DILI, 27 outubru 2022 (TATOLI)—Sobrevivente Maria de Jesus da Silva husu ba Governu no Estadu atu rekuiñese vítima violasaun seksuál no sobrevivente iha tempu funu tanba sira mós kontribui ba funu no luta ba libertaaun nasionál.
“Ha’u husu ba Asosiasaun Chega ba ita (ACbit) ho Fokupers no Sekretária Estadu Igualdade no Inkkuzaun (SEII) ajuda hato’o hela ami-nia preokupasaun liga ba istória pasada violasaun seksuál ba Governu no Estadu ida-ne’e atu konsidera ami hanesan uluk ami mós fó ona kontribuisaun ba rai ida-ne’e,” Maria de Jesus hateten ba Agência Tatoli hafoin partisipa loron nasionál feto ho tema “Reflete ba pasadu, hanoin futuru”, iha salaun Katedrál Bebora, Dili.
Maske iha tempu funu feto sira la aker kilat gfunu hasoru inimigu sira maibé feto sira fó an ka nia isin-lolon tomak hodi salva família no kontribui ona ba rai ida-ne’e, tanba militár Indonézia sira tortura no halo violasaun seksuál hasoru feto sira.
“Ami la kaer kilat hodi halo funu mak kontribui ba rai ida-ne’e, maibé ami kontribui diretamente tanba ami fó an hodi salva família no inan-aman. Ami lakohi buat ne’e akontese ba ami tanba ita moris hosi ema ida no iha sentiment, no hanoin maibé buat ida funu ne’e ita labele rekuza,” nia dehan.
Tanba ne’e, nia ezije atu Estadu no Governu fó rekuiñesimentu ida ba feto sira-ne’ebé sai vítima ba violasaun seksuál iha funu nia laran.
“La’os ha’u husu atu fó osan ka medalla ba ami maibé haree netik maluk sobrevivente no vítima violasaun seksuál barak mak hela iha foho. Kuitadu, sira susar ba hahan no uma ne’ebé hodi hela, no to’o agora moris nafatin iha terus nia-laran. Tanba to’o agora ne’e la’ós ami sobrevivente ba pasadu de’it maibé sei terus nafatin iha ukun rasik an ne’e nia laran,” nia dehan.
Sobrevivente Maria de Jesus da Silva (idade 61), daudaun ne’e hanesan funsionáriu públiku iha Ministériu Edukasaun no Desportu (MEJD) no iha oan na’in-10 ne’ebé kompostu hosi feto na’in-lima (5) no mane na’in-lima (5).
Xefe Suku Lahane Orientál, Trindade do Amaral Pinto Baptista, hateten labele nega sobrevivente pasadu no vítima violasaun seksuál sira, presiza konsidera mós sira-nia kontribuisaun ba rai ida-ne’e.

“Partisipasaun feto iha luta libertasaun nasionál, ita labele nega. Kuandu ita haree ba ema-nia partisipasaun iha luta mak sura hosi sá tinan no to’o tinan hira no hirak-ne’e regula ho lei ne’ebé ita haree di’ak hela. Maibé sofrimentu ka sakrifisiu ne’ebé feto sira hetan no halo mak ita la presiza haree hosi kaer kilat ka komarka ka klandestina,” nia dehan.
Maibé, iha funu laran no iha biban ne’eba ne’e inimigu halo violasaun seksuál hasoru feto sira no sai vítima ne’e la’ós tanba presiza kritériu ruma maibé tanba ida-ne’e hanesan sira-nia kontribuisaun luta ba libertasaun nasionál.
“Vítima violasaun seksuál sira mós presiza kritériu, hanesan veteranu nian, serake ninia isin-lolon ne’e tenke iha kritériu. Entaun ha’u preokupa tebes no uluk kedas ami Organizasaun OJETIL presiza haree kestaun sira-ne’e. Tanba ita bele dehan valoriza rezisténsia feto nian mós ita presiza haree ba konsekuensia partisipasaun feto sira-nian. Ita labele haree de’it ba lei,” nia esplika.
Xefe Suku Lahane Oriental ne’e husu ba Organizasaun ACbit (Asosiasaun Chega Ba Ita) atu envolve mós Ministériu Asuntu Konbatente Libertasaun Nasionál (MAKLN), no Konsellu Veteranu tanba sobrevivente pasadu no vítima violasaun seksuál sira mai ho konxiénsia polítika, entaun preokupasaun sira-ne’e iha resposta.
“Ita hakarak envolve Konsellu Veteranu ho Asuntu Konbatente atu bele akompaña no foti solusaun ida hodi oinsá mak bele solusiona kestaun sobrevivente no vítima violasaun seksuál sira,” nia rekomenda.
Notísia Relevante: Governu reforsa programa prioridade CNC hodi prezerva memória istória pasada
Jornalista : Osoria Marques
Editór : Cancio Ximenes