iklan

HEADLINE, SAÚDE

SABEH husu MS mellora servisu saúde iha área rurál

SABEH husu MS mellora servisu saúde iha área rurál

Doutór Andrezinho Belo ho ekipa bá vizita avó-feto ida ne’ebé mesak tau matan ba nia bei-oan na'in- tolu ne’ebé ho kondisaun defisiente durante tempu kleur ona. Imajen/SABEH

DILI, 14 dezembru 2021 (TATOLI)— Diretór Ezekutivu Saúde Ba Ema Hotu (SABEH), Andrezinho Belo, rekomenda ba Governu liuhosi Ministériu Saúde, atu mellora servisu saúde iha área rurál atu ema hotu bele asesu ba saúde ho di’ak iha tinan 2022.

“Ha’u-nia rekomedasaun ba Governu liuliu Minsitériu Saúde   tenke tau-matan ba ema hotu iha iha ne’ebé deit hodi asesu ba saúde ho di’ak. Atu atinje ida ne’e Governu tenke servisu hamutuk ho parseiru sira ne’ebé mak besik liu komunidade sira iha área remota sira hodi fó tratamentu ba komunidade sira,’’ Diretór Ezekutivu SABEH, hateten ba Agência TATOLI, via telefónika, tersa ne’e.

Notísia Relevante: SABEH fó atendimentu saúde ba vítima dezastre naturál

Diretór ONG Saude Ba Ema Hotu (SABEH), André Belo. Imajen Tatoli/Felicidade Ximenes

Tuir nian, Konstituisaun Repúblika iha artigu 57,  garante katak sidaudaun hotu iha direitu fundamentál atu asesu saúde, maibé iha realidade  hatudu katak komunidade barak mak seidauk asesu ba iha kualidade saúde  ne’ebé mak  di’ak.

SABEH observa komunidade iha área remota barak mak seidauk asesu ba tratamentu saúde bázika ho di’ak.

“Ami durante hala’o servisu apoia tratamentu ba komunidade sira iha área remota no ba komunidade sira ne’ebé mak la’ós  hela iha área remota,  maibé sira difisil ba halo tratamentu  saúde,” nia akresenta.

Iha situasaun COVID-19, SABEH hala’o servisu hamutuk ho voluntária sira hamutuk 50-resin   konsege fó tratamentu ba komunidade iha área remota hamutuk 10,683. 

SABEH hala’o tratamentu ho voluntária liuhosi nia rekursu ummanu no finaseiru rasik hodi halo atividade konsulta no halo vasinasaun ba komunidade sira iha área remota.

Durante SABEH hala’o tratamentu deteta komunidade iha área rurál maioria moras ISPA, tensaun alta, isin katar, má-nutrisaun, tuberkuloze, lumbringa no lepra inklui moras sira seluk.

“Ami halo tratamentu iha fatin de’it, maibé deteta moras grave ruma presiza evakua ba iha ospitál referál sira mak atu hetan tratamentu intesivu,’’ nia afirma.

Ekipa SABEH hala’o tratamentu saúde ba komunidade iha kampu refujiadu. Imajen/SABEH.

SABEH hahú nia misaun iha tinan 2011 ho naran HASUAR (Hadomi Saúde Área Rurál) no iha tempu ne’ebá, atividade hala’o de’it iha Munisípiu Liquiçá no Aileu.

Iha tinan 2017, muda fali naran ba Medical Outreach Team (MOT), maibé seidauk bele akumula buat hotu, nune’e iha 22 marsu 2019 nia deside muda naran ba Saúde Ba Ema Hotu (SABEH), ho objetivu atu bele akumula rekursu oioin ba atividade Saúde Holístika.

SABEH nu’udár organizasaun ida-ne’ebé kompostu husi médiku voluntáriu sira, oferese liu tratamentu saúde bázika ba komunidade liuliu sira ne’ebé labele asesu ba tratamentu saúde iha sira-nia hela fatin.

Notísia Relevante: SABEH hala’o tratamentu saúde ba komunidade afetadu inundasaun 1.500

Jornalista  : Felicidade Ximenes

Editór        :  Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!