iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Xanana: Masakre Santa Krús hanorin katak ba interese nasionál presiza la’o hamutuk

Xanana: Masakre Santa Krús hanorin katak ba interese nasionál presiza la’o hamutuk

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 12 Novembru 2025 (TATOLI)—Iha serimónia komemorasaun Masakre Santa Krús ba da-34 (12 Novembru 1991-2025) ho tema “Ha’u Ema Timór, Orgullu ho Ha’u-Nia Nasaun” Primeiru-Ministru (PM), Xanana Gusmão, hateten luta juventude loriku asu’ain hanorin katak ba interese nasionál presiza la’o hamutuk.

Xefe Goveru ne’e sente kontente tebes tanba komemorasaun Masakre Santa Krús ba da-34 ne’e iha juventude barak mak partisipa hodi hatene oinsá juventude uluk luta ba ukun rasik-an.

“Loos duni, istória 12 Novembru 1991, joven ne’ebé luta ba ukun rasik-an sira hanorin mai ita kuandu ita temi ba interese nasionál, ita labele fahe malu beibeik. Idaidak iha nia hanoin no hakarak, maibé kuandu temi interese nasionál hothotu tenke hamutuk”, Xanana Gusmão hateten iha nia diskursu, iha Semitériu Santa Krús, ohin

Xanana dehan iha serimónia ohin ne’e aleinde iha bandeira RDTL, iha mós bandeira Portugál, FRETILIN no UDT, ne’ebé dehan katak bandeira partidu rua ne’ebé haketak an tanba tuir ideolojia no polítika, maibé atu defende ukun-an, joven sira husi 12 Novembru hanorin la’o hamutuk.

Tuir nia, ba interese nasionál aas liu interese kada partidu ida nian, partidu ida bele hanoin la hanesan tanba iha nia direitu no devér, maibé ba interese nasionál hothotu defende hamutuk.

“Ida-ne’e mak joven 12 Novembru hanorin mai ita, ida-ne’e tanke tau iha konxénsia. Ba imi joven foinsa’e sira estuda, muda karáter foun ida hodi ita tuir dalan ne’ebé sira hatudu ona ne’e, ida-ne’e maka fó sentidu ba ita-nia komemorasaun ne’e, nune’e husu ita hotu halo reflesaun didi’ak’’, Xanana sujere.

Tuir nia, tinan ida-ne’e tinan boot tebes ba Timor-Leste tanba atu selebra tinan 50 Proklamasaun Unilaterál Independénsia iha fulan ne’e.

“Ita-nia fundadór sira balu sei moris, haree ba mundu nia lala’ok, haree ba inimigu tama husi fronteira, sira sente katak ita proklama tiha unilateralmente RDTL hodi bele haruka maluk sira ne’ebé bá li’ur hodi dehan katak ami ukun-an tiha ona, imi tenke defende ami-nia direitu, ne’e iha 1975, 28 Novembru”, dehan.

Hafoin ne’e, iha 07 Dezembru, inimigu invade Timór, parakedista sira tun iha Dili, ho ida-ne’e mak atu dehan karik proklamasaun unilaterál ne’e la rekoñesidu iha mundu. “ Ho ida-ne’e mak joven sira mai halo manifestasaun husi Motaél to’o Santa Krús, sira ezije ba mundu, ONU, katak  tuir direitu internasionál Timór sei iha deskolonializasaun, Portugés nia okos”.

Iha serimónia ne’e, iha mós bandeira Portugál, tanba momentu ne’ebá ezije ba Portugál atu hamriik hodi defende Timór nia direitu ba ukun-an.

“Sira mós komprende katak inimigu sira sei la manán Timór, tanba povu no joven tomak hamriik defende ukun-an. Maibé sira mós komprende katak ita sei la duni inimigu tanba la hetan kilat musan ida husi li’ur. Ho gerilleiru sira-nia barani oho inimigu mak ita foin hetan kilat no kilat musan hodi aumenta ita-nia kbiit reziste. Ho ida-ne’e mak sira lori bandeira Portugál nian mai atu fó hanoin ba mundu katak tuir ONU ninian, tuir direitu internasionál, ita iha direitu ba ukun-an, ezije ba mós Portugál atu hamriik hodi defende ita-nia direitu ne’e”, nia konklui.

Notísia relevante: Masakre Santa Krús hanesan rezisténsia boot husi joven sira

Jornalista : Arminda Fonseca

Editora : Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!