Hosi:
Sherley Siki
Teknolojia Informasaun no Komunikasaun (TIK) dezenvolve ho lalais iha era globalizasaun. Moris iha era modernu ho teknolojia ne’ebé sofistikadu fó oportunidade ba ema hodi utiliza ekipamentu atu halo komunikasaun no interasaun ho sira seluk hanesan liuhusi lian, testu no jestu.
Ho teknolojia dijitál, obstaklu hirak ne’ebé ema hasoru bainhira halo komunikasaun no interasaun ho distansia ne’ebé dook bele hetan solusaun di’ak. Ba ema barak teknolojia halo moris sai fasil liutan no ba ema ho defisiénsia, teknolojia halo buat hotu-hotu possivél (Radabauh iha Raja, 2016). Tanba ferramenta teknolojia informasaun no komunikasaun bele halakon barreira hirak ne’ebé iha ona. Hanesan text to speech ka voice output ka software ba ema ho defisiénsia iha matan hodi bele asesu website, SMS ka testu mensajen ba ema ho defisiénsia tilun no ko’alia, no voice recognition bele utiliza ba ema ho defisiénsia mobilizasaun atu bele halo operasaun ba sira nia ekipamentu dijitál (Raja, 2016).
Ema ho defisiénsia iha nasaun dezenvolvidu bele goza solusaun ba problema ne’ebé mensiona, maibé ba maluk defisiénsia iha Timor-Leste, daudaun ne’e tenke luta hodi bele goza sira nia diretu no liberdade. Kondisaun meiu públiku ba ema ho defisiénsia sira maioria seidauk efetivu no inkluzivu. Bazeia ba sensu nasionál tinan 2015, totál ema ho defisiénsia hamutuk pursentu 3,2 ka 38,118 husi totál populasaun TL (Soares no Amaral, 2017). Dezafiu hirak ne’ebé sira hasoru loron-loron iha sira nia moris, maka diskriminasaun, atendimentu la di’ak husi família no komunidade. Nune’e, barak husi sira labele asesu meiu saúde, edukasaun, informasaun, serbisu no seluk tan ho másimu.
Liu husi adopsaun programa Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS), Governu deklara sei halo kompromisu hodi alkansa objetivu ODS no la husik ema ida hela iha kotuk (leaving no one behind). Agora daudaun, ita bele dehan programa governu liuliu implementasaun politiká teknolójika informasaun no komunikasaun iha Timor-Leste seidauk adekuadu. Governu dala barak espresa kompromisu atu kria kondisaun infraestutura públika ne’ebé bele fasilita ema ho defisiénsia. Maibé bainhira ita observa to’o agora maioria fatin públiku hanesan transporte, eskola no edifisiu sira seidauk iha kondisaun di’ak ba ema defisiente sira hodi halo sira-nian atividade hanesan sidadaun seluk.
Kona-ba asesu teknolojia informasaun no komunikasaun, ema ho defisiénsia iha Timor-Leste tenke enfrenta mós dezafiu sira seluk hanesan: (1) Kustu ba teknolojia atu apoiu no kustu internet ne’ebé karun; (2) Auto-empregu ne’ebé menus ba ema defisiente iha mundu online, tanba ho problema asesu ba teknolojia informasaun no komunikasaun, sira la hetan oportunidade hodi hamosu negósiu no halo interasaun ho sira nia kliente; (3) Lingua, maioria teknolojia fó opsaun lingua oin-oin hanesan inglés, indonézia no portugés nu’udar lian ne’ebé ita uza. Maibé maioria sistema inskrisaun la rekoñese lian-tetun. Nune’e sei susar ba defisiente sira ne’ebé laiha abilidade hodi kompriende lian seluk ne’ebé temi iha leten.
Iha parte seluk, konsiensia kona ba importansia hodi fahe informasaun ba ema ho defisiénsia hahú prátika iha televisaun balun. Programa balun bele forñese tradutór ba linguagem de sinais ba ema ho defisiénsia tilun no ko’alia. Ida ne’e bele motiva sidadaun hotu hodi mós iha konsiénsia kona-ba kondisaun ema ho defisiénsia sira no fiar katak ida ne’e bele utiliza atu fornese asesu informasaun ba ema defisiente sira.
Ho desenvolvimentu teknolojia ne’ebé lao lalais iha nivel globál, hein katak ita la-taka matan hodi bele tau atensaun ba ema ho defisiénsia sira atu bele hetan sira nia direitu ba asesu informasaun liu husi teknolojia dijitál. Se-lae sei hamosu disigualdade dijitál ka dijitál divide ne’ebé luan liutan no halo sira hetan difikuldade ne’ebé barak. Bainhira iha asesu ne’ebé di’ak iha TIK mak ema ho defisiénsia sira bele partisipa ho di’ak iha prosesu desenvolvimentu Timor-Leste nian.
Estudante mestradu iha programa siénsia no komunikasaun, universidade Atma Jaya Yogyakarta, Indonézia
Referensia:
Handicap International. (2018). Making It Work Prátika Di’ak ba Implementasaun UNCRPD iha
Timor-Leste. Asesu liu husi https://www.makingitwork-crpd.org/sites/default/files/201801/Pr%C3%A1tika%20Diak%20ba%20Implementasaun%20-%20MIW%20%28tetun%29.pdf
Natalino,C. (2020, September 17). Timor-Leste Disabilities is Yet to Have Fully Access to Public.
Spaces. Tatoli. Asesu liu husi http://www.tatoli.tl/en/2020/09/17/timoe-lestes-disabilities-is-yet-to-have-fully-access-to-public-spaces/
Raja, Deepti Samant. (2016). Bridging the Disability Divide Through Dijitál Technologies.
World Bank Group
Soares, Noberta dan Amaral, Antonio Veronica. 2017. Eleisaun Parlamentar Timor-Leste,
Jullu 2017 Monitorizasaun Asesu Defisiensia. Dili
United Nations Human Rights (UNHR). (2011). Ami Mós Bele: Relátorio Kona-ba Ema ho
Defisiénsia sira nian iha Timor-Leste: UNMIT. Asesu liu husi https://www.ohchr.org/Documents/Countries/TP/UNHR_Report2011_tetum.pdf