DILI, 22 janeiru 2024 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, akompaña hosi entidade relevante sira, iha sesta (19/01), inaugura edifísiu foun Konsuladu-Jerál Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) iha área Tukad Mas I/no 4, Renon, Denpasar-Bali, Indonézia.
Serimónia ne’e hahú ho orasaun no bensaun hosi Pro-Diákonu Igreja Katederál Denpasar, Karel Wodang no PM Xanana asina plaka inaugurasaun, ne’ebé asiste hosi membru Konsellu Reprezentantivu Rejiaun Repúblika Indonézia, Arya Wedakarna, Sekretáriu Rejionál Provínsia Bali, Dewa Made Indra, Konsul-Jerál Timor-Leste ba Bali, Aleixo V. da Silva, Autoridade Polísia no Militár, Migrasaun, inklui korpu diplomátiku sira.
Konsul-Jerál Timor-Leste iha Bali, Aleixo V. da Silva, informa edifísiu ne’e reprezenta imajen Estadu Timor-Leste iha ASEAN, liu-liu iha Bali hodi atende serbisu no vizita entidade Estadu no povu Timor-Leste ne’ebé hala’o movimentu ba estranjeiru, liu Bali.
“Ho orgullu, ha’u hakarak informa katak edifísiu foun ida-ne’e reprezenta misaun diplomátika Timor-Leste nian, tanba responsabilidade serbisu ba nasaun,” Konsul-Jerál hateten.
Notísia relevante : MNEK husu adisionál millaun $5 estabelese Embaixada rua no Konsuladu ida
Kooperasaun Timor-Leste no Indonézia la’ós foin estabelese, maibé hanoin hikas ba pasadu rezisténsia, istória luta no rekonsiliasaun, hahú kedas ona ho líder Komandante Em Xefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão no Koronel Purwanto, Jenerál Militár Indonézia Timor-Timur halo kontaktu dame Larigutu (Kontak Dame Larigutu) iha loron 20 marsu 1983. Hosi istória ne’e mak inspira nasaun rua harii Comisaun Verdade no Amizade (CVA-TL no CVA-Indonézia) hodi hala’o misaun lori povu no nasaun rua harii hikas dame no serbisu hamutuk.
“Rekonsiliasaun no dame sai inspirasaun ba dezenvolvimentu nasionál, ne’ebé sai inspirasaun mós ba futuru moris entre povu no rai rua,” Konsul-Jerál Aleixo dehan.
Ba oin, Konsul-Jerál Aleixo kontinua reprezenta Timor-Leste hodi hametin kooperasaun serbisu iha área prioridade sira ne’ebé sei fó benefísiu ba povu no nasaun rai rua iha futuru mai.
Aleinde ne’e, ekipa iha Konsuladu-Jerál halo jestaun ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) hodi sosa mós karreta foun ida ho marka Alphard, ne’ebé uza hodi tula bainaka VIP Estadu Timor-Leste.
Iha fatin hanesan, membru Konsellu Reprezentantivu Rejionál Repúblika Indonezia-Bali, Arya Wedakarna, hato’o parabéns ba Timor-Leste, tanba iha ona edifísiu rasik hodi koopera no hala’o serbisu nasaun iha Bali.
“Parabéns ba Timor-Leste ne’ebé ohin iha rasik ona edifísiu di’ak ida-ne’e. Ita haree katak Indonézia tenke besik liután hodi kria ninia amizade ho Timor-Leste. Primeiru ita haree liu ba istória,” Arya apresia.
Indonézia mós observa katak prosesu kontrusaun infraestrutura iha Dili avansadu tebes, nu’udar nasaun foun ida, nune’e Indonézia orgullu no konsidera Xanana nu’udar líder di’ak ida ne’ebé hala’o serbisu no lori progresu rekoliasaun Timor-Leste no Indonézia metin filafali iha istória nasaun no povu ninia.
Indonézia mós apresia no apoia Timor-Leste hodi hola parte iha membru plenu ASEAN.
Iha biban hanesan, Sekretáriu Rejionál Provínsia Bali, Dewa Made Indra, hato’o benvindu ba Primeiru-Ministru Xanana, ne’ebé ninia partisipasaun hatudu kooperasaun país rua.
“Agradese tebes ho Primeiru-Ministru nia partisipasaun hodi hametin kooperasaun entre Timor-Leate no Indonézia, liu-liu Bali hodi mai inaugura edifísiu ida-ne’e. Ami reprezenta povu no Governu Bali, hato’o parabéns ba inaugurasaun edifísiu ne’e hodi hametin liután kooperasaun entre Estadu no povu rua iha área oin-oin,” nia apresia.
Dewa Made konsidera, inaugurasaun ne’e la’ós haree ba kontrusaun fíziku edifísiu foun ne’e, maibé ba kooperasaun iha área polítika, relijiaun no kultura no sosiál.
Bali no Timor-Leste iha kooperasaun ne’ebé bele hametin liután iha área edukasaun, saúde, turizmu no área prioridade seluk tan.
“Tuir relatóriu imigrasaun nian, iha tinan 2022, iha turista hamutuk 15.943 no iha tinan 2023 turista hamutuk 32.276 hosi Timor-Leste no númeru ne’e aumenta kada tinan. Ida-ne’e hatudu katak povu Timor-Leste no Indonézia iha istória di’ak,” nia relata.
Konsuladu-Jerál RDTL hahú harii dahuluk iha Bali, iha outubru 2006, ho objetivu hodi hametin kooperasaun entre Timor-Leste no Indonézia.
Edifísiu foun ne’e uza ba serbisu hosi ekipa reprezentante linã ministériu sira hanesan Asistente Adidu Migrasaun Ajente Xefe, Gregório Soares Pinto, Asistente Adidu Edukasaun, José Maria Gonçalves, Adidu Saúde no Asistente, ekipa protokolu no funsionáriu hamutuk na’in-23 kompostu hosi sidadaun Indonézia na’in-16 ne’ebé serbisu iha área administrasaun, motorista, seguransa no jardiñeiru.
Serimónia ne’e termina ho festa hananu múzika no hasai fotografia hamutuk.
(TATOLI)





