iklan

NASIONÁL, HEADLINE

AMRT lansa livru ho títulu “Vidas de Resistência”

AMRT lansa livru ho títulu “Vidas de Resistência”

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão akompana husi membru governu no veteranus sira iha serimónia lansamentu livru ho títulu “Vidas de Resistência” iha Arquivu Museu Rezisténsia Timorense (AMRT), Dili, 18 Maiu 2026. Foto TATOLI/Antonio Daciparu

DÍLI, 18 Maiu 2026 (TATOLI) – Arkivu no Múzeu Rezisténsia Timor-Leste (AMRT), ohin, lansa livru ho tema “Vidas de Resistência.” Serimónia lansamentu livru ne’e realiza iha edifísiu AMRT, no hetan partisipasaun husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, veteranu sira, membru Parlamentu Nasionál, membru Governu, estudante, korpu diplomátiku no konvidadu importante seluk.

Autora livru “Vidas de Resistência”, Rosa Amaro, hato’o agradese ba veteranu Grupo 8 de Maiu, Ermera, tanba fó tempu hodi partisipa iha entrevista no partilla sira-nia esperiénsia durante luta ba independénsia Timor-Leste.

“Livru ida-ne’e haktuir dalan naruk ne’ebé povu timoroan hakat liu hodi hetan ukun-rasik-an. Hau fó parabéns ba veteranu sira tanba sira-nia kontribuisaun no dedikasaun ne’ebé la para, no liuhusi entrevista no rekolla dadus, ita bele dokumenta istória rezisténsia ne’ebé importante tebes ba jerasaun foun sira,” dehan Rosa Amaro.

Primeiru-Ministru Xanana Gusmão iha ninia intervensaun hateten katak livru ne’e reprezenta buat barak, la’ós de’it pájina lubun ida, maibé reprezenta ema sira-nia moris, haktuir hikas ema sira-nia terus no fó hanoin fali ema sira-nia aten-barani.

Gusmão dehan katak livru ne’e hanesan memória ida ne’ebé transforma ba patrimóniu nasional. “Sasin husi veteranu sira hanesan hun ka bee-matan loos husi ita-nia história. Hanesan lian sira ne’ebé lori lia-loos husi rezisténsia ba jerasaun foun. Tanba se povu ida la iha sasin, povo ne’e sei lakon ligasaun ho nia hun no abut rasik. No nasaun ida ne’ebé la iha memória sei sai frájil, tanba bele haluha buat hotu ne’ebé hari’i nasaun ne’e,” Xanana dehan.

Xanana hatutan katak presiza valoriza veteranu sira no dokumenta istória rezisténsia sira, hanesan livru “Vidas de Resistência”, hodi dehan katak povu ida ne’ebé la iha memória sei lakon nia identidade. Povu ida ne’ebé la iha identidade sei lakon nia dalan. No povu ida ne’ebé la iha dalan sei sai vulnerável ba divizaun.

Diretór Nasionál Arkivu no Muzeolojia AMRT, Mateus Campos Pinto, hateten livru ne’e nu’udar dokumentu moris hodi fó onra ba veteranu, kombatente, no inan-aman sira ne’ebé sei moris.

“Sira la’ós deit sasin ba vitória, maibé sira mak na’in ba istória. Ita presiza fó onra ba sira, hako’ak sira-nia laran-metin no dignifika sira-nia moris, tanba sira-nia prezensa mak grasa boot ida ba nasaun ida-ne’e,” hateten Mateus.

Nia subliña katak soberania Timor-Leste ne’ebé ohin tama ona tinan 24 la’ós deit númeru ida, maibé responsabilidade boot ba povu tomak atu prezerva memória no valor sakrifísiu husi tempu rezisténsia.

Mateus hateten tan katak memória rezisténsia la moris deit iha narativa istória, maibé mós iha objetu no sasán sira ne’ebé sai testemuña ba aten-barani no sakrifísiu povu timoroan.

“Timor-Leste hamriik la’ós hosi buat baibain, maibé harii hosi memória ida-ne’ebé kle’an, tanba povu hatene katak dignidade mak valor prinsipál ba moris no liberdade mak direitu sagradu ida,” nia dehan.

Lansamentu livru ne’e realiza iha serimónia abertura expozisaun ho tema “Timor-Leste Hamriik husi Memória ba Hametin Soberania”.

Mateus hateten liuhosi expozisaun ne’e, públiku bele haree mós simbolu no objetu importante sira ne’ebé marka momentu históriku iha jornada Timor-Leste ba ukun-rasik-an.

Mateus lembra katak liberdade ne’ebé povu timoroan goza ohin-loron labele haluha ema sira ne’ebé kontribui ba luta independénsia, inklui apoiu komunidade internasionál.

Nia mós fó omenajen ba falesidu Kofi Annan, Sekretáriu-Jerál ONU uluk, ne’ebé kontribui importante liuhusi diplomasia internasionál no defeza ba kauza Timor-Leste iha arena globál.

Lansamentu livru no serimónia abertura expozisaun ne’e hola parte hosi atividade komemorativa atu valoriza memória kolektiva no hametin identidade no soberania nasionál.

 

Jornalista: Camílio de Sousa
Editór: Filomeno Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!