iklan

NASIONÁL, EDUKASAUN, HEADLINE

Notísia ofende individu balun, uza ‘Direitu ba Resposta no Retifikasaun’

Notísia ofende individu balun, uza ‘Direitu ba Resposta no Retifikasaun’

Konsilleiru Conselho de Imprensa (CI), Francisco Simões da Costa Belo. Imajen Tatoli/Francisco Sony.

DILI, 16 setembru 2021 (TATOLI)—Conselho de Imprensa (CI) de Timor-Leste, kinta ne’e realiza sensibilizasaun kona-bá oinsá pesoál singular ka koletiva (privadu oka públiku) hatene ezerse sira-nia direitu de resposta e de retifikasaun bainhira iha ofensa ba sira-nia direitu personalidade hosi órgaun ka meiu komunikasaun sosiál sira.

Konsilleiru Conselho de Imprensa (CI), Francisco Simões da Costa Belo, hateten importânsia hosi enkontru ne’e Conselho de Imprensa introdús ba mídia officer sira hosi Instituisaun Públiku no Instituisaun Estadu, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Forsa Falintil Defesa Timor-Leste (F-FDTL), kona-bá Lei Komunikasaun Sosiál iha Kapítulu V kona-bá ‘Direitu ba Resposta no Retifikasaun’ liu-liu artigu 34 kona-bá ‘Kondisaun Sira Efetivasaun Nian’. 

Nia hatutan, bainhira iha notisia balun ne’ebé ofende individu balun karik di’akliu uza artigu 34 hodi resposta liuhosi eskrita duké hakerek no hatán fali iha varanda rede sosiál (facebook) hodi julga fali meu komunikasaun sosiál no jornalista sira, ne’ebé hamosu de’it konfuzaun iha sosiedade nia leet.

“Atu evita konflitu iha públiku entre mídia ka jornalista ho públiku, ita iha lei ne’ebé hatuur atu oinsá mak uza ita-nia ‘Direitu ba Resposta no Retifikasaun’ hodi resposta no haruka ba mídia ne’ebé públika notisia ne’ebé la balansu hodi ofende ita ne’e. Labale julga mídia no jornalista sira liuhosi facebook,” Francisco Simões da Costa Belo hateten ba jornalista sira hafoin halo abertura sensibilizasaun kona-ba Lei Komunikasaun Sosiál kona-bá “Direitu ba Resposta no Retifikasaun” iha Quintal Boot, Dili, kinta ne’e.

Se públiku dúvida liu-liu ba sira-ne’ebé sente ofendidu hosi notísia hosi mídia emprime, eletronika no online karik, Lei Komunikasaun Sosiál iha Kapítulu V (Direitu ba Resposta no Retifikasaun) iha artigu 34 (Kondisaun Sira Efetivasaun Nian) garantidu ba fonte no ba povu nia direitu ba resposta no retifikasaun, bainhira notisia ladún asegura ema-nia integridade, dignidade nomós la balansu.

“Ita halo sensibilizasau ba mídia officer iha instituisaun Estadu, atu nune’e ba oin ne’e uza direitu ba resposta no retifikasaun, no oinsá atu uza direitu no maneira oinsá mak ita atu halo. Se lae, esperiênsia ne’ebé iha, direitu ba resposta no retifikasaun ne’e, dala barak utiliza sala,” nia esplika.

Portavós Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Superintendente Xefe Arnaldo de Jesus Castro hateten enkontru ne’e di’ak tebe-tebes liu-liu iha vida jornalismu nian, atu oinsá bele intende didi’ak bainhira jornalista ida atu fó sai informasaun ne’e, tenke konfirma didi’ak lai ho fontes antes atu públika notísia.

“Jornalista sira tenke konfirma, nune’e informasaun ne’ebé fós sai ne’e, ema dehan iha duni serteza mós akuradu. He’in katak, ba oin, ida-ne’e mós tenke hadi’a. Husu ba mídia sira, bainhira atu hasai informasaun ida, husu ba editór sira atu bele halo edisaun ho didi’ak, liu-liu liafuan sira-ne’ebé mak sai ne’e tenke tuir padraun jornalizmu nian, nune’e ema ne’ebé lee ne’e intende didi’ak. Jornalista labele naran fahe informasaun ne’ebé laloos,” nia rekomenda.

Nia dehan, bainhira foti informasaun ruma atu prodús ba notísia, labele direta foti hosi varanda rede sosiál (facebook) maibé tenke ba direitamente entrevista fontes ne’e, tanba rede sosiál (facebook) ne’e dala ruma fó sai informasaun falsu no valor notísia mós laiha.

Iha Lei Komunikasaun Sosial, Kapítulu V kona-ba “Direitu ba Resposta no Retifikasaun”, iha artigu 34 (Kondisaun Sira Efetivasaun Nian) iha númeru 1 hateten direitu hodi hatán no haloos, titulár ka saseluk legál mak tenke ezerse iha prazu loron-tolunulu (30), ne’ebé hahú sura hosi data publikasaun ka transmisaun ba konteúdu be ho objetivu hodi resposta ka retifikasaun.

Númeru 2 haktuir, direitu hodi hatán no haloos kumpre ona bainhira iha konkordánsia hosi titulár ka ninia saseluk, meiu komunikasaun sosiál halo tiha koresaun ka esklaresimentu ba konteúdu ida-ne’e, no númeru 2 hateten testu hodi hatán ka haloos, ne’ebé identifika tiha ona, tenke hato’o ba responsavel másimu órgaun komunikasaun sosiál.

Númeru 4 esplika, testu hodi hatán (resposta) ka haloos (retifikativu) tenke publika ka transmite iha edisaun tuirmai ba data simu nian, tuir duni kritériu vizibilidade ba konteúdu ne’ebé hamosu nia. Númeru 5 dehan, hala’ok hodi haloos nu’udar inkluzaun obrigatóriu no la bele rekuza.

Iha númeru 6 haktuir, testu hodi hatán bele rekuza bainhira: númeru 7 dehan hakat-liu ámbitu referénsia sira-ne’ebé hamosu testu ne’ebá; númeru 8 dehan hakat-liu sasukat fatin ka tempu konteúdu nian ne’ebé hamosu ba; no númeru 9 hateten iha espresaun ne’ebé ofende ka lahó liafuan-midar ba ema sé-sé de’it ka entidade sira-ne’ebé envolve-aan.

Iha númeru 10 hateten, responsavel editoriál ba órgaun komunikasaun halo rekuza tenke ho fundamentu no tenke fó-hatene ba titulár direitu iha loron tuirmai ba loron resepsaun testu hodi hatán.

Númeru 11 haktuir, bainhira laiha fundamentasaun hodi rekuza ba ezersísiu direitu hodi hatán hamosu kontraordenasaun ne’ebé sei hetan kastigu hodi selu koima hosi $2.500 to’o $10.000.

Jornalista : Nelia Fernandes

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!