DILI, 26 Juñu 2025 (TATOLI)—Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Dili (TJPID), kinta ne’e, halo julgamentu ba kazu arma branka ne’ebé envolve husi arguidu MAM tanba uza katana no rama ambon hodi ameasa nia rian (lezadu) ho inisiál A iha tinan 2020.
Kazu ne’e akontese iha loron 07 setembru 2020 iha Postu Adminstrativu Remexio, Munisípiu Aileu, bainhira arguidu MAM foti Pároku Remexio nia animál (manu) iha rezidénsia lahó razaun ne’ebé klaru, nune’e lezadu A hatene hodi bá tuir arguidu hodi husu arguidu entrega fali animál ne’e.
Maibé, arguidu momentu ne’ebá halo fali asaun hasoru lezadu hodi tuku no tata lezada nia liman. Asaun ne’e reulta lezadu monu ba rai. Nune’e, lezadu halai liubá Polísia Eskuadra Remexio hodi keixa arguidu nia hahalok. Momentu ne’ebá, polísia hamutuk ho lezadu bá arguidu nia uma husu atu entrega aan ba polísia hodi submete ba prosesu investigasaun. Maibé, arguidu la koopera no kaer katana iha liman hamutuk rama isin-hitu duni lezada ho membru polísia to’o rezulta membru polísia ne’e monu.
Ho hahalok arguidu nian ne’e, Ministériu Públiku akuza krime ofensa integridade fizika simples ne’ebé previstu iha artigu 145 Kódigu Penál Timor-Leste no Lei Krime Arma Branka númeru 5/2017 tanba rezulta lezada kanek tuir relatóriu médiku ne’ebé junta iha autus Ministériu Públiku. Nune’e, Ministériu Públiku konstitui MAM ba arguidu no MP konsidera katak hahalok arguidu nian ne’e krime ho forma deliberada tanba rezulta lezada kanek.
Iha sala julgamentu, hafoin Tribunál Koletivu haree tiha produsaun prova, Tribunál liuhusi Juíz José Araújo halo uluk konfirmasaun faktu sira relasaun ho krime ofensa integridade fízika ne’ebé Ministériu Públiku imputa ba arguidu.
Iha biban ne’e, arguidu hili direitu nonook. Nune’e, Juíz José afirma katak krime ofensa integridade fizika ne’e nia natureza krime semi-públiku, tan ne’e lei fó dalan ba Tribunál bele halo konsiliasaun hodi husu ba lezada bele perdua hodi dada filafali prosesu ne’e.
Iha prosesu konsiliasaun ne’e, bainhira Tribunál husu ba lezada A katak prontu dame ho arguidu hodi dada fali krime ofensa integridade fizika ne’ebé arguidu MAM halo ba nia lezadu hateten ba Tribunál katak nia hakarak dame ho arguidu tanba arguidu nu’udár nia rian.
Nune’e, Tribunál halo tiha konfirmasaun ba Ministériu Públiku no defeza husi arguidu parte hotu konkorda, tanba ne’e omóloga no absolve arguidu MAM husi krime ofensa integridade fizika no fó dalan ba Tribunál avansa ba krime arma branka.
Iha prosesu julgamentu ba krime arma branka ne’e, arguidu MAM deklara katak momentu ne’ebá nia foti duni Paróku Remexio nia animál maibé nia oho tiha hodi entrega ba lezadu A tanba momentu ne’e lezada tuir kedas.
Arguidu konfensa ba Tribunál katak momentu ne’e nia baku duni lezada maibé la’ós ameasa ho katana no rama ambon.
Arguidu haktuir bainhira lezada no membru polísia ida ba nia uma hodi bá foti arguidu iha nia uma atu lori nia bá Eskuadra Polísia Remexio, arguidu koopera hodi submete ba investigasaun no arguidu rejeita katak nia uza katana no rama ambon lolon hitu ameasa polísia duni polísia to’o monu.
Nia dehan, katana ne’e nia uza hodi bá lere toos enkuantu rama ne’e nia uza ba kasa animál fuik. Tanba de’it momentu ne’e polísia bá foti nia iha uma hetan katana no rama ambon, nune’e polísia husu nia bá entrega tanba sasan sira-ne’e bandu sidadaun sira atu rai iha uma no arguidu koopera hodi entrega tiha sasan sira-ne’e.
Iha sala julgamentu, lezadu haktuir ba Tribunál katak momentu ne’ebá arguidu bá foti Amu nia animál ne’ebé kesi hela iha rezidénsia, nia bá tuir arguidu hodi husu maibé arguidu halo fali asaun kontra nia hodi tata nia liman, nune’e lezada ba keixa polísia.
Lezadu dehan, momentu ne’ebá nia ho polísia Eskuadra Remexio na’in-ida mak bá arguidu nia uma no lezadu haree katak arguidu MAM tara katana iha nia kanotak de’it, maibé nia la haree arguidu lori rama no momentu ne’ebá arguidu ho katana duni lezadu ho polísia to’o monu no lezadu halai liu mai Eskuadra Polísia.
Hafoin Tribunál rona tiha parte hotu, Tribunál marka fali prosesu ne’e ba loron 10 fulan-Jullu tuku 14:00 Otl hodi kontinua rona depoimentu husi sasin ne’ebé envolve prosesu ne’e.
Audiénsia julgamentu ne’e prezide husi juíz koletivu José Araújo, Ana Paula Fonseca no Ercília de Jesus, Ministériu Públiku reprezenta husi Prokuradór Adérito Tilman no arguidu hetan asisténsia legál husi Advogadu Privadu José.
Jornalista: Natalino Costa
Editór: Xisto Freitas da Piedade




