iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Governu sei hasoru malu ho Woodside diskute dezenvolvimentu Greater Sunrise

Governu sei hasoru malu ho Woodside diskute dezenvolvimentu Greater Sunrise

Ministru Petróleu no Minerál (MPM), Francisco da Costa Monteiro

DILI, 15 setembru 2023 (TATOLI)- Ministru Petróleu no Minerál (MPM), Francisco da Costa Monteiro, informa, semana  oin, empreza  Woodside sei mai hasoru MPM atu deskuti koantinuasaun  dezenvolvimentu Greater Sunrise.

Governante ne’e hateten, dezenvolvimentu Greater Sunrise la’ós buat ida ohin halo ohin kedan.

“Ita agora iha faze negosiasaun la’ós buat ida ohin kedas, importante negosiasaun i negosiasaun ne’e bele junta katak Woodside parte Up stream nian ho Timor GAP sira aseita ona katak kadoras ne’e bele mai duni iha Timor-Leste,” Francisco da Costa, hateten liuhosi programa Meet the Press ne’ebé organiza hosi SEKOMS, iha Palásiu Governu sesta ne’e.

Nia dehan, projetu dezenvolvimentu Greater Sunrise fizikamente sei hahú iha  2026  no 2027.

“Konstrusaun sira ne’e tuir ami nia planu ami set up ona Woodside ho Austrália sei mai iha semana oin, ami sei ko’alia para alinea to’ok hanoin sira ne’e para aban bain rua sé bele karik hothotu aseita, karik iha 2026 no 2027 ne’e kontrusaun bele komesa ona para que lori tinan haat ho balun, tinan lima ita ba to’o 2030  no 2031 ita nian mina ne’e turuk dadauk ona, osan bele tama daudauk ona, para ita bele halakon tiha presipísiu fiskál ne’ebé hateten  nian fundu minarai sei hotu 2034,” nia informa.

Governante defende katak iha serteza bo’ot kadoras Greater Sunrise sei dada mai iha Timor-Leste.

“Hanesan Ministru Petróleu ha’u tenke dehan serteza ne’e ha’u nian servisu duni para buka meus hotuhotu bele asegura kadoras ne’e mai iha Timor Leste,” nia adianta.

Tanba, tuir ezekutivu ne’e,  primeiru TL  iha ona tratadu fronteira marítima no tratadu ne hatudu tiha ona ita ho meius ida di’ak  kadoras mai la’ós ona tau iha dúvida; forma halo nusa maka atu dezenvolve kampu  Greater sunrise ne’e.

“Ita presiza mak instrumentu tolu hanesan rejime no rejime ida ne’e ami tenke ser negosiadu no negosiasaun ba rejime ida ne’e seidauk hotu. Ami sei halo esforsu hotu iha tempu badak finaliza tiha dokumentu ne’e buat ida ema bolu concept development crash hodi  peritus ne’e bele mai submete ba autoridade hanesan Governu ,” Francisco da Costa,  afirma.

Ministru Petróleu no Minerál, Francisco da Costa Monteiro dehan, Governu TL ho Austrália sei ko’alia nafatin, para bele dezeñu konseitu kampu Greater sunrise ne’e iha futuru para aban bain rua gazodutu atu mai karik bele tuir ita-nia planu.

“Ne’ebé imi husu ministru nee serteza ga la kadoras mai, ministru tenke ser dehan serteza  kuandu iha buat ruma halo nusa ne’e Timor Gap ANP sira asegura desizaun polítiku Governu ne’ebé Governu trasa  ona iha nia polítika ba  povu no ba nasaun ida ne’e,” Governante ne’e dehan.

Governu deside muda planta LNG mai Natarbora iha razaun tolu

Iha biban ne’e  mós, Ministru Petróleu  no Minerál (MPM), Francisco da Costa Monteiro,   hateten,  Governu deside muda planta ba Liquified Naturál Gás (LNG)  ne’ebé antes ne’e  Governu estabelese ona iha  Beaço no Betano ne’e no agora governu deside muda ba iha Natarbora ho razaun tolu ida mak ita bolu poupansa liuliu kustu  ba konstrusaun planta LNG ne’e milliaun  iha t  $5.1 no iha  indemnizasaun ne’e bo’ot liu porvolta  Milliaun $500 tau hamutuk  Billiaun $1.3 .

“Kuandu Primeiru Ministru atuál ba halo sosializasaun ho komunidade sira iha Beaço ba konsultasaun LNG ne’e Primeiru Ministru mós hakfodak tanba osan ba ha, ida la’ós mai hosi Orsamentu Jerál Estadu maibé  ita tenke ser lobby makas para empreza sira mak tau iha planta,” nia dehan.

Razaun daruak mak kona ba risku ambientál, no rauzaun datolu mak Governu nian haree ba iha polítika jestaun ba risku ambientál ho buat sira ne’e Governu muda konstrusaun plante LNG ne’e Natarbora.

Kona-ba rekursu ekipamentu, Ministru Fracisco hateten, Governu uluk kedas  hahú prepara rekursu ba konstrusaun LGN nian tanba iha Governu anteriór haruka Timoroan  ne’ebé kompetente iha área Enjinária ba tuir formasaun iha Botang Indonézia oinsá  halo operasionalizasaun ba iha LNG.

“Governasaun ida ne’e ami sei intensifika esforsu sira hanesan ne’e para prepara ita nian ema para aban rua bele envolve neneik-neneik maibé no fim do dia ita maka halo mesak de’it ita nian LNG tinan 10 tinan 15 no 20  mai,” nia realsa.

Kona-ba ekipamentu ba planta LNG ne’e Governu garantia laiha problema tanba Governu iha iha estratejia, iha planu hela ba ida ne’e too iha tempu ita sei hetan informasaun barak liután.

Jornalista: Natalino Costa

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!