iklan

INTERNASIONÁL

MSASOTL realiza semináriu komemora aniversáriu independénsia Sahara Osidentál

MSASOTL realiza semináriu komemora aniversáriu independénsia Sahara Osidentál

Movimentu Solidaridade Apoiu Sahara Osidentál iha Timor-Leste (MSASOTL) ne’ebé organiza hosi estudante Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) realiza semináriu durante loron ida iha salaun Yayasan HAK Faról hodi komemora aniversáriu independensia Sahara Osidental ba da-48, sábadu (23 marsu 2024). Imajen Tatoli/Hortencio Sanchez.

DILI, 23 marsu 2024 (TATOLI)–Movimentu Solidaridade Apoiu Sahara Osidentál iha Timor-Leste (MSASOTL) ne’ebé organiza hosi estudante Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) realiza semináriu durante loron ida iha salaun Yayasan HAK Farol, sabadu ne’e, hodi komemora aniversáriu independensia Sahara Osidental ba da-48.

Embaixadór Sahara Osidental iha Timor-Leste, Boibat Malainin Boibuat, hato´o agradesimentu ba ne’ebé sai oradór iha seminariu ne’e agradese ba MSASOTL, sosiedade sivíl, Estadu, Povu Timor-Leste, no parte hotu ne’ebé fó apoiu másimu ba luta Sahara nian no komemora aniversáriu independensia Sahara Osidentál nian.

“Agradese tebes ba parte hotu nia apoiu ba ami atu luta ba independénsia. Ami independénsia ona maibé iha nasaun koloniál Maroko nafatin invade ami-nia tetritóriu, ohin ita selebra aniversáriu independénsia ami-nian ne’ebé mak proklama ona iha 27 fevreiru 1976,” Embaixadór ne’e hatete iha nia intervensaun.

Nia dehan, Sahara Osidentál proklama ona independénsia hamriik mesak ona hanesan nasaun ida iha kontinente Áfrika maibé Maroco la konsidera hodi invade tanba nasaun ne’e iha rikusoi barak.

“Ami kontinua luta to’o hetan ami-nia independénsia, ho imi hotu nia apoiu, ami bele foti fila-fali ami-nia independénsia ne’ebé proklama ona iha tinan 48 ba kotuk,” nia dehan.

Diretór Ezekutivu Yayasan HAK, Feliciano da Costa, hateten luta ne’ebé Sahara halo to’o ohin loron ema hotu akompaña inklui Timor-Leste.

“Situasaun ne’ebé mak Sahara enfrenta la sees hosi Timor-Leste nia situasaun iha tempu pasadu. Mundu labele nonook de’it atu nasaun boot seluk hanesan Maroco halo nafatin esplorasaun ba povu Sahara,” nia hateten.

Tanba ne’e, nia husu ba líder Timor-Leste no mundu internasionál atu labele taka matan ba problema ne’ebé povu Sahara Osidentál hasoru.

“Dalabarak Organizasaun Nasaun Unida (ONU) ne’ebé ko’alia ba direitu umanu tau hela iha sura-tahan leten. Ida-ne’e mak ita hotu luta nafatin fó ita-nia solidaridade ba ita-nia maun-alin sira-ne’ebé terus hela iha Sahara ne’ebá,” nia dehan.

Nune’e, nia enkoraja ema hotu liuliu estudante Universitáriu sira-ne’ebé estuda kona-ba relasaun internasionál no direitu umanu atu buka hatene no fó nafatin solidaridade ba nasaun sira-ne’ebé enfrenta hela situasaun defisil ne’ebé hanesan mós Timor-Leste uluk hasoru.

“Ita labele nonook de’it, alin estudante sira. Imi tenke buka hatene, hakerek de’it freedom Sahara, ida-ne’e mós parte ida hosi ita-nia solidaridade. Ita labele haluha katak bainhira ita uluk luta ba ukun rasik aan nasaun barak fó apoiu másimu mai ita, agora ita ukun aan ona ita labele tur nonook. Fó mós ita-nia apoiu ba nasaun ne’ebé hasoru situasaun defisil, fanu nafatin mundu atu tau atensaun ba problema hirak ne’e,” nia relata.

Reprezentante MSASOTL, Anzania Andrade Fernandes, hateten haree situasaun iha Sahara Osidentál sai obstakulu ba povu iha nasaun ne’ebá, ho nune’e mak estudante timoroan sira foti medida hodi forma movimentu hodi fó apoiu ba Sahara Osidentál ba luta ukun rasik aan.

“Istoria no rezisténsia halo relasaun entre povu Timor-Leste ho Sahara Osidentál metin tebes. Tuir istoria ne’ebé ami akompaña katak fundadór Sahara Osidentál Muhammad Abdelaziz hateten (O povo de Timor-Leste e o povu Sahara Osidental são os povos Gemões), ho nune’e mak ami fó ami-nia solidaridade ba povu Sahara ne’ebé sofre hela. Iha seminariu ida-ne’e hanesan mós solidaridade ida ba sira,” nia dehan.

Sahara Osidentál: Istoria, Jeo-polítika no prespetiva ba última koloniál

Sahara osidentál sai hanesan kolonia ikus ida iha kontinente Afrika ne’ebé sei ejiste lala´ok okupasaun no luta rezisténsia ba auto-determinasaun.

Sahara Osidentál hanesan territóriu ne’ebé sei desputa ho Reino Marocco durante tinan 50 hafoin proklamasaun independénsia iha loron 27 favereiru 1975 hosi forsa popular FRENTE POLISARIO.

FRENTE POPULÁR harii iha tinan 1973 nu’udar forsa nasionalista no lejitimu iha Sahara Osidentál ne´ebé luta kontra okupasaun kolonializmu Espana no kontinua kontra forsa okupante Maroco.

Abut no Karáteristika Konflitu

Rezisténsia iha Sahara hala´o entre Estadu Marocco no Movimento Nationalismo Frente Popular de Libertação de Saguia EI Hamra e Rio de Oro (FRENTE POLISARIO) ne’ebé komesa durante prosesu ikus kolonializasaun Reino Espana nian iha Sahara Osidentál iha tinan 1975. Teritoriu rai ne’e nian ho luan 266 000 kmn2 ne’ebé situa iha parte osidentál ho dezertu boot ke rabat ba oseanu atlantiku.

Nasaun ne’e halo fronteira ho Maroco iha parte Norte, ho Argelia iha parte Nordueste, Marituania iha parte sudueste no Atlantiku iha parte oeste.

Sahara riku ho rekursu naturál sira hanesan fosfato, Oleo, Gas no seluk tan. Territóriu Sahara okupa kuaze 85% hosi reinu Maroco no iha parte seluk separa de’it ho moru ne’ebé luan hosi rai ne’e kuaze 2.500 km ke hanaran “Zona Libertada” ne’ebé kontrola hosi POLISARIO.

Tamba de´it konsidera hodi responsável nu’udar grupu independentista mak iha 1975 Gana atributu politiku ne’ebé transfere ba Republika Demokratika Sahara Arabe (RASD), unidade rezisténsia segundu ne’e rasik hetan rekonesimentu diplomatika kuaze hosi nasaun 70 no Uniaun Afrika ke konfigura iha ámbitu sistema internasionál hanesan autór non-estatál. Sahara Osidentál sai kestaun ba auto-determinasaun, interrese poder externa no rivalidade ba hejemonia rejionál.

Papel ONU nian

ONU envolve diretamente iha kazu Sahara dezde iha tinan 1963 ne’ebé ke koloka Sahara Espanola iha lista ba territóriu ne’ebé ke bele aplika rezolusaun 1514(XV), permite ba kada populasaun atu hili independénsia, halo asosiasaun ba ho Estadu independente no integrasaun ba Estadu independente.

Deskolonializasaun iha 1964, komite direitu ba auto-determinasaun ba povu Sahara (A 580ORev. 1). Iha tinan ida tuir mai, ho rezolusaun 2072(XX), Espana komesa realiza ona prosesu deskolonializasaun iha Sahara no iha tinan 1966, sira hamosu tan rezolusaun ida, 2229 (XXI), fó dalan ba preparasaun hodi realiza referendu ba auto-determinasaun.

Maibé antes loron ne’e, iha 15 outubru, Misaun ONU aprezenta sira-nia observasaun ba Sahara katak maiória populasaun hakarak independénsia.

Liu tiha fulan rua hanesan ne’e, Maeokianu 350.000 kompostu hosi sivil no militár tama ba Sahara Espanol ho afirmasaun sentimentu nasionalizmu ida-ne’ebé hanaran “Great Marocco”- Ideia ne’e reivendika Sahara osidentál, Mauritania, Partes balun iha Argelia, Mali no Senegal, nune’e mos iha Ceuta no Medilla.

Iha loron 14 novembru, sira asina akordu tripartida ida entre Sahara, Marocco no Marituania ne’ebé konesidu ho Madrid Aggrement’ kona ba direitu ba peska iha kosta Sahara nian, fó Quota 35% ba fosfato no rekursu seluk.

Iha loron ikus fulan-novembru, Marocco komesa invade iha parte norte Sahara no Marituania iha parte sul. Momentu ida-ne’e mak komesa hamosu funu ba “libertasaun nasionál”, hosi POLISARIO ne´ebé hetan apoiu hosi Argelia, Libya no Cuba no mós Estadu Unidu Amérika no Fransa.

Atuasaun ONU nian mak estabelese misaun forsa ba paz jerasaun segundu nian. MINURSU kria ho rezolusaun Konsellu Seguransa 690 (1991) ne’ebé mai ho mandatu para organiza no halo supervizaun referendu ba Saharianu sira hodi hili ukun-rasik-aan ou integrasaun ba Marocco, bazeia ba akordu paz iha tinan 1988.

MINURSU mós ezerse responsabilidade para halo monitorizasaun ba Hapara Funu (cesar-fogu), maibé la konsege atinjw redusaun armada iha treritóriu Sahara, lori fila refujiadu sira no protesaun direitu umanu para bele realiza referendu ba auto-determinasaun ho partisipasaun hosi populasaun tomak.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!