iklan

NASIONÁL, DEFEZA, HEADLINE

Falur husu Governu investe maka’as iha Komponente Navál

Falur husu Governu investe maka’as iha Komponente Navál

Xefe Estadu Maiór Forsa Armada, Tenente Jenerál, Falur Rate Laek (klaran) partisipa iha aniversáriu Komponente Navál F-FDTL ba da-XXI, iha kampaun Navál Hera, kinta (12/01/2023). Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 12 janeiru 2023 (TATOLI)—Xefe Estadu Maiór Forsa Armada, Tenente Jenerál, Falur Rate Laek, husu ba Governu atu investe maka’as iha Komponente Navál hodi dezenvolvimentu país.

“Ita bele dehan katak investe iha Komponente Navál, signifika investe iha ekonomia dezenvolvimentu país. Komponente Navál ne’ebé konsolida no dezenvolvida hanesan kontribuisaun boot ida ba defeza no dezenvolvimentu ekonomia no povu Timor-Leste,” Tenente Jenerál hateten liuhosi diskursu iha aniversáriu Komponente Navál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ba da-XXI, iha iha kampaun Navál Hera, kinta ne’e.

Falur konsidera, komemorasaun loron Komponente Navál hanesan loron importante ida.

“Hanesan baibain sempre ho satisfasaun ho ksolok boot maka ita komemora loron aniversáriu ida-ne’e, nune’e ho satisfasaun boot no sentimentu tanba kumpre ona dever boot ida maka kada tinan ita komemora loron Komponente Navál. Satisfasaun tanba rezultadu sira ne’ebé ita hetan ona, tanba meta no objetivu ne’ebé defini bele alkansa hotu tanba situasaun oin-oin ne’ebé rezolve hodi tulun Komponente Navál nia kresimentu no dezenvolvimentu,” nia akresenta.

Notísia relevante: PR konsidera presiza kria kondisaun di’ak ba Komponente Navál hodi asegura tasi

Tenente Jenerál relembra, iha loron ne’e dalan naruk ne’ebé liu ona hahú hosi desizaun atu kria Forsa Navál ne’ebé integra kuaze desde inísiu F-FDTL, maski ho limitasaun barak durante tempu tomak no difikuldade oin-oin, maibé hatudu nafatin forsa ho konviksaun metin iha desizaun ne’ebé foti hodi harii Forsa Navál.

“Ba ida-ne’e kontribui maka’as tebes, ne’ebé labele haluha, apoia materiál no morál hosi Portugal ne’ebé tulun ho meiu Navál hodi nune’e bele materializa iha Komponente Navál. Liu-liu ita hotu tenke selebra vontade forte no metin iha desizaun ne’ebé ita foti tanba hakarak iha forsa Navál rasik,” nia tenik.

Xefe Estadu Forsa Armada, dehan, Forsa Navál kontinua dezenvolve no durante ne’e limitasaun no konstranzementu ba satan oioin maibé kontinua la’o tuir dalan ne’ebé trasa hori uluk kedan hodi kontrola no dezenvolve Komponente Navál.

Nune’e, dezenvolvimentu Komponente Navál la’ós importante de’it ba Forsa Defeza, maibé fundamentál ba dezenvolvimentu país tomak.

“Defeza ba ita-nia superfísiu marrítima no kombate hasoru ameasa ne’ebé mai hosi tasi no kontrolu ba movimentu ka atividade sira ne’ebé bele akontese iha ita-nia área responsabilidade, buat hirak ne’e hotu mak importante tebes iha ámbitu Defeza Militár nasaun ida-ne’e nian. Maibé liu-liu iha defeza no kontrolu rekursu naturál oioin no barak tebes iha tasi-laran, tanba ne’e maka ita iha importánsia no karater vitál ba dezenvolvimentu Komponente Navál. Iha tasi ne’ebé hadulas parte barak liuhosi rekursu naturál hanesan rekursu minerál, petróleu, gás naturál no rekursu peska nian,” nia salienta.

Aleinde ne’e, dezenvolvimentu turizmu ho baze iha área marrítima hanesan fonte rikeza no apoia dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian.

“Ita tenke ko’alia kestaun alterasaun klimátika no defeza ba meiu ambiente. Ida-ne’e kontribui hosi Komponente Navál la’ós de’it relevante maibé esensiál tebes, tanba tenke iha kapasidade atu serbisu hamutuk no halo koordenasaun ho entidade nasionál no estranjeiru hodi prepara-an atu kontrola no defende meiu ambiente, liu-liu mariñu hodi prepara-an hodi hasoru situasaun grave iha kauza risku ba meiu ambiente. Kontrola tráfiku matéria perigoza iha ita-nia bee, kontrola atividade konstrusaun sira ne’ebé hela besik tasi ibun ne’ebé bele tau iha risku ambiente marrítimu ho kondisaun moris populasaun tomak nian,” nia fó hanoin.

Jornalista    : Antónia Gusmão

Editora         : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!