iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Konferénsia Oseanu Grécia hametin kooperasaun hodi proteje balada iha tasi-laran

Konferénsia Oseanu Grécia hametin kooperasaun hodi proteje balada iha tasi-laran

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hato’o diskursu iha ámbitu konferénsia Oseanu ba dala-sia, iha Grécia, tersa (16/04/2024). Imajen/Mídia GPM

DILI, 17 abríl 2024 (TATOLI)–Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão konsidera konferénsia Oseanu ba dala-sia, ho tema ‘Ita-Nia Tasi’, iha kapitál Atenas-Grécia importante tebes ba nasaun hotu atu serbisu hamutuk hodi proteje tasi husi risku foer oin-oin, liu-liu plástiku hodi salva rikusoin tasi no balada sira ne’ebé moris iha tasi-laran.

Xefe Governu konta tuir katak, bainhira nia sei estudante iha ensinu sekundáriu, aprende kona-bá Grécia nu’udar hun ba filozofia, arte no demokrasia. Tanba ne’e, onradu boot ida hodi marka prezensa iha konferénsia internasionál importante ne’e no nu’udár nasaun ki’ik sente iha obrigasaun hodi partisipa atu diskute kestaun sira relasiona ho tasi.

“Ida-ne’e nu’udár ha’u-nia vizita primeiru mai Grécia. Bainhira ha’u hanoin kona-ba nasaun, ha’u sente kontente ho beleza tasi no lagoa iha Grécia ho kór azúl hanesan lalehan. Uniaun perfeita entre tasi no rai klara no sagrada. Uniaun perfeita ida-ne’e halo ha’u sente ho tasi ne’ebé mak hakmatek no laiha ondas, diferente ho ha’u-nia tasi iha Timor-Leste. Bainhira ha’u to’o iha Atenas, ha’u haree tasi ibun ne’ebé mak ho liña azúl, ha’u refleta kona-ba objetivu prinsipál husi konferénsia ne’e, ne’ebé mak realiza iha fatin perfeitu no inspiradu ba ami timoroan ne’ebé mak foti ona pasu dahuluk ba dezenvolvimentu ekonomia azúl,” PM Xanana hateten liuhosi nota ne’ebé Agência asesu, kuarta ne’e.

Timor-Leste nu’udar rai kiik iha kompromisu atu serbisu ho parseiru sira hodi halo esforsu proteje ninia tasi no promove kooperasaun, solidariedade atu hamutuk buka solusaun ba dezenvolvimentu sustentável iha Estadu sira no ba konservasaun tasi ho ninia rikusoin sira ne’ebé boot tebes iha ninia diversidade no maravilloza sira hodi dezenvolve polítika Governu Timor-Leste nian iha ekonomia azúl.

Xefe Governu sente onradu simu konvite husi Primeiru-Ministru Grécia, Kyriakos Mitsotakis, hodi partisipa iha eventu importante ne’e.

Notísia relevante : PM Xanana to’o ona Grécia hodi partisipa konferénsia oseanu

Ida-ne’e nu’udar privilejiu ida ba Xanana Gusmão hodi marka prezensa iha konferénsia ne’e hodi diskute kona-ba interese komún, saúde tasi nian no poténsia ne’ebé iha. Timor-Leste mós partisipa iha konferénsia ‘Our Ocean Conference’ iha Bali, Indonézia, iha tinan 2018.

Timor-Leste iha tinan 2022 partisipa mós iha konferénsia Nasaun Unida kona-ba oseania iha Lisboa, ne’ebé fó apoia totalmente ba esforsu internasionál hotu hodi proteje oseania.

Oseanu sai nu’udar forsa unifikadora, konekta nasaun no komunidade iha mundu tomak. Vida, identidade no kultura iha ligasaun ba tasi. Hosi Seychelles to’o São Tomé e Príncipe, no hakotu iha Timor-Leste,mak realidade verdadeira hodi prova kona-ba ida-ne’e.

“Ba Timor-Leste, ami iha relasaun ho tasi porfunda tebes. Timor-Leste goja biodiversidade marrítima ne’ebé boot ho 75% espésie ahu-ruin iha mundu eziste iha ne’ebá no ami hanaran ida ne’e ami-nia fatin moris. Tasi Timor nu’udar santuáriu ba moris iha tasi-laran. Kada tinan ami fó bem-vindu ba migrasaun kriatura majestoza, hanesan baleia azúl iha kosta norte. Nu’udar nasaun ki’ik, ami buka hela hodi dezenvolve ekonomia azúl hodi bele konserva ami-nia ambiente no fó oportunidade ba ami-nia populasaun,” nia akresenta.

Komprimisu Timor-Leste

Antigu Prezidente Repúblika ne’e dehan, atu atinje objetivu maka IX Governu halo hela esforsu hodi dezenvolve polítika ekonomia azúl no planu asaun. Planu ne’e sei define asaun konkreta hodi proteje Timor-Leste nia tasi inklui esforsu hodi espande Timor nia área mariña protejida hodi konserva biodiversidade no ahu-ruin tropikál.

Illa Ataúro hanesan parke mariñu nasionál hodi harii Sentru Investigasaun no Edukasaun Mariña ne’ebé situa kilómetru 30 de’it hosi kapitál Díli, ne’ebé iha tasi ho biodiversidade boot.

Dezenvolve Sentru Edukasaun Mariña hodi hasa’e literasia mariña populasaun nian, inklui joven Timor-oan sira foti asaun hodi kombate peska ilegál, hapara poluisaun plástiku iha Timor-Leste nia tasi.

“Buat sira ne’e hotu sei labele realiza bainhira laiha kooperasaun globál no parseria signififikativa liuhosi asaun konkreta no asaun urjente, hanesan buat hirak ne’ebé mak panelista sira antes ne’e hato’o ona,” nia tenik.

Timor-Leste iha tinan 2014 partisipa iha konferénsia Estadu Menus Dezenvolvimentu iha Samoa. Iha outubru, tinan kotuk, Timor-Leste ba Brazíl hodi partisipa iha fórum Estadu Arkipelagu no Insulár. Iha fulan oin (Maiu) Timor-Leste sei partisipa iha 4ª konferénsia internasionál kona-báa SIDS iha Antígu no Barbuda.

“Agora ita iha kompreensaun di’ak kona-bá nesesidade hosi nasaun illa ki’ik-oan sira ne’e, no ita-nia nasaun unidu liuhusi ita-nia konesaun ba tasi, no serbisu hamutuk hodi alkansa dezenvolvimentu sustentável no konservasaun mariña. Tanba ne’e, ita hateten, ita-nia moris depende ba tasi no tasi depende ba ita! Nu’udar Estadu ki’ik-o’an, Timor-Leste mai iha ne’e hodi aprende esperiénsia husi nasaun seluk no hametin parseria hodi proteze no sustenta ita-nia tasi.  Ami haree ba futuru atu serbisu hamtuk hodi proteje ita-nia oseanu,” PM Xanana subliña.

Primeiru-Ministru aprezenta inisiativa sira hanesan halo estensaun bá área protezida tasi nian, estabelese parke nasionál hodi harii Sentru Investigasaun no Edukasaun Mariña ida iha illa Ataúru ne’ebé situa kilómetru 30 de’it hosi kapitál Díli, ne’ebé iha tasi ho biodiversidade boot.

Importánsia ka papél krítiku atu iha kooperasaun globál no parseria hodi bele halo dezenvolvimentu ida ne’ebe sustentável iha konservasaun mariña, no haforsa kompromisu Timor-Leste nian bá esforsu internasionál atu proteje oseanu.

Xefe Governi salienta, importánsia atu aprende husi nasaun seluk no kria parseria ne’ebé efetivu atu asegura saúde no sustentabilidade bá oseanu mundu nian.

Biban hanesan, Primeiru-Ministru Grécia, Kyriakos Mitsotakis, hato’o bem-vindu bá Xefe Estadu ho Xefe Governu nasaun hotu-hotu no partisipasaun husi Organizasaun Naun Governamentál  hosi Organizasaun Nasaun Unida (ONU) no seluk tan ne’ebé partisipa iha eventu ne’e hodi fahe hanoin kona-ba oinsá kolabora hamutuk atu proteje tasi ne’ebé moos.

Konferénsia Oseanu ba dala-sia nu’udar eventu importante ne’ebé sira organiza hodi hatudu sira nia domin ba tasi hahú kedan iha tempu uluk to’o mai agora nu’udáar tradisaun ida. Tanba tasi sai nu’udar raan ida ne’ebé fó moris no kontente ba Grécia tomak.

“Ami-nia domin ba tasi sulin metin ona iha ami-nia isin lolon, ne’ebé forma istória no kultura ami-nian no to’o ohin loron suporta ami no haree ami hodi moris ho kontente,” PM Kyriakos Mitsotakis hateten iha diskursu.

Nia dehan, ho tasi nia furak ne’ebé halo sira kontente, ohin loron hasoru dezafiu no krize mudansa klimátika halo temperatura planeta iha mundu sofre problema loro-loron, tanba mudansa klimátika afeta rai udan provoka mota halo tasi sai foer no problema seluk-tán maka jelu afeta makas b tasi sai fatuk no mutin hodi estraga biodiversidade tasi nian.

Nia haktuir, péritu sira foin lalais ne’e halo estudu no fó sai estudu peskiza ne’e katak mudansa klimátika tinan ne’e halo polusaun tasi kontinua a’as sai sofre ba beibeik ho prezensa foer tonelada ne’ebé soe arbiru iha tasi-laran.

Governu Grécia sei kontinua serbisu hamutuk ho organizasaun hotu iha mundu proteje tasi no biodiversidade atu labele kontinua hetan estragu. Grécia deside ona fatin turístiku 200 iha tasi ibun sai nu’udár área protejida no durante ne’e Governu Grécia mós investe osan kuaze milaun 780 euro hodi apoia fundu atu kuidadu tasi ba futuru.

Konferénsia ne’e partisipa hosi Xefe Estadu ho Xefe Governu hodi hato’o mós sira-nia rekomendasaun no polítika iha nasaun ida-idak kona-ba hadomi no salva tasi hosi risku foer oin-oin.

Ema hirak ne’e ne’ebé partisipa iha eventu ne’e mak hanesan Sekretáriu Estadu USA, John Forbes Kerry, Prezidente Republika Palau, Surangel Whipps Jr, Prezidente Estadu Federadus Micronesia, Wesley W. Simina, Primeiru-Ministru Dominica, Roosevelt Skerrit, Primeiru-Ministru Republika Cabo Verde, Ulisses Correia e Silva, Primeiru-Ministru Governu Illa cook, Mark Brown,  Primeiru-Ministru Tonga, Huakavameiliku Siaosi Sovaleni, Primeiru Ministru Grenada, Dickon Mitchell, Primeiru-Ministru, Republika Demokratika São Tomé e Principe, Patrice Emery Trovoada, no  Primeiru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão no seluk tán.

Jornalista     : Antónia Gusmão

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!