iklan

OPINIAUN

Eduka, papél “sagradu” ida husi jornalista

Eduka, papél “sagradu” ida husi jornalista

Rafael Ximenes de A. Belo.

Hosi:

Rafael Ximenes de A. Belo

PRODUTU JORNALÍSTIKU sira bele promove valór umanidade, influénsia no estimula koñesimentu sosiedade (audiénsia), forma karakter sidadaun no nasaun nian ba moris armonia iha família no sosiedade, iha ne’ebé de’it bainhira eziste no pertense bá, la’ós katak atu di’ak liu maibé DIFERENTE.

Introdusaun

Framing no agenda setting nu’udar elementu prinsipál rua ne’ebé influénsia iha prosesu operasionál redasaun no iha abordajen jornalístika mídia nian. Elementu rua ne’e eziste no sobrevive bazea ba polítika redasaun no estatutu editoriál organizasaun mediátika ninian, ne’ebé estabelese tuir prinsípiu trindade mídia nian, klásiku eh konvensionál ka kontamporanea, hanesan: ideolojia, profisionalizmu no komersionalizmu.

Indústria mídia, tantu privadu no públiku ka ajénsia notisioza; tantu tuan liu ka foun liu iha mundu, ne’ebé istorikamente hahú kedas iha impériu romanu, iha tempu acta diurna to’o mai iha era dijitál (cyber), la’ós ona teória foun katak sira eziste la sees no halo viajen husi papél informa, eduka no diverte ka entreina (to entertain).

Natureza mídia sira ne’e bele Public Service Obligation (PSO) ka State Service Obligation (SSO) la kontroversia mós ho funsaun kontrolu sosiál, formasaun opiniaun públiku no formasaun karakter sosiedade no nasaun nian kona-ba fenómenu no mudansa sosiál, ekonomia, kultura no seluktan inklui evolusaun siénsia no teknolojia iha interasaun vida umana iha sosiedade (sosiál no akadémika) ohin loron nian ka iha prosesu sivilizasaun umana.

Nune’e, iha artigu ida ne’e, hakerek-na’in hakarak konsentra enerjia no kakutak tomak ba papél mídia nian ligadu ho eduka (saun). Razaun, hakerek-na’in konsidera pertinente, importante no relevante ho atualizasaun tempu, husi tempu ba tempu no mós oinsá nia impaktu ba karakter sosiedade no nasaun nian iha era modernu atuál.

Ko’alia kona-ba edukasaun, literalmente, pergunta sira hanesan ne’e bele mosu, 1) Seraké jornalista ne’e hanesan mós mestre/a sira ne’ebé bele fasilita mós atividade létiva iha estabelesimentu ensinu sira? 2) Oinsá formasaun pedagójiku jornalista sira nian, nune’e bele asume mós papél edukasaun? 3) Oinsá jornalista ida bele dinamiza sala-de-aula iha prosesu aprendizajen, se enkuantu jornalista ne’e nia serbisu mak garante funsionamentu redasaun liuhusi kobertura no prosesa produtu jornalístiku ba públiku?

Papél edukativu jornalista nian

Ko’alia kona-ba edukasaun, ita la sees husi edukasaun formál (edukasaun ne’ebé hetan husi prosesu formál, hahú husi jardin infantil to’o ensinu superiór), edukasaun informál (edukasaun husi família ka inan-aman) no edukasaun naun-formál (edukasaun ne’ebé hetan husi sentru formasaun ka treinamentu sira). Iha péritu barak fó sira-nia perspetiva kona-ba definisaun edukasaun sira ne’e, iha matenek-na’in barak mós halo sínteze kona-ba teória edukasaun no nia karakterístika sira, tuir sira-nia esperiénsia bazea ba sira-nia koñesimentu sira ne’ebé iha tuir sira-nia realidade, haktuir ba sira-nia aproximasaun ba situasaun no kondisaun sira, iha sosiedade no ambiente ne’ebé pertense bá.

Husi diverjénsia sira ne’ebé mak iha konklui katak edukasaun nu’udar prosesu integradu ida-ne’ebé ema hetan iha ninia vida atu aplika mós iha ninia moris loro-loron nian. Tanba, ema hirak ne’ebé hetan formasaun edukativu ne’e mak sei forma sosiedade (hamutuk ho ema barak ne’ebé la’ós formadu), nune’e bele iha sosiedade ida kapasitadu, konsiente, efisiente no efikaz (Freitas, 2020).

To’o iha konkluzaun ida ne’e, saida mak jornalista sira halo? No oinsá instituisaun mídia sira ne’ebé jornalista ida haknaar aan bá kontribui hodi bele estimula valór edukativu mídia ninian iha aspetu eduka (papél mídia), hodi fó esplikasaun profunda kona-ba pergunta sira ne’ebé hanesan akresenta iha introdusaun artigu ne’e?

Hatán ba lia-mahusuk sira ne’e, uluk-nana’in hakerek-na’in introdús uluk valór komplementár “eduka” (saun) jornalista nian ne’ebé presiza promove husi jornalista sira liuhusi sira-nia produtu jornalístiku no definisaun estatutu redasaun no polítika editoriál ne’ebé refleta bazea ba sira-nia vizaun, misaun no objetivu husi órgaun mídia ida ne’ebé jornalista ida dezempeña bá.

Valór sira ne’e mak hanesan liuhusi produtu jornalístiku iha agenda setting no framing notísia sira ne’ebé mak jornalista elabora no mídia define, presiza konsidera mós oinsá empodera audiénsia sira hanesan fó informasaun ne’ebé motiva, fó otimizmu, independénsia, fó esperansa no hatudu (públika ka transmite) oinsá susesu ida husi individu ka organizasaun ida nian iha vida pesoál ka organizasionál.

Tuirmai, sai matadalan. Katak, liuhusi obra jornalístika ne’ebé mak iha, elementu sira ne’ebé hola parte iha redasaun tenke hato’o mós solusaun kona-ba problema ruma (alternativu), resolusaun konflitu ho forma pasífika, hatuur isu (kestaun) ho proporsionalidade, hamosu ángulu (notísia) ne’ebé la provokativu satán bias, kontribui hamosu inspirasaun no aspirasaun pozitivu inklui kreatividade no inovasaun.

Seluk mak, oinsá profisionál komunikasaun sosiál sira iha mídia sira liuhusi konteúdu informasaun sira ne’ebé mak iha (públika ka transmite) bele estimula no provoka kognitivu no psikomotoriku audiénsia sira nian oinsá hadomi nia nasaun, nia kultura no nia produtu lokál sira. Nune’e mós, oinsá audiénsia sira bele komprometidu no esforsu hatudu prestasaun iha nível nasionál, rejionál no internasionál ho dimensaun oioin, rekoñesimentu ba sidadaun ka organizasaun ida, voluntarizmu ba dezenvolvimentu rekursu umanu, promove atividade sosiál, ambientál no seluktan.

Liga fali ba papél eduka (tivu) jornalista nian, hakerek-na’in konsidera “sagradu” tanba hakerek-na’in sente no konsiente katak papél ida ne’e labele ignora, plenamente ka parsiál, husi entidade midiátika (jestór) no nia profisionál sira (jornalista) iha prosesu definisaun “agenda setting” no “framing” produtu jornalístiku nian molok no bainhira públika ka transmite liuhusi kanál imprensa, elektóniku ka internet (online).

Nune’e, substánsia husi papél edukativu jornalista nian mak oinsá liuhusi espasu mídia, oinsá liuhusi obra eskrita, audio no audivizuál ne’ebé mak iha, iha plataforma oioin bele ajuda audiénsia bele iha koñesimentu di’ak, bele komprende lala’ok husi prosesu ida. Tanba ne’e, iha aspeitu ida ne’e saida mak jornalista tenke halo mak hanesan: 1) sensibiliza no divulga informasaun kona-ba programa dezenvolvimentu nasaun no mundu nian, no mós deskobrimentu eh evolusaun siénsia no teknolojia; 2) sensibiliza no divulga prosesu elaborasaun no organizasaun asuntu jurídiku sira (lei, rezolusaun, dekretu no seluktan) ne’ebé prodús husi entidade Estadu;

Inklui, 3) kampaña nasionál sira kona-ba programa internet saudável, literasia (mídia ka dijitál), saúde no atividade desportiva sira (rekreasaun); 4) atividade semináriu, feira, workshop no literaria; 5) aprezentasaun rezultadu peskiza husi instituisaun akadémika sira, akadémiku, sosiedade sívil, relijiozu ka governu no rezultadu eleisaun no nia prosesu sira; 5) formasaun espirituál, étika no morál no mós valór kulturál no lisan husi relijiozu sira, motivadór sira ka figura kultura sira no seluktan.

Edukasaun: prophetic journalism

Iha kazu ida ne’e, hakerek-na’in aprezenta prophetic journalism (jornalizmu profétiku): jornalizmu ne’ebé promove knaar ‘profeta’ nian, hanesan oinsá hato’o mensajen sira ne’ebé atu iha hahalok di’ak, evita violénsia bazea ba valór nobre sira kona-ba ensinamentu relijiaun nian no sabedória universál ne’ebé nia fonte prinsipál mak domin (Hadi, 2014:26).

Objetivu husi jornalizmu profétiku mak lori umanidade ba gloria-da-vida no evita umillasaun ho forma:

  • Revela verdade (truth) atu:
  • Defende justisa (justice) hodi:
  • Kria prosperiedade (prosperiety) pro bá:
  • Kriasaun dame (peace) bazea ba:
  • Valór umanidade universál (humanity):

Jornalista profétika, tuir Jornalista Seniór Indonézia, Parni Hadi, ema ne’ebé sente ba xamada konsiénsia no halo buat ruma bazea ba konfiansa atu halo auto-atualizasaun (atualiza nia poténsia tomak: enerjia, intelijénsia, emosaun no nia konsiénsia) nu’udar adorasaun ka halo hahalok di’ak.

Nia insiste jornalista profétiku iha korajen foti risku ba nia fé iha lia-loos no justisa atu kria prosperidade no dame ba umanidade tomak sein fihir ba jéneru, suku, rasa, nasaun no konviksaun, hodi hamosu obra jornalístiku (…) ne’ebé mak atu eduka (educating).

Ho hanoin sira ne’e, hakerek-na’in bele dehan domin ka amor (love) nu’udar baze fundamentál no esensiál iha jornalizmu profétiku. Orijen domin ne’e mai husi ita-nia aan rasik (instrinsika), domin entre ema no ema iha família, iha sosiedade no nasaun hodi kontribui ba pás, unidade no estabilidade iha interasaun moris diária ema nian nu’udar responsabilidade sosiál jornalista nian mós.

Ikusmai, fundamenta ba hanoin sira anteriór iha artigu ida ne’e, hakerek-na’in halo sínteze katak loos duni jornalista la’ós hanesan mestre/a sira hodi fasilita atividade létiva iha estabelesimentu ensinu sira ka tenke hetan formasaun pedagójiku, jornalista bele dinamiza sala-de-aula iha prosesu aprendizajen maibé liuhusi nia OBRA KA PRODUTU JORNALÍSTIKU sira bele promove valór umanidade, influénsia no estimula koñesimentu sosiedade (audiénsia), forma karakter sidadaun no nasaun nian ba moris armonia iha família no sosiedade, iha ne’ebé de’it bainhira eziste no pertense bá, la’ós katak atu di’ak liu maibé DIFERENTE.*

“Papél edukativu jornalizmu nian, jornalista no mídia sira tenke promove beibeik hamutuk ho elementu informa no diverte, eduka audiénsia sira hodi kontribui mós ba armonia sosiál no edukasaun nasaun nian iha sivilizasaun umana, iha moris lorloron, tuir valór komún timoroan sira nian; dignifika ita-nia identidade nu’udar povu, nu’udar nasaun ida”

Nota: Artigu opiniaun ne’e responsabilidade pesoál nu’udar sidadaun ida hodi ezerse nia direitu ba liberdade imprensa no ko’alia, ne’ebé konsagra mós iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste!

BIBLIOGRAFIA

  • Freitas, Memensio (2020). Edukasaun iha Timor-Leste: Investimentu ka Polítika? Públika iha rúbrika opiniaun TATOLI, iha loron 22 setembru 2020.
  • Panduan Jurnalistik Praktis: Mendalami penulisan berita dan feature, memahami etika dan hukum pers (2014:26), Edisi keenam penerbit Lembaga Pers Dr. Soetomo, Jakarta.
  • Sumadiria, As Haris (2008). Jornalistik Indonesia, Menulis Berita dan Feature: Panduan Praktis Jurnalis Profisional, p.46;

Hakerek nain alumni Departamentu Komunikasaun Sosiál, UNTL)

E-mail:rafael.enf009@gmail.com

Facebook: Rafy Belo ATL

Dili, 26 outubru 2020

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!