iklan

EKONOMIA, DILI

Kooperativa meiu transformasaun ekonomia ba kontribuisaun bein-estar komún

Kooperativa meiu transformasaun ekonomia ba kontribuisaun bein-estar komún

Prezidente Kréditu Uniaun rai didi'ak ba futuru Ainaru, Agostinho Bianco de Araújo. Imajen Tatoli/Alexandra da Costa.

DILI, 03 Jullu 2025 (TATOLI)—Grupu kooperativa kréditu uniaun rai didi’ak ba futuru Ainaru, konsidera atividade kooperativa mak meiu transformasaun ekonomia ba ema ida-idak nia moris no fó kontribuisaun bein-estar komún.

Prezidente Kréditu Uniaun Ainaru, Agostinho Bianco de Araújo, hateten ezisténsia husi grupu kooperativa ida-ne’e durante tinan 15 ona, no razaun harii kooperativa ne’e tanba iha munisípiu Ainaru, komunidade ho vida agrikultór ne’e barak entaun ho inisiativa ida-ne’e atu redús moris agrikultura ninian.

“Tanba kooperativa mak dalan ida hodi buka moris no bele hakbiit liután ekonomia iha família ida-niaN, oinsá ajuda sira sai husi kondisaun mukit nia laran,” Prezidente Kréditu Uniaun Ainaru ne’e informa ba Agência Tatoli iha salaun katedrál, Vila-Verde, ohin.

Grupu kooperativa ne’ebé harii iha tinan-2010 husi Ainaru-oan sira de’it no sei nafatin funsiona to’o agora, maske antes ne’e sira iha de’it membru hamutuk nain-15 maibé agora envolvimentu membru hahú sa’e to’o nain-310 mak sai membru iha grupu kooperativa kréditu uniaun rai didi’ak ba fuuturu Ainaru.

Prezidente grupu kooperativa ne’e hateten, totál membru iha grupu kooperativa hamutuk na’in-300-resin ne’ebé kompostu husi feto 40% enkuantu iha feto nain-haat (4) mak servisu iha grupu ne’e iha área kolektór no administrasaun, aleinde ne’e mós envolve ho ema defisiénsia nain- ua (2).

“Ami envolve nafatin ema ho defisiénsia sira maske sira iha difikuldade liuliu iha haree nian, maibé ami-nia membru sira sempre fasilita informasaun no ajuda sira durante prosesu sira iha grupu kooperativia ne’e rasik. Envolve ema barak iha grupu kooperativa ne’e hanesan profesór sira no empreza lokál sira,” nia informa.

Ajente ne’e relata, maske daudaun ne’e sira seidauk iha estatutu ne’ebé legál no rejistadu iha Sekretáriu Estadu Kooperativa (SECoop) ho razaun tanba kada membru sira maiória seidauk iha dokumentu ne’ebé kompletu hanesan sertidaun kazamentu, maibé sira nafatin esforsu no dokumentu ne’e iha ona notariadu.

“Tanba atu rejista estatutu ida, hanesan Prezidente Kooperativa tenke iha sertidaun kazamentu entaun balun seidauk simu sakramentu matrimóniu, ne’e mak sei prosesu hela ne’e.” nia esplika.

Rekezitu atu sai membru kooperativa kréditu

  • Iha grupu kooperativa sempre iha ninia rekezitu ka regulamentu interna hanesan bainhira ema ida atu sai membru kooperativa tenke iha orsamentu prinsipál (uang muka) $52.00 no osan ba kada fulan, loron, semana tenke hatama $5.00, depende ba nesesidade.
  • Prosesu kréditu ne’e so bele fó membru sira mak empresta ema seluk labele no mós bainhira membru sira hatama osan tarde persiza iha komunikasaun ba malu.
  • Aleinde ne’e membru ne’ebé impresta osan ho montante boot $1.000.00 tenke aprezenta mós ninia garánsia tenke iha hanesan karreta, rai no uma, nune’e aban bainrua nia labele selu ami foti de’it ona sasán ne’ebé nia iha bazeia ba deklarasaun konkordánsia entre kliente ho grupu kooperativa
  • Montante ne’ebé baibain prezidente kooperativa aprova haree tuir kapasidade membru sira-nian, katak balun foti ho kuantidade naton, membru balun ne’ebé loke empreza boot ita fó sira ho kuantidade ne’ebé boot.

Iha biban iida-ne’e loron mundiál kooperativa, nia fó mensajen katak kooperativa ne’e iha ninia benefísiu di’ak ba ema hotu-hotu tanba nia bele fasilita halo transformasaun ema-nia moris ekonomia nian, aleinde ne’e bele ajuda poupa osan ne’ebé ita iha. Tanba, bainhira ita ba empresta iha fatin seluk lahetan lukru maibé empresta iha kooperativa sei hetan mós ninia lukru husi osan prinsipál ne’ebé ita hatama durante ne’e.

“Tanba husi kooperativa ne’e fó ona mudansa ba mebru na’in-15 mak halo ona uma, ema nain-30 mak loke ona kioské, ema na’in-neen (6) ba fó ema eskola to’o ramata ona no nain-haat (4) mak sei kontinua estudu,” bua hateten.

Nia afirma, iha grupu kooperativa ne’e, membru hotu-hotu iha direitu atu empresta osan ne’ebé iha bainhira ninia osan kapitál iha laran mak rai ona to’o $1.000.00, entaun kooperativa ne’e  bele fó nia ho montante $1.000.00 ba leten maibé nia fó fali osan ne’e tuir ninia kapasidade no osan funan baibain fó 2%.

“Tanba buat ida desizaun ne’e la’ós koletivu maibé envolve mós husi parte membru sira, tanba orsamentu ne’ebé iha kooperativa la’ós ema individu nian maibé ne’e grupu tanba ne’e sira mós iha direitu foti desizaun iha aspetu administrasaun, jestaun, lideransa no transparánsia,” nia dehan.

Prosesu Kréditu iha kooperativa

Prosesu atu empresta osan ne’e nia tenke halo pedidu ba proposta ne’ebé nia define ba iha parte administrasaun hafoin komisaun verifikasaun komete kréditu halo verifikasaun ba prosta no entrega ba iha prezidente kooperativa mak aprova proposta husi kliente nian, entaun finansa hein selu de’it.

“Aleinde ne’e pedidu proposta husi membru sira-ne’e mai ho fatór oioin de’it bazeia ba sira-nia kondisaun reál nian, dalaruma balun mai empresta fó ba oan sira eskola, balun uza ba halo uma no balun fali uza ba loke negósiu ki’ik sira, kuda modo, soru tais no seluk tan,” nia esplika.

Nia informa, maibé hafoin liu tiha semana ida ne’e ekipa kolektór sira mós ba halo observasaun no hasai fotográfia ba uma no kioské sira-ne’ebé kliente sira hatama bazeia ba proposta ne’ebé define.

Nia tenik, maske dalaruma sira hasoru dezafiu ne’ebé iha mak hanesan bainhira membru sira empresta tiha osan depois atu fó fali ne’e kle’ur liu, ekipa ekipa sempre hakbesik ba empresta osan ne’e hodi motiva membru ne’e rasik atu bele hatama osan iha fulan tuir mai.

“Maibé karik membru ne’e lahatama osan liu fulan haat ba leten mak ekipa kolektór sira ba to’o uma hodi haree membru nia problema no buka solusaun ba rezolve la’ós lori direta ba polísia,” nia hateten.

Tuir planu, iha munisípiu Ainaru ne’e tenke envolve iha grupu kooperativa ne’e rasik nune’e bele ajuda transforma sira-nia moris, liuhusi fundu emprestímu ne’e membru sira bele loke fali negósiu ruma hodi sustenta ira-nia moris.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!