DILI, 09 Juñu 2026 (TATOLI) – Kámara Komérsiu Indonézia iha Timor-Leste (COIN-TL, sigla Indonézia) husu ba emprezáriu nasionál sira aproveita oportunidade signifikativa ne’ebé oferese husi Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN, no simultaneamente haforsa kompetitividade setór privadu iha merkadu rejionál no globál.
Mensajen ne’e hato’o iha Fórum Emprezariál ho tema “Dezafiu no Oportunidade ba Kreximentu Empreza Privadu Timor-Leste iha Era Integrasaun ASEAN”, ne’ebé organiza husi COIN-TL hamutuk ho Embaixada Indonézia (KBRI) no Fantiber Balance (FB) Timor-Leste, iha Sentru Kulturál Indonézia (PBI), iha Dili.
Prezidente COIN-TL, Marley Yahya, afirma katak atividade ne’e hala’o hanesan fórum diálogu ida entre Governu, komunidade emprezariál, no parte interesada sira hodi diskute pasu estratéjiku sira hodi hasoru era integrasaun ekonómika ASEAN nian.
Tuir nia, setór privadu iha papél krusiál hodi dudu kreximentu ekonómiku Timor-Leste nian no presiza hetan apoiu liuhusi komunikasaun, kolaborasaun, no asesu nakloke ba informasaun.
“Partisipasaun husi parte interesada sira hotu hanesan krusiál hodi garante dezenvolvimentu ekonómiku inkluzivu no sustentavel. Ita hanoin setór emprezariál tenke halo parte iha transformasaun ekonómika nasional”, nia hateten.

Reprezentante Embaixada Indonézia iha Timor-Leste, Banga Malewa, subliña katak relatóriu ekonómiku oioin, inklui relatóriu anuál BCTL nian, demonstra katak setór privadu tenke sai motór primáriu ba kreximentu ekonómiku Timor-Leste nian.
Fórum negósiu ne’e hanesan akompañamentu ida ba rekomendasaun oioin ne’ebé subliña importánsia hodi hametin setór privadu hanesan motór ba dezenvolvimentu ekonómiku.
“Karik Timor-Leste hakarak avansa, setór privadu tenke sai hanesan setór líder ida. Tanba ne’e, Governu ho autór emprezariál sira tenke serbisu hamutuk hodi kapitaliza oportunidade sira ne’ebé iha”, nia hateten.
Tuir Banga, fórum ne’e reflete mós kompromisu Indonézia nian atu kontinua apoia dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste nian, tantu liuhusi kooperasaun Governu ho Governu, nomós parseria emprezariál.
Nia nota katak Indonézia hanesan nasaun ida ne’ebé apoia konsistentemente Timor-Leste nia prosesu adezaun ba ASEAN no agora iha kompromisu atu ajuda nasaun ne’e hametin ninia fundasaun ekonómika sira hafoin sai ofisialmente membru plenu ba organizasaun rejionál ne’e iha fulan-Outubru 2025.
“ASEAN aprezenta tantu dezafiu sira no oportunidade sira. Karik Governu ho setór privadu serbisu hamutuk, Timor-Leste iha oportunidade signifikativa ida hodi buras no kompete iha nível rejionál”, nia hateten.
Vise-Ministru Komérsiu no Indústria, Augusto Júnior Trindade, esplika katak adezaun Timor-Leste nu’udar membru ASEAN ba da-11 loke asesu ba merkadu rejionál ida ne’ebé engloba maizumenus ema millaun 680 ho valór ekonómiku besik billaun $4.
Tuir Augusto, maski Timor-Leste nu’udar nasaun ki’ik ida ho populasaun hamutuk millaun 1,4-resin, maibé nia pozisaun estratéjiku entre ASEAN, Austrália, no rejiaun Indo-Pasífiku fó vantajen ne’ebé distintu.
“Timor-Leste la’ós mai iha ASEAN hodi kompete, maibé hodi aprende no aproveita oportunidade sira ne’ebé iha. Ita-nia pozisaun jeográfika fó vantajen signifikativa hanesan ligasaun entre ASEAN no rejiaun Indo-Pasífiku”, katak.
Integrasaun ASEAN loke oportunidade foun ba setór kafé, peska, turizmu, akikultura, indústria kriativu, no ekonomia dijitál. Aleinde ne’e, Timor-Leste iha poténsia atu atrai investimentu estranjeiru diretu barak liután, tanba estabilidade polítika no seguransa ne’ebé hadi’a beibeik iha tinan hirak ikus ne’e.
Maski nune’e, Augusto rekoñese katak setór privadu nasionál hasoru nafatin dezafiu oioin, hahú husi kapasidade negósiu ne’ebé limitadu, kustu lojístiku ne’ebé aas, infraestrutura ne’ebé la adekuada, no kompetisaun ne’ebé maka’as ba beibeik hafoin integrasaun ASEAN.
“Kompetisaun agora akontese la’ós de’it iha nivel lokál, maibé mós iha nivel rejionál no internasionál. Tanba ne’e, aumenta kapasidade husi autór emprezariál sira no hadi’a klima emprezariál hanesan krusiál”, nia hateten.
Atu hatán ba dezafiu sira-ne’e, Ministériu Komérsiu no Indústria kontinua implementa reforma sira iha setór komérsiu no investimentu, inklui simplifika prosedimentu alfándega nian, dijitalizasaun serbisu komérsiu nian, armoniza regulamentu sira ho padraun ASEAN no OMK nian, no hametin empreza mikro, pekena, no médiu sira.
Fórum ne’e hetan partisipasaun husi Vise-Ministru Komérsiu no Indústria, Augusto Júnior Trindade, Governadór Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL), Hélder Lopes, CEO no Fundadór Hii Pot Corporation, Adrianus Soedijopranoto; no Prof. Dr. Aurélio Sérgio Cristóvão Guterres no seluk.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




