iklan

KAPITÁL

Empreza Seroka jere jardin neen iha kapitál Dili

Empreza Seroka jere jardin neen iha kapitál Dili

Konstrusaun Uma Laku no reablitasaun Jardín Faról ne’ebé konstrui hosi empreza Seven Star Dini, nakloke ona ba públiku atu asesu tanba empreza hetan ona despaixu hosi Ministériu Obra Públika (MOP), sesta (12 janeiru 2023). Imajen Tatoli/António Daciparu.

DILI, 22 outubru (TATOLI)–Diretora Dezenvolvimentu Turizmu iha Ministériu Turizmu no Ambiente, Rosita Garcia, informa empreza Seroka Unipesoál. Lda, mak responsabiliza no jere jardin neen (6) iha kapitál Dili.

Jardin neen sira-ne’e mak hanesan Jardin 12 Novembru Motael, Jardin 05 de Maio Colmera, jardin Palásiu Governu nia oin, Jardin Largo de Lecidere, Jardin Faról no jardin Babadok bele kuda foun ai-funan sira-ne’ebé mate, troka lampu aat no troka kanu aat ba bee ne’ebé fornese ba jardín.

“Ami koordena ho jerente kompañia nian, bainhira ekipa sira ba monitoriza realidade duut no ai-funan mate no lampu balun aat. Ami fó xamada ba sira hodi bele kuidadu no rega nafatin no hasai duut ka ai-funan mate hodi kuda fali, troka lampu sira-ne’ebé aat. Ita iha orsamentu adisionál ba ida-ne’e. Ida-ne’e ami sei haree iha avaliasaun relatóriu laran,” Diretora Dezenvolvimentu Turizmu iha Ministériu Turizmu no Ambiente, Rosita Garcia, hateten ba Agência Tatoli nakait ho ai-funan no duut sira-ne’ebé mate iha jardín laran ne’ebé ema publika sai iha rede sosiál, iha Vila Verde, segunda (21 outubru 2024) ne’e.

Diretora ne’e garante, diresaun iha totál orsamentu adisionál hamutuk rihun $130 ba reparasaun jardín sira-ne’e durante fulan neen hahú husi juñu to’o dezembru.

“Ami-nia planu no programa mak halo jestaun ba jardín neen (6) ne’ebé halo reabilitasaun ba espasu verde, entaun iha 2024 ami kontinua halo jestaun katak ami tau seguransa, limpeza no jardineiru sira atu nune’e garante jardín ne’e matak nafatin. Ami halo aprovizionamentu kompaña Seroka Uniesoál, Lda, hodi kuidadu durante fulan neen.

Tuir nia, iha ema hamutuk 30 mak halo servisu seguransa, limpeza no jardineiru hodi kuidadu jardín sira-ne’e, no ekipa turizmu kontinua monitoriza ba serbisu sira-ne’e husi empreza nian iha terrenu.

Nia husu ba públiku atu respita no hatene kuidadu jardín sira-ne’ebé sira la’o ba no lori familia ba pasear iha laran.

“Ha’u-nia mensajen joven no estudante sira katak jardín sira-ne’e ita halo kapaas no furak la’ós ba privadu, maibé ba públiku no foinsa’e sira ba estuda no halimar ho familia no oan sira. Entaun, oinsá ita kontinua kuidadu no asegura atu labele estaraga ai-funan sira-ne’e, ba tuur halimar karik ba han labele so’e arbiru lixu, tanba iha lixeiru ne’ebé bele tau lixu iha laran, tanba se lae bele prejudika meiu ambiente,” nia dehan.

Nia esplika, maeke jardín sira-ne’e empreza mak jere maibé presiza mós konsiénsia ema hotu nian hodi kuidadu.

“Ema deskoñesidu mak ba baku rahun lampu, tesi kotuk fiu no Sanyo no torneria sira iha jardín sira ne’e,” nia dehan.

Jornalista : Jesuína Xavier

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!