iklan

NASIONÁL, DILI

Na’in ‘Cafeti scrub’: “Keta ta’uk foti desizaun atu koko”

Na’in ‘Cafeti scrub’: “Keta ta’uk foti desizaun atu koko”

Na'in 'Cafeti scrub', Fatima Perperua Pereira Mendonça. Imajen/Fonte

DILI, 24 fevereiru 2024 (TATOLI)—Moris ne’e dezafiu ida, la’ós eskolla (hili) – Live is challenge not a choice. A vida é um desafio não é uma escolha: provérbiu. Refleta ba provérbiu ne’e, tan moris la’ós eskolla, ema idaidak tenke esforsu atu hasoru ‘laloran moris’ – dezafiu eh sasidik, ho nia versaun no maneira rasik. Dalan ida mak tenke kreativu no inovativu – iha hanoin no asaun, iha kada momentu no fatin, hamosu buat foun. Oportunidade foun. Esperiénsia foun.

Realidade ida mak, Fatima Perpetua Pereira Mendonça, tinan 25, ho inisiativa, aprende husi nia esperiénsia rasik hamosu produtu foun ida, produtu orgániku ‘Cafeti scrub’. Produtu ne’ebé la’ós uza de’it ba nesesidade pesoál maibé nakfila sai ‘oportunidade negósiu’ ida. Sai oportunidade aprende no serbisu ida, ba nia aan no ba ema seluk, iha Dili, kapitál Timor-Leste, sidade timoroan sira nian.

“Ha’u durante ne’ e la iha esperiénsia kona-ba ‘Cafeti scrub’ maibé ha’u mak gosta halo scrub orgánika sira atu uza ba ha’u-nia isin, tanba uluk ha’u halo duni maibé falla tanba ha’u lahatene halo mistura ne’ebé mak bele sai di’ak iha ita-nia isin,’ foinsa’e emprendedora ne’ebé moris iha Dili ne’e haktuir, bainhira entrevista ho jornalista TATOLI, iha nia fatin, Bidau Masaur, Dili, foin lalais ne’e.

“Entaun koko nafatin maibé nafatin falla. Ho ida ne’e, la hamate ha’u-nia vontade maibé ha’u koko nafatin atu esplora. Husi ne’e, ha’u bele deskobre duni ho nia formula ne’ebé mak di’ak. Entaun, ha’u uza uluk ba ha’u-nia aan durante fulan neen maibé iha mudansa ba ha’u-nia isin. Husi ne’e, halo ha’u admira hakarak halo nafatin hodi halo negósiu rasik,” nia haktuir oinsá bele hamosu ‘Cafeti Scrub’ ne’e.

Fatima Perpetua komprometidu, iha hanoin no asaun. Biar iha sasidik maibé la rende. Nune’e, ho esperimentasaun ba nia aan rasik, lori rezultadu di’ak ba nia aan no ema seluk, liuhusi produtu ne’ebé mai husi nia hanoin no hakarak rasik.

“Laiha ema ruma motiva ha’u kona-ba ida ne’e. Maibé, hau-nia hakarak rasik, tanba bainhira ha’u isin-rua, ha’u-nia kakorok metan. Entaun, ha’u komesa iha hanoin katak oinsá kakorok-metan ne’e lakon, entaun komesa buka meius oinsá bele koko uza produtu orgániku ida ne’e hodi rezolve halakon isin-metan sira,” oan husi Domingos Fatima Pereira no Beatriz Mendonça ne’e haktuir.

Kronolojia, tuir feto otas foinsa’e ho tinan 25 ne’e katak atividade ‘Cafeti Scrub’ ne’e hahú   iha fulan juñu 2023, uza de’it ba nia isin-lolon. Depois iha mudansa ona isin hafoin komesa loke ba públiku liuhusi media sosiál ho nune’e to’o ohin loron ema hotu hatene kona-ba ‘Cafeti Scrub’ ida-ne’e.

“Hahú fa’an ba ema iha fulan-dezembru to’o ohin loron. Entaun, ami-nia negósiu ne’e foku liubá ‘Cafeti scrub’ de’it la iha tan buat seluk ne’ebé ami atu halo tan,” oan datoluk husi maun-alin na’in ualu ne’e dehan.

Maneira halo ‘Cafeti scrub’

Fatima Perpetua mós informa, prosesu halo produsaun, matéria prima sira ne’ebé uza sai ‘Cafeti scrub’ durante ne’e sosa iha merkadu sira iha rai-laran.

“Prosesu halo produsaun ne’e mak uza Kafé Timór; ita nian, hamutuk ho derok, kinur no sukaer.  Hafoin, ami hoban ho derok-been depois buti sukaer hasai nia musan hafoin kahur ho kafé hodi halo ba ‘Cafeti scrub’. Bainhira halo ida ne’e tenke to’o oras ida ho balun,” inan husi oan na’in rua ne’e esplika.

Kona-ba kualidade, feto emprendedora ne’e hateten, “Kafe ida-ne’e ita bele dehan kualidade tanba durante ne’e ita hemu hela. Agora kona-ba derok, sukaer, kinur, durante ita konsumu hela. Entaun, ha’u fiar katak produtu sira-ne’e orgániku tebes ba ita,” nia informa.

Iha biban ne’e, Fatima Perpetua Pereira Mendonça informa mós katak durante ne’e ‘Cafeti scrub’ seidauk distribui ba supermerkadu sira atu fa’an maibé liuhusi media sosiál ne’ebé mak iha hanesan TikTok, WhatsApp no Facebook.

“Ami fa’an de’it iha uma. Ami halo promosaun liuhusi media sosiál hafoin ema hatene mai sosa iha ami-nia fatin. Entaun, Cafeti scrub ida ne’e ami seidauk distribui ba supermerkadu tanba la iha legalizasaun ruma. Se bainhira iha hotu ona, ba futuru sei tau iha supermerkadu  sira ne’ebé mak eziste iha ita-nia rain,” Fatima garante.

Nia relata, “kona-ba ekipamentu, ami uza manuál de’it no rekursu umanu ami na’in 15; husi ne’e mane ualu, feto hitu. Entaun, ida ne’e ladun sufisiente maibé ami halo produsaun loron ida to’o 200. Espera ba oin ho númeru produsaun aumenta nune’e negósiu ida-ne’e sei sai di’ak liután iha Timor-Leste”.

Feto otas foinsa’e tinan 25 ne’e rekorda, ‘Cafeti scrub’ ne’e, daudaun distribui ona ba munisípiu tolu hanesan Baucau, Aileu no Liquiça no ba oin sei ditribui ba munisípiu hotu iha Timor-Leste (TL).

“Cafeti scrub’ ida ho folin dolár haat (4 USD), ne’e ba área Dili laran. Maibé, ba munisípiu sira hanesan Baucau, Liquica no Aileu ne’ebé mak fa’an ona Cafeti ne’e, sira fa’an ba ida $5 maibé ba oin ami sei koko distribui hotu ba munisípiu tomak tanba ida ne’e uza ba feto, mane ne’ebé mak isin-metan hakarak halo mutin bele uza produtu ida ne’e,” nia rekomenda.

Parseria no planu ba oin 

Kona-ba parseria no kooperasaun, tuir Fatima Perpetua Pereira Mendonça, durante ne’e sei serbisu mesak tanba seidauk iha parseiru ka Governu ajuda tanba ne’e produtu foun tenke koko mesak oinsá bele avansa ba oin, entaun husi ida ne’e mak produtu hahú koñesidu ona iha TL.

Nune’e, ba oin oinsá bele serbisu hamutuk ho Governu atu haforsa liután produsaun ida ne’e nune’e bele tama iha merkadu internasionál sira ho produtu órganiku Timor-oan.

“Ha’u serbisu mesak tanba produtu ne’e foun entaun oinsá koko aprende serbisu mesak hamutuk ho alin sira. Agora, produtu ne’e komesa koñesidu ona, ba oin bele serbisu hamutuk ho Governu liuliu Ministériu Komérsiu, Indústria, atu haforsa liután produsaun ida ne’e nune’e bele tama ba iha merkadu internasionál sira ho produtu orgániku Timór nian,” nia otimista.

Difikuldade ne’ebé hasoru durante ne’e, tuir nia, mak rekursu umanu ne’ebé menus tanba dalabarak ajuda husi alin sira, bainhira sira ba hotu eskola ema la iha atu ajuda, entaun ida-ne’e mak sente problema depois bainhira Cafeti ne’e prontu ona ema la iha atu lori ba kliente sira-nia fatin iha Dili laran, maibé nia garante katak ida-ne’e sei rezolve neneik ba oin.

“Produsaun ‘Cafeti scrub’ ne’e ami halo iha uma Bidau Masaur, Postu administativu Cristo Rei, Munisípiu Dili. Husi produtu sira ne’ebé mak kliente sira uza depois sira resposta fila fali mai ha’u, maioria pozitivu tanba sira uza ida ne’e iha mudansa ba sira-nia kulit liuliu Jerawat, fleck hitam iha oin, kakorok-metan tanba ne’e mak ha’u kontente ho negósiu-ki’ik ida ne’e,” Fatima esplika.

Kliente sira ne’ebé uza produtu orgániku ne’e, Fatima relata, mane no feto hamutuk ona 1.400-resin maibé husi ne’e maioria feto. Produtu ida ne’e uza husi ferik, katuas, labarik-ki’ik no joven sira.

Relasiona ho legalidade, feto emprendedora ne’e informa katak atividade negósiu ‘Cafeti scrub’ ne’e seidauk halo rejistu no legál husi Governu tanba ne’e mak iha ona planu atu rejistu iha SERVE, I.P.

“Ami foin hahú entaun seidauk legál husi Governu. Maibé, ami ko’alia ona ho Ministru Komérsiu, Indústria, atu halo prosesu ba ida ne’e. Entaun, ami halo ona preparasaun  dokumentu  atu nune’e bele legál hodi haboot liután negósiu ida ne’e iha ita-nia rain,”nia esplika.

Koko, falla no koko ba nafatin. Koko no hetan rezultadu, ikusmai iha benefísiu ba aan no ba ema seluk. Esperiénsia ida hetan husi feto foinsa’e, Fatima Perpetua Pereira Mendonça.

“Ba maluk sira hotu katak keta ta’uk atu foti desizaun iha ita-nia moris liuliu atu koko saida de’it mak di’ak ba ita. Bainhira ita koko mak ita sei aprende buat foun no buat foun ne‘e mak sai bukae ba ita-nia moris lorloron nu’udar família ida ,” nia hato’o mensajen.

Jornalista: Felicidade Ximenes

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!