OÉ-CUSSE, 22 Abríl 2024 (TATOLI) – Ekipa orden públika sei hala’o operasaun, iha inísiu Maiu, ba animál ne’ebé movimentu livre iha área urbana iha suku lima iha sub-rejiaun Pante Makasar, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), informa Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Administrasaun, André Lao.
Nia fó sai katak operasaun ne’e bazeia ba Dekretu-lei númeru 12/2014, loron 14 fulan-Maiu, kona-ba retrisaun movimentu tráfiku animál iha área urbana, bandu ema atu labele husik animál la’o livre iha sidade laran, liuliu fahi, bibi no karau.
“Iha kinta, 24 Abríl ne’e, ami sei selebra akordu ofisiál ida ho Sekretáriu Rejionál Agrikultura no PNTL atu prepara ba operasaun ne’e. Ita sei hahú iha inisíu fulan-Maiu”, André Lao reitera iha salaun administrasaun Numbei, Oé-Cusse, ohin.
Notísia relevante:Autoridade RAEOA sei restrinje sirkulasaun animál iha área urbana
Nia hatutan, dezde semana kotuk, ekipa aviza ona ba komunidade suku lima iha área urbana husi fronteira Sakato to’o antigu merkadu Tono kontinua ba ponte Noefefan hodi informa ba animál na’in sira atu iha koñesimentu no sei halo mós sensibilizasaun.
Nune’e, bainhira ekipa halo operasaun bele hatene ona, tanba alvu hosi polítika operasaun animál ne’e implementa ba suku Nípani, Costa, Lifau, Cunha no Lalisuk.
“Operasaun dahuluk ne’e sei kaer no fó fila ba nia na’in, kuandu dalarua to’o tolu mak ita kaer nafatin, ita sei la perdua, tenke submete ona tuir lei, katak selu multa mak foin bele lori fila animál ne’ebé hetan apreensaun”, nia informa.
Membru autoridade ne’e esplika katak polítika ne’e tenke aplika atu kontrola animál iha área urbana hodi garante ambiente moos, asegura plantasaun sira iha estrada públika, nomós antesipa dezastre movimentu transporte públiku no privadu.

Xefe suku Costa, Fransisco Colo, konsidera polítika ne’e importante atu aplika hodi kontribui ba ambiente moos. “Ha’u hanesan xefe suku sei kolabora, ita sei hatudu ba ita-nia komunidade la’ós ho situasaun rigoroza, fahe informasaun ne’ebé kontribui ba estabilidade, nune’e komunidade sira komprende katak ne’e ita-nia Governu, entaun ita tenke koopera”, nia salienta.
Tanba ne’e, importante ba Rejiaun Espesiál atu hadi’a aan hodi labele husik animál la’o livre iha estrada públika, ema hotu tenke tau iha konxiénsia hodi kumpre lei.
Introdusaun hosi Dekretu-Lei N.º 12/2014, loron 14 fulan-Maiu ne’e argumenta katak evolusaun ekonómika no sosiál iha nasaun ne’e rekere aprovasaun rejime ida-ne’ebé responde ba nesesidade atuál hodi reforsa valór ijiene no saúde públika, protesaun ba ambiente no prevensaun dezastre no danu neʼebé kauza hosi animál.
Objetivu bázika hosi diploma ne’e nu’udar prezervasaun ba kondisaun ijiénika iha área urbana no periférika, iha saúde públika no ambiente, inklui prevensaun no minimizasaun ba estragu hosi animál soltu ka sein kualker prosesu kontensaun.
Kapítulu II (kontrolu Animál), artigu 5 (Restrisaun) alínea 1 hosi Rejime ne’e númeru 1 (a) proibidu permanénsia animál soltu ou atadu iha área urbana, estrada no fatin públiku ka lokál ka fatin ne’ebé nu’udar espasu ba públiku.
Artigu 5 husi Rejime ne’e iha númeru 1(b) proíbe animál espésie, dezignadamente bovina, bufalina, ekina, ovina, kaprina, suína no aves iha lokál maiór konsentrasaun urbana ka komplexu uma, rezidénsia ba konsumu no utilizasaun própriu.
Iha númeru 1 (c) hosi dekretu-lei proibidu animál asu movimenta iha dalan no fatin públiku, esetu animál ne’ebé uza koleira ne’ebé adekuadu, ne’ebé kondús hosi ema-neʼebé idade no forsa sufisiente hodi kontrola movimentasaun animál.
Númeru 1 (d) proibidu exibisaun ba kualkér, espésie animál selvajen, bele mós domestikadu iha dalan no fatin públiku ne’ebé nu’udar asesu ba públiku.
Númeru 1 (e) proibidu pasajen ka estasionamentu rebañu ka sidade área urbana. Númeru 1 (f) proibidu kriasaun abellsaiha lokál maiór konsentrasaun urbana.
Númeru 1 (g) proibidu kriasaun manu-pombu iha uma rezidénsia. Númeru 1 (h) proibidu importasaun no kriasaun kanídeu ho rasa agresiva no perigoza, sei define hosi Diresaun -Jerál Agrikultura no Pekuária (DGAP, sigla portugés).
Nune’e mós artigu 2 dekretu-lei ka rejime ne’e argumenta, manu-fuik neʼebé akondisionada haki’ak ho luhan no nehan tenke iha fatin seguru nune’e labele fó risku ba ema-nia vida.
Notísia relevante:Autoridade RAEOA mantein polítika limitamovimentu animál iha área urbana
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editora: Maria Auxiliadora