iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Saudozu Armando “FITUN” manán ona “FITUN” iha “rai” no “lalehan”

Saudozu Armando “FITUN” manán ona “FITUN” iha “rai” no “lalehan”

Saudozu Armando José Dorado da Silva “Mausurik Murak Rai” ho naran koñesidu “Fitun” husi liman loos foto hamutuk ho Kayrala Xanana Gusmão.Imajen Espesial.

DILI, 14 novembru 2020 (TATOLI)—Bainhira Maromak fó iis nakonu moris iha rai ida-ne’e, Saudózu Armando da Silva sai tebes “FITUN” ne’ebé harii organizasaun “FITUN” hodi hatutan ninia aman Sarjentu José da Silva nia luta hodi bele liberta povu no rai-lulik Timor Lorosa’e hosi tauk ida atan-nian no tauk ida mate-nian.

Iha loron 11 novembru 2020, Saudozu Armando da Silva hakotu iis, lori “FITUN” ne’ebé nia harii lakon nia roman. Maski, bainhira nia moris iha mundu ne’e liuliu iha Timor Lorosa’e ne’e, nia sai hanesan “FITUN” ida lakan iha mundu múzika nian hanesan artista múzika ho lian murak, maibé lian hananu sira-ne’e, ohin loron hela de’it lian be ema rona liuhosi múzika de’it.

Maibé, ninia luta iha mundu múzika no ninia kontribuisaun luta ba Timor-Leste nia ukun rasik-an, oras ne’e, iha lalehan ne’ebá, nia manán ona “FITUN” hakmatek nian hosi Maromak be nunka atu mate ba nafatin. Oras ne’e, Saudozu Armando da Silva, manán ona “FITUN” iha “rai” no hadau ona “FITUN” iha lalehan.

Saudozu Armando da Silva nia Istória

Saudozu Armando José Dourado da Silva “Mausurik Murak Rai”, oan husi Saudozu primeiru sarjentu José da Silva (aman), ne’ebé mak nu’udar Eis-Xefe Estadu Maiór Falintil iha tinan 1975. José da Silva, antigu sarjentu Forsa Armada Koloniál Portugés, sai Komandante Primeira Kompañia FALINTIL iha agostu 1975.

Saudozu Armando da Silva nia inan mak Saudoza Rosa Mária Dourado de Jesus da Silva (inan). Saudozu nu’udar oan datoluk husi oan na’in-sia (9). Saudozu Armando José Dourado da Silva ho naran kódigu “Mausurik Murak Rai”, moris iha Dili, iha loron 19 setembru iha tinan 1967. Saudozu ho inan-aman iha baze apoiu sentru súl, Soru, Ainaro, bainhira otas sei ki’ik.

Imajen/Espesial.

Hahú partisipasaun ba FC 1981-1986 saudozu hetan dokumentu ida hosi Convergência Nasionalista Timorense (CNT) hosi Partidu FRETILIN no UDT ho relijiaun katólika asina hamutuk iha 23 marsu 1986 iha Lisboa, Portugal no mós mensajen Kay Rala Xanana Gusmão, Harii Unidade Nasionál iha Frente Armada.

Karta rua ne’e saudozu fahe ba joven sira foin fiar saudozu iha tinan 1987, hodi mai-oin, nia aman ki’ik Jerónimo da Silva, ho Saudozu Armando José Dourado da Silva “Mausurik Murak Rai”, bá hasoru António Tomas do Amaral da Costa “Aitahan-Matak” iha Manleuana Dili. Hahú hosi ne’e, saudozu haruka sasán ba FALINTIL no materiál funu nian, hodi hatutan saudozu nia aman José da Silva nia luta bá-oin.

Iha tinan 1988, saudozu hetan ona konfiansa hosi nia-aman ki’ik mak estafeta Kay Rala Xanana Gusmão nian hodi bolu saudozu ba hasoru iha Bunaria, Ainaro. Saudozu Armando da Silva hamutuk ho Kay Rala Xanana Gusmão, sira na’in-rua (2) funda organizasaun FITUN=Fretilin Iha Timor-Leste Unidu Nafatin.

Iha tinan 1989, saudozu prepara joven hamutuk ho Órgaun 8, OJETIL, ba halo manifestasaun iha Tasi Tolu, bainhira Amu Papa João Paulo II mai vizita Timor-Leste no halo misa iha Tasi Tolu Dili.

Saudozu Armando da Silva sai membru Asembleia Konstituinte (tau tada kabuar ne’e). Imajen/Espesial.

Iha Tinan 1990, Órgaun 8 fila ba Komité Ezekutivu tuir rezolusaun Nú. 4 Aitana,  hodi ne’e forma Komité Ezekutivu Frente Klandestina  CNRM iha Vila, Xanana prepara saudozu lori joventude iha FITUN filafali ba rezisténsia armada hodi substitui FALINTIL sira ne’ebé Katuas ona, bolu naran komandu boiña metan FITUN no bandeira metan no FITUN mutin.

Iha tempu ne’e Xanana Gusmão ne’ebé mak halo dezeñu ida kona-ba bandeira FALINTIL. Dezeñu ne’e fó ba saudozu hodi Suku Bandeira FALINTIL. Suku tiha lori fali ba Bunaria-Ainaro foin entrega ba Komité Ezekutivu, Constançio Pinto no Aitahan Matak, lori bá aprova iha responsável Komité Diretiva FRETILIN (CDF-sigla Portugeza), Mauhuno no Mauhudo iha rejiaun Bivake, Komandante David Alex “Daitula” iha Seiçal, Baucau, foin entrega ba Komité Ezekutivu nia Vise Sekretáriu, Donanciano Gomes Buras Anin Timur, lori ba Portugal iha tinan 1990. Iha-ne’e mak foin fahe ba FALINTIL iha rejiaun no unidade hotu-hotu.

Iha tinan 1991, saudozu prepara juventude hodi hein Delegasaun Parlamentár Portugeza (DPP) to’o 28 outobru maibé DPP la mosu mai, derepente TNI tiru mate Saudozu Sebastião da Costa Gomes Rangel iha Igreja Motael. Hakoi tiha, saudozu simu orientasaun hosi Komité Ezekutivu no Komandante Xefe Kay Rala Xanana Gusmão marka loron 12 Novembru 1991 ba juventude hotu-hotu ba tuir misa iha Igreja Motael hodi marsa mai to’o iha semitériu Santa Crúz.

Tama ba kari ai-funan iha semitériu Santa Crúz foin TNI tiru juventude Loriku aswa’in sira ne’ebé hamosu Masakre Santa Crúz. TNI sira hahú kaer dirasaun sira, Amu Bispu Don Carlos  Filipe Ximenes Belo, SDB, bolu saudozu hodi ba konfirma mate hira no kanek hira iha KPN nia-oin, KPN ninia lideransa mak Clementino dos Reis Amaral. Filamai, TNI hatene ona mak saudozu foin ba subar.

Iha Tinan 1992, Ai-tahan Matak, xefe Estadu Maiór Falintil EMF Taur Matan Ruak, Falur Rate Laek, Tuber Loke Dalan (TULODA) no Namit hodi harii ORDIR, prepara dokumentu dadus 12 Novembru nian no sira seluk-seluk haruka ba José Ramos Horta. Leo Lima ho Aitahan Matak hodi entrega ba reprezentante Sekretáriu Jerál ONU, Amos Wako, mai vizita Timor-Leste.

Iha tinan 1993, reprezentante espesiál Sekretáriu jerál ONU mai vizita tan Timor-Leste hodi hasoru Amu Bispu Don Carlos no Prizioneiru Polítiku Mauhudo no Aitahan Matak iha prizaun Colmera, sira na’in-rua (2) entrega dadus 12 Novembru nian ba Tamrat Samuel, reprezentante ONU maibé saudozu mak prepara dokumentu.

Iha tinan 1994, Kay Rala Xanana bolu saudozu ho Aitahan Matak, atu bá Jakarta hodi bolu Francisco Xavier do Amaral atu mai hasoru Maun Xanana iha prizaun ko’alia kona-ba rekonsiliasaun.

Iha Tinan 1995, saudozu simu ona dokumentu hosi Jakarta entrega ba TULODA, lori ba Conis Santana, atu harii Konsellu Ezekutivu Luta (CEL-sigla Portugeza), liuhosi Caixa Nuno Tali Hali-lima.

Iha tinan 1996, Kay Rala Xanana Gusmão bolu saudozu atu akompaña Francisco Xavier, prepara ba London iha primeira rekonsiliasaun no mós saudozu ba ko’alia ho liurai Guilherme Maria Gonçalves, kona-ba rekonsiliasaun ba London nian no estudante Timor barak enkontru ho saudozu inklui Fernando de Araújo La-Sama.

Iha Tinan 1997, saudozu halibur juventude iha Taibessi halo balansu ba Organizasaun Haat (4) importante mak hanesan:

  1. FITUN
  2. OJETIL
  3. OCR, 001-0014
  4. RENETIL Relasaun Esterna iha Jakarta ho Rai-li’ur, organizasaun 4 ne’e hamutuk ho organizasaun sira seluk hodi prepara-an ba referendu.

Iha tinan 1998, saudozu ho Aitahan Matak aprezenta relatóriu ba Kay Rala Xanana Gusmão iha Jakarta, Xanana konkorda tau partidu lima (5) hamutuk hanesan ASDT, FRETILIN, UDT, APODETE, KOTA-TRABALISTA ho relijiaun katólika atu forma PENESI iha Lisboa, Potugal, CNRM ba CNRT iha 23 – 27 abríl 1998.

Imajen/Espesial.

Iha tinan 1999, Xanana fó orientasaun ba FITUN, OJETIL, OCR hodi lori orientasaun hosi Xanana, bá door to door (tama uma sai uma) iha tempu ida-ne’e. Prosesu ida naran referendu Indonézia ho Portugal la simu hotu, entaun tau fali naran foun konsulta populár, mak parte autonomia no parte independénsia, atu asina hamutuk lori bá aprezenta ba Governu ka Prezidente Habibie no Konkorda. Saudozu filamai Timor la’o ho Frente Polítika Interna (FPI) do CNRT ba halo kampaña to’o vota iha Konsulta Populár 30 Agostu 1999 no  manán ho 78.5%.

Saudozu nia partisipasaun hosi 1985 to’o 1999, baze apoiu tinan 14, rede klandestina tinan 17, rezisténsia no ligasaun ba Frente Armada ho nia Rejiaun Nakroma ho Mauhuno no Kay Rala Xanana Gusmão, Rejiaun Haksolok ho Conis Santana no saudozu Ular, Rejiaun Bivake komandante David Alex Daitula, Sabika, Costa Súl, Cruzeiro ho Falur Rate Laek no to’o Ponta Leste, no Região Central Aitana.

Xefe Estadu Maiór FALINTIL EMF Taur Matan Ruak no atuál Primeiru-Ministru, saudozu fó informasaun ba rai-li’ur liuhosi Igreja Katólika. Saudozu nia kontribuisaun partisipasaun ba libertasaun pátria nian mak ne’e.

Saudozu tama membru Asembleia Konstituinte fila bá Parlamentu Nasionál. Saudozu fila bá membru PN 88, ho Prezidente Parlamentu Francisco Guterres Lu Olo no atuál Prezidente RDTL. Saudozu hetan moras struk durante tinan tolu (3) nia laran maibé la konsege salva to’o hakotu nia iis iha 11 novembru 2020 tuku 21: 00 iha Hospital Nacional Guido Valadares.

Notisia Relevante: PN presta omenajen ba Saudozu Armando da Silva

Jornalista: Osória Marques

Editór: Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!