto ne’ebé sai motivadór ba promove susubeen inan nian iha Timor-Leste.

Entretantu, Vise Ministra ba Asuntu Kuidadu Saúde Primária, Elia António dos Reis Amaral ne’ebé halo abertura ba reuniaun ne’e hateten avó feto sira-nia papél importante atu proteje, promove no suporta inan sira atu fó susu ba bebé ne’ebé foin partu to’o bebé idade tinan rua.

Ministériu Saúde mós serbisu maka’as hodi haforsa, proteje no promove inklui suporta fo susubeen inan nian.

Elia dehan, esforsu sira ne’e inklui mós haforsa sistema saúde hodi apoia fó susubeen inan nian liuhusi Ospitál Hadomi Kosok-oan no Suporta Inan hosi Fundasaun ALOLA.

Ministériu Saúde mós halo limiti ba komersializasaun susubeen fórmula liuhusi promulga dekretu lei no susubeen inan substituidu.

Aleinde ne’e, halo advokasia ba protesaun maternidade, liuhusi lei ba serbisu fatin amigável ba família.

Entretantu, eis Ministru Saúde, Rui Maria de Araújo ne’ebé halo enserramentu ba reuniaun ne’e hateten iha Timor ne’e, fó susu inan ne’e, pursentu 72 hosi inan sira mak fó susu, iha tinan 2016 tuun ona ba pursentu 50, signifika, nia tuun pursentu 12.

Iha peskiza hatudu katak bainhira avó feto sira iha hanoin pozitiva, bele sa’e pursentu 12, maibé bainhira avó feto sira iha hanoin negativa, pur ezemplu, avó feto sira dehan katak labele fó susu, fó de’it susu fórmula di’ak liu, ne’e bele tuun to’o pursentu 70.

Tanba ne’e, Rui hateten avó feto sira-nia kontribuisaun no papél importante tebes ba oan feto no feto-foun sira, atu fó susu labarik, liliu susubeen kinur. Tanba, susubeen kinur hanesan susubeen ne’ebé kompletu liu, bainhira la fó susubeen kinur, labarik boot mai sei sofre moras oioin.

Nune’e, médiku ne’e konsidera reuniaun ne’e importante atu fó hanoin katak avó feto sira-nia papél importante tebes iha prosesu fó susu ba beioan sira.

Ikus liu, nia sujere buat prátiku ida katak hahú hosi reuniaun ne’ebé ho tema “Avó feto sira kampiaun amamentasaun”, atu sai nafatin influensiadór no modelu ba inan sira ne’ebé foin partu.

Nune’e, hahú ohin, avó feto sira presiza kria rede iha komunidade ho membru na’in lima to’o neen, hodi hato’o buat ne’ebé rona iha reuniaun ohin.

Partisipa iha reuniaun ne’e, Diretór Nasionál Saúde Públiku Ministériu Saúde, Pedro Canízio, parseiru hosi Fundasaun ALOLA no reprezentante avó feto sira ne’ebé hetan konvite hosi OMS no Ministériu Saúde inklui parseiru sira.

Jornalista: Cipriano Colo

Editór: Xisto Freitas

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!