DILI, 07 Novembru 2025 (TATOLI)–Ministériu Turizmu no Ambiente (MTA), Sesta ne’e, realiza atividade Kampaña Nasionál Ambientál ba Nível Ensinu Báziku 3⁰ Siklu Sekundária Jerál no Tékniku Vokasionál hodi komemora loron Proklamasaun Independénsia Timor-Leste ba dala-50, iha 28 Novembru.
Tema ba kampaña nasionál ne’e mak hanesan “Eskola verde dalan ida hodi eduka no konsiensializa ita-nia futuru jerasaun, habelun ba ambiente no promove jestaun lixu nu’udár prátika ne’ebé aplikável no sustentável”.
Diretór Jerál Ambiente, José Mesquita informa, atividade ne’e envolve eskola sira iha Dili laran hamutuk 26 eskola ho totál estudante 500 ne’ebé mai partisipa atividade ne’e hodi konsiensializa asaun públika, liuliu ba estudante no manorin sira relasiona problema ambientál iha Timor-Leste.
“Problema ambientál ne’ebé daudaun ita hasoru mak lixu iha kapitál ne’ebé sai preokupasaun ba ema hotu, entaun ho kampaña nasionál ne’e ita fó sai ninia problema ka kauza sira ba ita no biodiversidade rai-maran no tasi nian, hodi nune’e ba oin ita bele kombate lixu iha ita-nia rai,” Diretór Jerál hateten ba Jornalista sira iha Sentru Konvensaun Dili.
Matéria ne’ebé fó sai mak hanesan estudante nia papél relasiona ho lixu iha kapitál Dili, oinsá estudante sira bele ambiente liuhusi tau lixu iha nia fatin, matéria seluk mak mudansa klimátika ho nia kauza sira iha Timor-Leste no oinsá mak halo adaptasaun no mitigasaun bainhira mosu dezastre ruma.
“Matéria ikus mak ko’alia kona-ba lixu iha rai-maran no tasi ho nia impaktu ba biodiversidade iha rai-maran no kosteira, ita mós sei ko’alia kona-ba Eskola Verde ida-ne’e oinsá atu lori estudante sira hakbesik-an ba natureza hodi koñese no habelun natureza hodi kuidadu nune’e futuru bele hamenus inundasaun iha kapitál Dili,” nia akresenta.
Notísia relevante : MTA implementa Programa Eskola Matak iha EBF CREI Bemori
Iha fatin hanesan, Koordenadór Jerál Ambiente iha MTA, Alves Gomes Martins konsidera, ohin loron signifikadu boot tebes, tanba ema hotu hamriik hamutuk hodi hahú viajen foun ida atu transforma mentalidade no hahalok.
“Ita hotu hadomi Timor-Leste. Rai ida-ne’ebé Maromak haraik ho ninia tasi ne’ebé furak, foho ne’ebé matak, no natureza ne’ebé riku. Rikusoin ida-ne’e mak ita-nia identidade, ita-nia eransa, ita-nia obrigasaun atu proteje. Maibé ohin loron, ita-nia rikusoin ne’e enfrenta ameasa sériu ida, ameasa ne’e la’ós mai husi rai-li’ur, maibė mai husi ita-nia hahalok,” nia katak.
Diretór ne’e nota mós katak, kada loron ema prodús lixu ho volume boot, liuliu plástiku namkari iha fatin-fatin, iha sidade, mota, to’o tasi laran, ne’ebé problema ne’e la’ós de’it estraga ambiente nia furak maibé fó mós impaktu negativu ba saúde tanba lixu intupidu iha valeta sira hodi hamosu inundasaun no sai fatin ba moras oioin.
“Ita labele husik situasaun ne’e kontinua, mudansa tenke hahú agora, no mudansa ne’e tenke hahú husi ita ida-idak. Tanba ne’e, kampaña ida-ne’e la’ós de’it atu hamoos lixu, maibé ida-ne’e mak movimentu nasionál ida atu kuda kultura foun, kultura responsabilidade, no kultura hadomi ambiente,” Alves tenik.
Nia rekoñese, fatin di’ak liu atu kuda fini no transformasaun karakter ba futuru mak iha eskola, liuhusi inisiativa Eskola Verde sei transforma eskola sira, la’ós de’it sai fatin atu apreende siénsia no matemátika maibé sai mós laboratóriu moris ba sustentabilidade.
“Ita-nia estudante sira la’ós de’it lee kona-ba ambiente iha livru laran, maibé sira sei moris no prátika rasik oinsá atu kuidadu ambiente. Ba estudante sira, imi mak ajente mudansa, imi mak erói ki’ik ba ambiente. Hahalok ki’ik ida husi imi, hanesan foti lixu ida no soe ba nia fatin bele fó impaktu boot tebes. Fó ezemplu di’ak ba imi-nia kolega, ba imi-nia família. Imi-nia futuru depende ba oinsá ita kuida ita-nia rai,” Diretór ne’e bolu atensaun ba estudante sira.
Aleinde ne’e, nia hameno ba profesór sira, katak sira mak matadalan, nune’e husu atu fó dedikasaun tomak atu orienta no inspira jerasaun foun ida-ne’e no kuda domin ba natureza iha sira-nia fuan.
“Ha’u hakarak konvida ita hotu atu sai parte ba movimentu ida-ne’e. Mai ita hamutuk, ho laran ida de’it, atu halo Timor-Leste sai nasaun ida ne’ebé moos, verde, no saudável. Nasaun ida-neʼebé ita hotu bele orgullu no jerasaun sira tuir mai bele goza,” nia tenik.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina





