DILI, 27 janeiru 2023 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN), segunda (30/01/2023) semana oin, ajenda ona diskusaun iha faze jeneralidade ba proposta-lei númeru 14/V(2a)-Rejime Jurídiku Seguransa Sosiál ba Titulár Órgaun Soberania.
Notísia Relevante: Komisaun A adia aprova relatóriu parasér alterasaun lei pensaun vitalísia
“Reuniaun plenária segunda-feira 30 janeiru 2023, periódu ordem do dia iha tuku 10h00 diskusaun no votasaun iha jeneralidade ba proposta-lei númeru 14/V(2a)-Rejime Jurídiku Seguransa Sosiál ba Titulár Órgaun Soberania,” refere ajenda Parlamentu Nasionál (PN) ne’ebé Agênsia Tatoli asesu, sesta ne’e.
Tuir prosesu proposta-lei ne’e bainhira aprova ona iha jeneralidade mak meza plenária sei haruka hikas mai komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisionál, hodi hala’o audiénsia atu submete hikas ba meza PN mak ajenda fali diskusaun iha faze espesialidade ne’ebé diskute kle’an kada artigu.
Ho nune’e, bainhira proposta lei ne’e aprova mak sei halakon lei pensaun vitalísia hodi muda fali ba iha Rejime Jurídiku Seguransa Sosiál ba Titulár Órgaun Soberania.
Antes ne’e, Prezidente Komisaun A, Deputadu Joaquim dos Santos, esplika ne’ebé ko’alia subsídiu sira atu fó ba eis titulár, eis membru Governu, eis deputadu, atu kria rejime ne’e atu haruka hotu ba seguransa sosiál hodi halakon tiha konseitu ida pensaun vitalísia, nune’e rejime bainhira aprova ona vitalísia laiha ona.
“Rejime renumerasaun ne’e bele subsídiu, bele mós pensaun mais tenke regula iha lei tuir kriteira jerál ho espesiál ne’ebé ema labele trata eis deputadu sira ho eis ministru sira, eis Prezidente Repúblika, eis Primeiru Ministru, labele hanesan ho funsionáriu baibain, ida ne’e mak ita tenke regula sira nia direitu sira’,” nia hateten.
Nune’e, rejime ne’e atu halo transferénsia hosi lei ida ba rejime ne’e direitu sira hotu kedas balun hasai tiha no balun halo transferénsia trata iha rejime.
“Ne’ebé orsida iha debate espesialidade, mak ita sei haree balun ita simu no balun la simu, ita tenke prevee norma ne’ebé labele fó prezuiju ba sidadaun sira-ne’ebé kontribui ona ba Estadu no labele mós fó prezuiju ba Estadu. Ne’ebé ita tenke haree regula didi’ak kondisaun atribuisaun ne’e, nune’e ema ne’ebé hala’o serbisu labele sala no ema ne’ebé atu hetan benefísiu labele lakon nia direitu tanba konstituisaun prevee,” nia dehan.
Tan ne’e, nia hateten, konseitu hosi rejime ne’e trata regula iha kriteiru sé mak bele hetan no labele hetan no oinsá mak atribui direitu ne’e haruka ba seguransa sosiál implementa no persentajen regulamentu mak sei ko’alia.
Tanba ne’e, nia fó exemplu hanesan baibain rejime ida la’o tiha ona seguransa sosiál funsionáriu públiku koa 4% inklui funsionáriu iha empreza privadu desde organizasaun rejista, depois to’o sira pensaun foti sira nia direitu.
“Ida-ne’e mak bolu seguransa sosiál ne’ebé atu halakon tiha lei vitalísia ne’e, nune’e halo tiha ba rejime, tanba problema iha balun ita sei diskute espesialidade mak haree,” nia hateten.
Nune’e, Deputadu ne’e esplika de’it konseitu jerál ba rejime ne’e no kona-ba nia regra ho nia aplikasaun detallu sei akompaña iha debate faze espesialidade tuir mai.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes