DILI, 20 fevereiru 2024 (TATOLI)-–Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, tersa ne’e, iha parte dadeer, simu vizita hosi entidade estranjeiru rua hanesan Primeiru Konselleiru Fransa, Laurent Legodec, no Embaixadór Áfrika Súl iha Jakarta, Mpetjane Kgaogelo.
Laurent Legodec, apresia tanba bele halo diskusaun ho Xefe Governu tanba konsidera iha esperiénsia barak iha rai-laran no rai-li’ur.
“Durante reuniaun, ami ko’alia kona-ba situasaun atuál Timor-Leste ba dezenvolvimentu nasaun. Ami mós ko’alia ligadu ho relasaun nasaun rua, oinsá Fransa bele apoia dezenvolvimentu Timor,” Laurent haktuir hafoin ramata hasoru malu ho PM Xanana, iha Palásiu Governu.
Notísia relevante : Embaixadora Rut Krüger Giverin hasoru PM Xanana
Nia garante relasaun país rua di’ak tanba reprezentante Estadu sira respeita tebes kooperasaun sira ne’ebé realiza ona.
“Ita-nia nasuan rua iha valór demokrasia hanesan. Ami apoia sistema multilaterál iha kontestu internasionál, ne’ebé daudaun ne’e hasoru hela problema, ezemplu mak entre Rúsia ba Ukraina. Mundu ne’ebé ita hela ba komplikadu tebes nune’e ita tenke hamutuk hodi hasoru. Hamutuk ho ami Fransa di’ak, katak importante tebes iha parseiru hanesan Timor, ne’ebé lokaliza iha área Indo-Pasífiku,” nia akresenta.
Área espesífiku ne’ebé Fransa apoia mak hanesan formasaun ba funsionáriu liu-liu ba feto inklui projetu balun ba agroekonomia, agroekologia, no sistema rekursu bee-moos.
“Ami mos lansa ona programa foun hanesan kursu lian Fransa ba diplomata timor-oan sira, apoia diversifikasaun ekonomia nasaun liuhosi kompañia iha Portu Tibar ne’ebé na’in hosi Fransa. Ami iha hanoin atu lori péritu tékniku sira mai hodi apoia desenvolvimentu portu,” nia tenik.

Iha biban hanesan, Xefe Governu mós hasoru malu ho Embaixadór Áfrika Súl iha Jakarta, Mpetjane Kgaogelo.
“Iha segunda ne’e (horseik), ha’u aprezenta-an iha Prezidente Repúblika, ne’ebé salaun hasoru Primeiru-Ministru hodi diskute relasaun ne’ebé durante ne’e la’o no ba futuru país rua nian, ami iha esperansa hodi hametin relasaun iha área ekonomia no edukasaun ho Timor. Ita iha ona relasaun bilaterál no ita hamutuk apoia malu iha área ne’e,” nia tenik.
Aleinde ne’e, hasoru malu ne’e hodi hanoin hikas saida mak país rua halo ona to’o agora no presiza hametin liután.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina