iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Jerente instituisaun lima tutela ba MPRM simu pose

Jerente instituisaun lima tutela ba MPRM simu pose

Jerente emposadu hasai foto hamutuk ho Primeiru-Ministru interinu, Mariano Assanami Sabino, Ministru Petróleu Rekursu no Minerál, Francisco da Costa Monteiro, no Padre Juvito do Rego Araújo, iha salaun Delta Nova, sesta (22/09/2023). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 22 setembru 2023 (TATOLI)—Jerente hosi instituisaun lima ne’ebé tutela ba Ministériu Petróleu no Minerál (MPRM), sesta ne’e, simu pose hosi Primeiru-Ministru interinu, Mariano Assanami Sabino, Ministru Petróleu Rekursu no Minerál, Francisco da Costa Monteiro, bensaun hosi Padre Juvito do Rego Araújo, no asiste hosi membru Governu sira, parseiru internasionál inklui empreza petrolíferu sira iha Timor-Leste.

Jerente instituisaun lima ne’e kompostu hosi Prezidente Komisaun Ezekutiva Timor Gás no Petróleu, Empreza Públika (Timor GAP, E.P), Rui Maria Alves Soares, Prezidente Komisaun Ezekutivu Murak Rai Timor, Empreza Públika, José Manuel Gonçalves, Prezidente Konsellu Diretivu Autoridade Nasionál Petróleu, Institutu Públiku (ANP, I.P), Gualdino do Carmo da Silva, Prezidente Konsellu Diretivu Autoridade Nasionál Minerál, Instututu Públiku (ANM, I.P), Rafael Danilson Magno de Araújo, Prezidente Konsellu Diretivu Institutu Jeosiénsia Timor-Leste, Institutu Públiku  (IGTL, I.P, sigla portugés), Job Brites dos Santos.

Biban ne’e, Primeiru-Ministru interinu, kongratula emposadu sira no husu atu presta servisu di’ak ba povu no nasaun tanba setór petróleu, gás no mineiru nu’udar setór importante.

“Iha rai barak hahú daudaun ona buka enerjia alternativa, ita mós esforsu hela maibé ita daudaun sei dependente ba rekursu ne’ebé importante tebes ba ita, rekursu ida ne’ebé ema hotu fó esperansa. Povu Timor-Leste iha esperansa boot ba explorasaun Greater Sunrise nomós ba sira seluk ne’ebé la’o daudaun, liu-liu explorasaun iha rai-laran,” Assanami hateten iha ámbitu tomada pose jerente na’in-lima, iha salaun Delta Nova.

Notísia relevante : Konsellu Ministru aprova rezolusaun lima ba nomeasaun jerente E.P no I.P

Governante ne’e iha esperansa ho emposadu sira-nia kapasidade no profisionalizmu bele realiza povu hotu nia mehi. Enkuantu ba empreza Murak Rai ne’ebé nu’udar empreza ne’ebé estabelese antes ona maibé paradu, nune’e ho mandatu IX Governu reativa hikas hodi fó benefísiu ba povu no rai ho responsabilidade tomak.

Iha biban hanesan, Ministru Francisco Monteiro husu ba emposadu sira atu servisu ho profisionalizmu iha jestaun no desizaun tomak.

“Setór ida-ne’e ezije tebes ita-nia servisu maka’as ho profisionalizmu, maibé ha’u hanesan Ministru husu servisu sira ba oin ita atu halo ne’e ejize la’ós de’it ona profisionalizmu maibé sentidu misaun, katak buat ida iha oin ita hotu servisu hamutuk hodi alkansa objetivu,” nia reforsa.

Ministru konsidera, setór ida-ne’e importante tanba nasaun no povu tomak hein hela ho entuziasmu.

“Imi hotu nia kontribuisaun no knaar ne’ebé imi simu la’ós previleiju ida, maibé ne’e responsabilidade boot ne’ebé nasaun hatuur hela iha imi ida-idak nia kaba’as. Hosi totál populasaun millaun 1,3, feto no mane timor-oan sira, nasaun deside ona imi na’in-lima ne’e mak kaer knaar ne’e to’o tinan-haat,” nia elojia.

Francisco Monteiro dehan, nu’udar timor-oan nia orgullu tanba iha rikusoin hanesan petróleu, gás no minerál. Tanba Timor nu’udar illa kiik ida maibé natureza hatuur ona iha tinan barak hodi nune’e husik hela kamada fatuk balun ne’ebé kontein ho mikro karbonatu no minerál ne’ebé ikus mai iha valór ekonómiku ka rikusoin.

“Rikusoin sira ne’e hanesan grasa ida, nune’e ita tenke agradese no uza didi’ak rikusoin sira ne’e ba bem estár povu no nasaun. Desde ita restaura indepedénsia, Timor-Leste nu’udar nasaun ne’ebé depende hela de’it rendimentu setór petróleu, realidade hatudu katak nasaun sei kontinua presiza intervensaun setór ida-ne’e iha ekonomia Timor-Leste iha tinan hirak tuir mai,” Ministru rekoñese.

Nune’e, IX Governu tau nafatin atensaun ba dezenvolvimentu setor petróleu no minerál, maski iha fatin barak nota katak entidade sira hahú husik setór ne’e ba kotuk, maibe ba Timor-Leste presiza kontinua dudu no dezenvolve.

Governu rasik trasa ona polítika no programa importante ba setór ne’e hanesan dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise, dada kadoras mai Timor-Leste, projetu tasi-mane, inklui promosaun bloku esplarasaun potensiál petróleu, gás no minerál hanesan programa importante ida.

“Timor-Leste hakarak dezenvolvimentu setór petróleu no minerál iha futuru, katak buka depois prodús, fa’an ba merkadu no simu osan de’it maibé ita hakarak duni dudu setór ida-ne’e para sai setór ne’ebé transformadora, katak ita hakarak halo sai duni indústria ida iha ita-nia nasaun, hodi nune’e kontribui ativamente ba dezenvolvimentu sosiu-ekonómiku ita-nia nasaun,” nia afirma.

Nune’e mós, Prezidente Konsellu Diretivu ANP, I.P, Gualdino do Carmo da Silva, kompromete sei servisu ho profisionál no kaer metin prinsípiu sira hotu.

“Agradese ba Estadu tanba fó ona konfiansa ba ha’u hodi kontrinua kontribui ba setór ida-ne’e hamutuk ho direjente sira seluk hodi implementa programa, ha’u promete ba ha’u-nia an katak sei fó kontribuisaun tomak ba nasaun no povu nia moris di’ak,” Gualdino adianta.

Jornalista     : Antónia Gusmão

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!