LIQUIÇÁ, 16 maiu 2022 (TATOLI)—Konsesionáriu projetu Parseria Públiku-Privada (PPP) Portu Baía Tibar, empreza Timor Port S.A, segunda ne’e, hahú halo deskargamentu ba ekipamentu pezadu hanesan Ship to Shore (STS) unidade rua no Rebber Tire Gantry (RTGs) clane unidade haat, ne’ebé foin mak to’o iha Portu Tibar.
Serimónia deskargamentu ne’e akompaña hosi Primeiru-Ministru (PM),Taur Matan Ruak, hamutuk ho membru komisaun interministeriál.
“Hela loron-haat tan Timor-Leste kompleta tinan 20 restaura independénsia. Agradese tebes tanba foin dahuluk ró ho medida metru 300 atraka iha ita-nia portu, ho ekipamentu ne’ebé aban bainrua sei fasilita ita-nia operadór iha portu ida-ne’e. Ha’u espera bele ajuda dezenvolvimentu ekonomia nasaun no fasilita di’ak liután ita-nia komérsiu internasionál,” PM hateten liuhosi ninia diskursu iha Portu Baía Tibar.
Notísia relevante: Konstrusaun Portu Baía Tibar atinje 72%, Governu dezembolsa millaun $84,1
Nune’e, Xefe Governu hato’o parabens ba Timor Port no promete VIII Governu kontinua servisu nafatin ho parseiru dezenvolvimentu ne’e atu ajuda viabiliza atividade hotu ne’ebé sei halo iha tempu tuir mai, la’ós de’it atu kompleta projetu Portu Baía Tibar, maibé personaliza portu ne’e iha futuru.
Iha fatin hanesan, Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agustinho da Silva, konsidera, loron ne’e istóriku tanba ba dahuluk iha infraestrutura portu ne’ebé ho estandarizasaun internasionál ka prienxe rekezitu internasionál.
“Progresu portu ne’e atinje ona 80% resin no ohin dahuluk ró-ahi boot ida bele mai atraka iha ita-nia portu foun. Ita hotu espera ho infraestrutura foun bele sai alternativu ba dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste ba agora no futuru,” nia tenik.
Iha ámbitu ne’e, governante ne’e apresia ba parte hotu nia kontribuisaun tanba ho kolaborasaun hosi parte hotu ne’ebé iha espíritu no vontade mak ohin Timor-Leste bele iha obra ne’ebé modernu.
“Agradese ba parte hotu ne’ebé mak presta ona servisu iha ita-nia portu ida-ne’e, tantu parte internasionál no ita rasik, ne’ebé mak durante ne’e sakrifika-an hodi presta sira-nia tempu, hanoin, fíziku, nune’e ohin loron ita hetan progresu ida,” nia dehan.
Ho progresu ne’ebé iha, Governu iha prinsípiu molok tama ba faze operasaun, Governu mós prepara ona rekezitu sira tanba portu ne’e prienxe rekezitu kritéria mundiál ninian, entaun Timor-Leste mós tenke prepara rekezitu sira hanesan inklui konvensaun marítima internasionál ne’ebé ratifika ona.
“Governu kumpre ona ninia dever iha Konsellu Ministru aprova ona konvensaun haat, mak SOLAS, MARPOL, COLREG, no STCW, nune’e ratifika ona iha Parlamentu Nasionál, espera Prezidente Repúblika atuál bele promulga tanba ita iha obrigasaun atu prienxe rekezitu ne’e,” Ministru salienta.
Notísia relevante: PN ratifika ona konvensaun tolu iha área marítima
Aleinde ne’e, rekezitu seluk mak hanesan prepara infraestrutura, estrada, bee-moos, no eletrisidade molok tama ba faze operasaun.
Tuir planu inisiál, bainhira laiha impedimentu ho kondisaun COVID-19, iha maiu tinan ne’e Portu Tibar hahú ona halo operasaun maibé tanba kondisaun mak tenke adia, nune’e outubru 2022 mak foin halo operasaun.
Membru komisaun interministeriál ne’ebé akompaña serimónia ne’e mak hanesan Ministru Finansa, Rui Augostu Gomes, Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK) José Agustinho da Silva, no Ministru Obras Públika, Abel Pires inklui konvidadu sira seluk.
Konstrusaun Portu Baía Tibar ho modalidade PPP, hosi parseria entre Governu Timor-Leste aloka millaun $130 iha VGF no Timor Port, subsidiáriu hosi Bolloré ho millaun $150, hamutuk millaun $280 ba faze inísiu hosi totál investimentu estimativu millaun $500 ba tinan 30.
Daudaun ne’e, totál traballadór sira ne’ebé mak serbisu iha projetu konstrusaun portu ne’e hamutuk 949, hosi númeru ne’e, traballadór timor-oan hamutuk 579 (61%).
Relasiona ho dezenvolvimentu konteúdu lokál, to’o iha dezembru 2021, empreza China Harbour sub-kontrata ona serbisu balun ba empreza lokál 69 ho montante millaun $21,2 no timor-oan hamutuk 392 mak serbisu indireta ho kontratór hirak ne’e.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina