Hakerek nain:
Ladislau “Taki” Saldanha
Bainhira mákina aprende no ema husu:
Iha lalehan ne’ebé muda hela de’it, ema hamriik iha rai-ikun ona atu simu revolusaun foun. La’ós mákina ka eletrisidade ne’ebé halo ema nakdoko, maibé matenek ne’ebé bele imita ema – Artifisial Intelijen – mai no mosu neineik-neineik no beibeik, ne’ebé sei hafoun fali sivilizasaun moris nian.
Artifisial Intelegenjen (AI), la’ós de’it instrumentu teknolojiku, maibé sai ona forsa ida ne’ebé bele interpreta foun husi relasaun sosiál, ekonomia no fiar. Se la responde ho di’ak, Timor-Leste risku nia laran bele de’it la’ós sai autór, maibé sai nu’udar observadór (penonton) ba revolusaun dijitál ne’ebé sei determina futuru umanidade.
Istória hatete katak teknolojia hotu sempre fó impaktu ba ema nia moris, hanoin no servisu. Hanesan ho Revolusaun Industriál ne’ebé troka ema nia forsa ho mákina vapor (uap). Revolusaun dijitál agora ho prezensa AI ne’ebé iha kapasidade fó hanoin lalais liu, luan liu, no iha kazu balu matenek liu fali ema nia kakutak.
AI sei marka prezensa iha ema-nia moris: iha fábrika ne’ebé uza robot troka ema, iha saúde ne’ebé diagnoze moras ou halo operasaun, iha karreta ne’ebé la presiza kondutór, iha edukasaun ne’ebé manorin virtuál bele ajusta lisaun ba labarik ida-idak tuir nia ritmu estuda.
Tuir Goldman Sachs nia estimasaun katak traballadór globál millaun 300 sei lakon servisu husi prezensa AI, no traballadór sira tenke adapta ba tipu servisu foun. Nasaun ne’ebé foin dezenvolve aan sei hasoru dezafiu boot liutan, tanba laiha asesu ba formasaun, infraestrutura dijitál, no polítika (kebijakan).
Husi dadus Timor-Leste Labor Force Survey (2021), ne’ebé 77.3% husi populasaun depende ba setór informál no agrikultura tradisionál mak vulneravel liu. Introdusaun sistema automátiku ba jestaun agrikola, lojístika, ka edukasaun bele troka empregu báziku rihun ba rihun. Se laiha planeamentu ne’ebé di’ak no kuidadu, AI bele aselera dezempregu estruturál no kria divizaun dijitál entre Dili no munisípiu sira seluk.
Iha nasaun sira ne’ebé dezenvolve ona, AI iha suporte base dezenvolvimentu: infraestrutura dijitál ne’ebé estabelese di’ak, sistema edukasaun adaptativa, no kultura téknika ne’ebé vibrante. Maibé iha nasaun barak ne’ebé foin dezenvolve aan, sei hetan obstaklu barbarak.
Dadus husi Organizasaun Internasional Traballu (ILO) hatete nasaun sira ne’ebé foin dezenvolve aan, kuandu implementa teknolojia la ho polítika protesaun sosiál (kebijakan perlindungan sosiál) hetan aumentu iha ema kiak ba tempu badak.
Iha nasaun sira hanesan Timor-Leste, dezafiu sira sei barak: limitasaun literasia dijitál, infrastrutura internet ne’ebé la hanesan, la iha investimentu ba peskiza (riset), asesu limitadu ba teknolojia no kapitál.
Dezafiu ne’e la’ós de’it asuntu tékniku. Ida ne’e sei hamosu dezigualdade ne’ebé klean liu, iha nasaun sira ne’ebé seidauk prepara sei sai merkadu pasivu, la’ós kriadór ativu. Bainhira nasaun boot sira aselera ho robotika, karreta ne’ebé la iha kondutór, eskola ho profesór virtuál sira, nasaun kiik sira sei sai hanesan de’it penonton iha halai taru ne’ebé sei determina futuru umanidade nian.
Sira ne’ebé laiha infraestrutura dijitál ne’ebé forte sei lakon oportunidade atu asesu ba merkadu globál liu husi plataforma AI, treinamentu ba foinsa’e sira-nia abilidade ba nesesidade iha futuru, dezenvolve solusaun lokál hanesan AI ba agrikultura ka tradusaun lian lokál.
Maibé iha mos esperansa ne’ebé di’ak. Tanba ladún dijitalizadu katak nasaun ne’ebé sei dezenvolve hela iha oportunidade atu harii AI inkluzivu no kontestuál – la’ós kopia husi nasaun ne’ebé dezenvolidu ona, maibé kria sira nian rasik.
Buat ne’ebé ita presiza la’ós tauk ou submete ba AI, maibé ita tenki iha esperansa atu halo nu’udar instrumentu, la’ós sai fali liurai. AI bele sai parseiru ne’ebé la hatene kole, la’ós fali kompetitór ne’ebé atu hamonu ema ida nia moris.
Edukasaun presiza muda: la’ós de’it dekór matéria, maibé dezenvolve empatia, kreatividade no etika alias buat ne’ebé mákina seidauk bele halo ou hanorin.
Governu sira presiza dezeña polítika sira ne’ebé la’ós de’it hakat liu ita nia atrasu, maibé mos enkoraja inovasaun lokál. Por-ezemplu, AI ne’ebé ajuda agrikultór sira atu lee modelu klima ka ajuda peskadór sira komprende mudansa tasi nian ou profesór virtuál ne’ebé mak bele hanorin ho lian materna.
Buat sira ne’e hotu, ema tenki sai sentru. Tanba, ema de’it mak bele tanis bainhira triste, ema de’it mak bele fó perdua, no ema de’it mak bele husu: “Ita kria teknolojia ne’e ba se?”
AI la’ós destinu, maibé instrumentu ida. Tanba ne’e, Timor-Leste nu’udar nasaun fiar no funu nain, tenke foti pozisaun ida, la’ós sai vítima ba algoritmu globál maibé nu’udar guarda ba valór sira ne’ebé fó hanoin mundu katak la’ós buat hotu bele automatiza – liuliu domin, fiar, no dignidade umana. Nune’e, ita la bele husik AI kria mundu tuir lójika maibé halo AI nu’udar feramenta atu habelar domin, justisa no dignidade. (*)
Hakerek nain esperiénsia tinan 23 iha área Informasaun, Komunikasaun no Teknolojia.




