DILI, 19 agostu 2022 (TATOLI)—Centro Nacional Chega (CNC), kinta ne’e, fó formasaun kona-ba istória violasaun direitu umanu iha Timor-Leste (TL) ba guarda prizionál Gleno atu sira hatene sira-nia direitu no dever iha prizaun.
Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega, Hugo Maria Fernandes, hateten antes ne’e CNC fó formasaun istória pasada no direitu umanu ba membru PNTL, F-FDTL, funsionáriu públiku no agora fó formasaun ba guarda prizionál iha Gleno.
“Iha rekomendasaun ida hosi relatóriu Chega mak tenke fó formasaun istória pasada kona-ba direitu umanu ba guarda prizionál sira, tanba sira loro-loron halo hela atendimentu ba prizioneiru sira. Bainhira sira halo atendimentu minimu sira tenke iha kuiñesimentu ida naton no di’ak kona-ba aspeitu direitu umanu ida-ne’e, atu sira mós labele viola fali prizioneiru. Tanba, ema sira-ne’e maske prizioneiru maibé sira iha direitu nu’udar ema, hanesan direitu asesu ba justisa, direitu ba hetan tratamentu di’ak labele hetan tortura no tenke hetan tratamentu saúde,” Hugo Maria Fernandes, hateten ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin, Antigu Komarka, Balide, sesta ne’e.
Iha fulan kotuk, Centro Nasionál Chega (CNC) halo ona formasaun istória pasada no direitu umanu iha Timor-Leste (TL) ba guarda prizionál iha Dili no iha loron 18 agostu hala’o iha Gleno no iha loron 24 agostu sei halo iha Suai-Covalima.
“Maibé, tanba sira barak ita sei halo formasaun ne’e fazeadamente. Horisehik iha Gleno ema nain-38 prizionál, maibé sira-ne’ebé partisipa ema nain-20, tanba sira seluk tenke halo servisu. Tanba ne’e formasaun foin hahú horiseik, ohin to’o segunda,” nia dehan.
Kona-ba matéria formasaun, nia dehan, matéria formasaun ne’e partilla parseria entre CNC, Ministériu Justisa no Provedoria Diretu Humanu no Justisa (PDHJ).
“CNC barak liu, ita ko’alia kona-ba istória viólasaun direitu umanu Timor nian, ida-ne’e istória pasadu konflitu nia lala’ok oinsá no ita-nia istória tuir sá mak relatóriu Chega ne’e hakerek,” nia esplika.
Iha Ministériu Justisa, esplika kona-ba enkuadramentu juridiku sira ba iha guarda prizionál sira atu sira hatene sira-nia direitu no sira-nia dever mak saida.
Hosi PDHJ mak esplika kona-ba direitu umanu, entaun hosi loron tolu ne’e, loron ida hosi Instituisaun ida no loron ida hosi instituisaun ida atu fó formasaun ba sira ho tópiku ne’ebé diferensa.
Hanesan CNC klaru sá mak CNC halo durante ne’e no mós barak liu esplika kona-ba relatóriu Chega no relatóriu Memoria Ad Spem no ko’alia mós konflitu ita-nia lala’ok oinsá.
Agora Ministériu Justisa ko’alia barak liu kona-ba kna’ar guarda prizionál sira mak saida, tuir lei haruka sira atu halo saida de’it no PDHJ mak ko’alia kona-ba direitu umanu.
Entretantu, formasaun kona-ba istória pasada direitu umanu iha Timor-Leste (TL) ba guarda prizionál Gleno ho durasaun loron tolu, hahú hosi kinta ne’e to’o segunda-feira semana oin.
Jornalista : Nelia Fernandes
Editor : Cancio Ximenes