DILI, 30 Dezembru 2025 (TATOLI)–Ativista direitu umanu ne’ebe luta ba Timor-Leste nia autodeterminasaun, Pat Walsh, hakotu iis iha Australia iha Segunda (29 Dezembru 2025) iha tuku 17:40 lorokraik.
Pat Walsh dedika nia moris hodi apoia Timor-Leste nia luta ba justisa no autodeterminasaun liuhudi haloa dvokasia ba povu Timor-Leste nia direitu ba ukun rasik an hodi fo sai violasaun direitu umanu ne’ebe akontese iha Timor-Leste ba mundu.
Hafoin Timor-Leste restaura nia independensia, Pat Walsh kontribui hodi harii Komisaun Simu Malu, Lia-Loos no Rekonsiliasaun (CAVR, sigla portuges) liuliu ninia esforsu ba rekonsiliasaun nasional liuhusi prosesu Nahe Biti-Boot Ba Dame.
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, ho laran triste hakerek mensajen iha nia pájina ofisiál Facebook ba Pat Walsh hanesan nia belun di’ak ne’ebé hakotu ona nia peregrinasaun iha mundu ne’e.
Pat Walsh mak Australianu ida-ne’ebé fó kontribuisaun maka’as ba Timor-Leste nia luta ba autodeterminasaun hahú husi tinan 1974 to’o 1999 no ikus Timor-Leste hetan ona independensia mós Pat Walsh kontinua fó nia apoiu ba Timor-Leste nia independénsia.
“Kontinua orasaun no esperansa sentidu komun, prevalese iha Lalehan nune’e Maromak mantein fó tulun ba ita. Ida-ne’e maka mensajen WhatsApp ne’ebé ha’u haruka ba Pat Walsh iha kinta (9 Setembru 2025),” Ramos-Horta hakerek iha nia pájina ofisiál, ne’ebé TATOLI asesu, ohin.
Pájina ofisiál José Ramos-Horta mós fó sai kona-ba mensajen ne’ebé nia rasik haruka ba Pat Walsh kona-ba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN iha fulan-Outubru ba kotuk.
“Ola Maun Pat Walsh no Mentor… Timor-Leste adere ba ASEAN ohin dader. Ita-boot no ita-boot nia família nia kontribuisaun ba konsagrasaun Timor-Leste ida-ne’e boot tebes. No ha’u hakarak ita-boot hatene ida-ne’e, atu selebra mós. Maromak Haraik Bensaun Nafatin ba Ita. José Ramos-Horta,” Mensajen ne’ebé Xefe Estadu haruka ba Pat.
Iha pájina ne’e hakerek tan, “Pat sei hanoin-hetan husi ema barak, fiar-na’in ida-ne’ebé kle’an iha justisa, liberdade, dignidade umana. Prezensa ne’ebé la kole, kalma, metikulozu tebes iha peskiza no hakerek. Ha’u halo tuir Pat nia konsellu iha okaziaun barak. Nia sempre iha ne’ebá, iha fatin hotu-hotu, bainhira de’it, nunka dook. Maske mate besik ona nia hakerek nafatin mai ha’u ho informasaun no ideia foun sira,” hakerek iha pájina ne’e.
Iha biban ne’e, Ramos-Horta mós públika mensajen ne’ebé Pat Walsh haruka ba nia liuhusi mensajen WhatsApp katak:
“Jose. Ideia ida! Ha’u hakfodak ho númeru joven Timoroan sira ne’ebé serbisu iha Austrália, maibé hanoin se sira hetan benefísiu másimu edukasionál, mezmu emprezariál, hosi sira-nia esperiénsia. Ema na’in 30-resin serbisu iha to’os Sundrop dahuluk iha mundu iha Austrália Súl,” mensajen husi Pat ba Ramos-Horta.
Mensajen ikus husi Pat ba Ramos-Horta, “Olá José. Ha’u iha ospitál no lamentavelmente sei la to’o iha Ita-boot nia Orasaun iha Segunda-feira. La presiza atu hatete katak ida-ne’e sei sai hanesan impulsu boot ida ba Jeanie tanba nia luta hasoru Eric nia mate. Ha’u bele temi de’it katak organizasaun ida-ne’ebé laiha komparasaun rai rejistu sira-ne’ebé laiha rival kona-ba Timór dezde 1974, inklui kona-ba Balibo, no sei hetan benefísiu husi mensaun ida iha ita-boot nia Orasaun, se ida-ne’e apropriadu”.
“Liutiha tinan 51, Servisu Informasaun Timor, agora CHART (Clearing House for Archival Records on Timor) sei ativu hela inklui kaer ha’u nia rejistu sira hotu, no agora daudaun hetan husi Anthony Coxeter. Harii hosi Pe. Maurie Heading, SJ no John Waddingam, ita-boot nia Orden iha tinan kotuk simu ho laran-haksolok ba servisu ida-ne’e ne’ebé la fó sai maibé fundamentál,” Pat nia mensajen ikus ba Ramos-Horta.
Governu TL hatudu tristeza ba Part nia mate
Governu Timor-Leste hatudu tristeza boot ba Pat Walsh nia mate, nia nu’udar ativista direitu umanu australianu no belun kle’ur ho povu timoroan nian, ne’ebé mate iha Segunda-feira, 29 Dezembru 2025.
Iha komunikadu ida, Governu hatete katak Pat Walsh dedika dékada sira husi nia moris hodi apoia Timor-Leste nia luta ba justisa no autodeterminasaun.
Nia hala’o kna’ar signifikativu hodi halo advokasia ba povu Timor nia direitu ba autodeterminasaun no fó sai violasaun direitu umanu ne’ebé komete durante períodu okupasaun.
Governu nota katak Pat Walsh mós kontribui ba esforsu sira rekonsiliasaun nasionál nian hafoin Timor-leste restaura independénsia iha 20 Maiu 2002.
Pat Walsh hetan rekoñesimentu partikulár ba nia serbisu ho Komisaun ba Akollamentu, Lia-loos no Rekonsiliasaun (CAVR).
Nia mós sai instrumentál hodi prezerva no promove legadu Chega! relatóriu, ne’ebé dokumenta violasaun direitu umanu no sai nafatin hanesan fatuk-inan ba rejistu istóriku Timor-Leste nian.
Governu hateten katak nia serbisu husik impaktu ida-ne’ebé dura ba memória institusionál no konxiénsia istóriku nasaun nian.
Hodi rekoñese ninia dedikasaun moris tomak ba povu Timor-Leste, Timor-Leste kondekoradu ba Pat Walsh Insígnia Orden Timor-Leste nian.
Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru no Portavós Governu, Agio Pereira, ne’ebé ko’alia hodi Governu no povu Timor-Leste nia naran, hato’o sentidu kondolénsia ba Pat Walsh nia família, belun sira no ema hotu ne’ebé fahe ninia viajen.
Nia hateten katak Pat Walsh sei hanoin nafatin ba nia kontribuisaun ne’ebé folin-laek ba dame, justisa no dignidade povu Timor nian.
Kona-ba Pat nia mate
Pat Walsh mate iha tuku 5:40 lokraik iha Segunda-feira 29 Dezembru 2025 iha uma ho família iha nia sorin. Nia hetan diagnóstiku ho linfoma plasmablástiku iha inísiu fulan-Outubru tinan ida-ne’e.
Família Pat Annie, Mayra, Suzannah no Patricia hateten katak, hafoin tama no sai hosi ospitál, nia fila ba uma iha kalan Natál nian no iha loron boot sira hamutuk ho nia no tau matan ba nia iha uma.
“Ami konta ona istória sira, kanta knananuk sira, hakuak nia no malu, tein, halimar ho labarik sira, ke’e nia batar sira iha to’os, tanis, toka Danny Boy beibeik no reza. Ne’e tempu ida-ne’ebé espesiál tebes. Ami mós lee ba nia mensajen sira domin nian no agradesimentu nian ba nia moris estraordináriu ne’ebé mak mai hosi família, belun sira no kolega sira iha mundu tomak.
Provavelmente funeral sei la hala’o durante semana balun. Ami sei fó hatene ba ita-boot sira lalais liután. Obrigado ba imi-nia domin no apoiu. Ami nia fuan nakonu no ami-nia fuan nakdoko,” família Pat hateten.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximeens





