KOVALIMA, 08 Maiu 2026 (TATOLI)- Ministériu Justisa (MJ), husu ba guarda prizaun sira ne’ebé presta sira-nia servisu iha prizaun sira tuir prinsípiu tolu iha Aniversáriu ezisténsia Prizaun Timor-Leste ba 26 ho nia tema integridade, seguransa orgullu ho serve sistema prizonál.
Ho tema ne’ebé mak iha refleta katak ho ejize pontu tolu ne’ebé mak todan ba guarda prizonál Timor-Leste, mak hanesan integridade,seguransa no umanidade.
“ Ita hamutuk iha ne’e hodi Komemora aniversáriu ezisténsia Prizaun Timor-Leste tinan 26 monu iha loron 2 Maiu kongratula servisu guarda prizaun sira ho situasaun tristeza, foin lakon membru guarda prizonál tuir prinsípiu tolu”, Reprezentante Ministru Justisa (MJ), Diretór Jerál Politika Justisa,Nelinho Vital hato’o liuhosi nia diskursu iha resintu prizaun Suai.
Ho aniversáriu ezisténsia Prizaun iha Timor-Leste Governu kongratula Guarda prizonál nia servisu durante hatudu prestasaun servisu ne’ebé ho di’ak.
Integridade, iha servisu katak guarda Prizonál Timor-Leste tane aas intrese estadu no povu ni’an la’o tuir lei no regulamentu sira,hases an husi korrupsaun halo servisu ho efisiensia no efikas hosi servi estadu.
Seguransa, guarda prizonál Timor-Leste hodi fó seguransa ba dadur sira hodi garante ambiente hakmatek dame no pas iha estabelesimentu prizonál moras ambiente seguru ba dadur sira ba sira-nia direitu moris ho limitasaun sira nia direitu liberdade balun.
Umanidade atu fo hanoin ba guarda prizonál sira,ho poder ne’ebé mak iha hodi kontrolu moris no vida iha estabelesementu prizonál, guarda prizonál iha obrigasaun tratamentu ba sira, ho prinsipiu tane aas sira nia vida no respeitu direitu umanu
Prinsipiu tolu sai baze fundamental ba servisu guarda prizonál sira-nia nu’udar liman ain estadu iha prizaun sira.
Iha sorin seluk,Prezidente Autoridade Munisípiu Kovalima, Miguel Armada Cardoso dehan, kongratula Guarda prizonál sira ne’ebé durante presta servisu todan iha parte justisa kontinua presta servisu ho disiplina ,responsabilidade ho domin
“Ita boot sira presta servisu disiplina ho responsabilidade hodi hala’o knaar ho di’ak hodi atinji ona ita-boot boot sira-nia no mehi munisípiu ni’an “.nia dehan.
Guarda prizonál atu forma sidadau prezu sira iha prizaun eduka, orienta , organiza nune’e prezu sira kumpri pena prizaun bainhira fila sai ba iha sosiedade hodi aplika buat iha komunidade.
Tuir dadus prezu Iha prizaun Suai hamutuk 122 kompostu husi prizaun kondenanu 112 no prizaun preventiva 10 ne’ebé fahe ba bloku A 36,bloku B 37,bloku C 36 no kozinha 13 ne’ebé mai husi munisípiu hanesan Kovalima 54,Ainaro 28 ,Bobonaro 20,Manu fahi 18,Likisa na’in-ida no Baucau na’in-ida.
Jornalista:Celestina Teles
Editór: Florencio Miranda Ximenes





