DILI, 19 setembru 2024 (TATOLI) – Ministériu Saúde hamutuk ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) halo workshop, hodi konsulta no atualiza manuál farmakovijilánsia nasionál hodi aposta ba kualidade medikamentu iha Timor-Leste.
“Objetivu husi workshop ne’e atu kolabora ho parseiru Banku Dezenvolvimentu Aziátiku hodi haree no fó resposta di’ak ba ita-nia farmakovijilánsia iha ita-nia rain, atu kompleta deadline oinsá halo monitorizasaun no vizilánsia atu bele aposta ba kualidade medikamentu iha ita-nia rain”, Vise-Ministru Saúde ba Operasionalizasaun Ospitál, Flávio Brandão Mendes de Araújo, informa ba jornalista sira iha Timor-Plaza, ohin.
Farmakovijilansia mak siénsia no atividade sira ne’ebé iha relasaun ho deteksaun, avaliasaun, komprensaun no prevensaun ba reasaun adversa sira ba ai-moruk sira (OMS), maibé definissaun ida-ne’e progresa ona hodi rekoñese aprosimasaun sistema nian ba aprosimasaun ba monitorizasaun no hadia utilizasaun seguru ba ai-moruk sira.
Nia destaka importánsia hosi workshop ne’e hodi ko’alia kona-ba ai-moruk ne’ebé presiza kualidade hodi fó atendimentu ba pasiente sira.
“Ita atu garante ai-moruk nia kualidade tenke iha padraun ida ne’ebé mak forte, aliña ho situasaun atuál no prátika rejionál no internasionál nian, atu nune’e ita bele garante saida mak iha ita-nia rain, hodi regula tuir ida-ne’e”, nia relata.
Nia esplika, Governu Timor-Leste halo kolaborasuan ho Governu Austrália hodi halo teste ba ai-moruk sira hodi garante ninia kualidade. Maibé hanesan nasaun ida tenke haree padraun sira atu ba oin Timor-Leste bele halo rasik iha ne’e.
Iha fatin hanesan, Diretór Nasaun Banku Dezenvolvimentu Aziátiku, Estefania Dina, dehan workshop ida-ne’e hala’o hodi foka ba revizaun partisipativu sira ne’ebé inkorpora perspetiva temporáriu sira.
“Inisiativa ida-ne’e halo ona progresu signifikativu sira hodi hasa’e nível maturidade hosi sistema farmasista sira iha nasaun oioin iha ázia no pasífiku liuhusi avaliasaun sira, atualizasaun polítika nian, hadi’a regulatóriu, kapasidade no fahe koñesimentu. Entaun projetu seguru estabelese ona fundasaun ida ne’ebé metin ba ami atu harii”, nia esplika.
Nia haktuir, revizaun ba manuál farmakovijilánsia nian iha liña sira la’ós de’it ezersísiu burokrátiku ida, maibé atu hasa’e kapasidade regulatóriu nasionál, hodi hatudu padraun sira ba referénsia globál nian no reflete ba kompromisu atu salvaguarda saúde públika ema nian.
“Ami sei dezenvolve no atualiza ona manuál farmakovijilánsia nasionál ne’ebé sei sai hanesan dokumentu orientadór ba parte interesada hotu no liuhosi ninia implementasaun, ita bele hametin sistema regulatóriu sira”, nia dehan.
Diretór Servisu Apoiu Diagnóstiku no Therapeútiku iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Vidal Lopes, informa katak programa konsulta ida-ne’e imporotante ba HNGV tanba ho ai-moruk ba ema nia saúde, presiza ema hotu atu tau hanoin hamutuk hodi haree ba ida-ne’e.
“Ita presiza halo konsulta tanba ai-moruk ne’e laos fó di’ak de’it ba ema, maibé fó mós perigu ba ema, entaun liu husi workshop ida-ne’e bele loke ema hotu nia hanoin katak ai-moruk ne’e ita tenke halo avaliasaun no presiza detekta ai-moruk sira ne’ebé mak fó perigu ba ema nia saúde, ita bele halo prevensaun atu labele fó perigu ba pasiente nia saúde rasik”, Vidal Lopes konklui.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Zezito Silva