HONIARA, 08 Jullu 2025 (TATOLI) – Delegasaun husi Timor-Leste ne’ebé lidera husi Ministru Petróleu no Rekursu Minerál , Francisco Monteiro hola parte iha selebrasaun Loron Independénsia Illa Salomão ba dala 47 ne’ebé hala’o iha Estádiu Nasionál, Honiara, Segunda 07 Jullu 2025.
Ministru Francisco Monteiro hato’o nia apresiasun kle’an ba prosesu dezenvolvimentu ne’ebé Illa Salomão hasoru hafoin konflitu.
“Ha’u sente katak iha buat barak ne’ebé di’ak husi sira-nia eventu ne’e tanba maski Illa Salomão hasoru dezafiu oioin iha pasadu ne’ebé lori sira tama iha konflitu, maibé governu no povu en-jerál realiza katak buat konflitu ne’e ladi’ak no la ajuda sira hanesan nasaun no povu,” dehan Ministru Francisco iha entrevista ho TATOLI iha Heritage Hotel Honiara, Tersa ne’e.
Nia hatutan, prezensa governu, polítiku, no povu hamutuk iha serimónia komemorasaun iha estádiu ne’e hatudu determinasaun maka’as ba unidade no estabilidade nu’udar fundasaun ba progresu nasaun nian.
“Horiseik povu nia partisipasaun másimu tebes, sira-nia polítiku, sira-nia Xefe Governu hamutuk iha estádiu hodi komemora no mós ho espíritu hare’e ba tema katak tenke iha unidade no estabilidade para atu desenvolve sira-nia nasaun,” esplika Ministru Francisco.
Notisia relevante : Ministru Francisco reprezenta Timor-Leste iha Misaun g7+ ba Salomão

Nune’e mos Sekretáriu Jerál g7+, Helder da Costa mós subliña kona-ba istória ne’ebé besik no situasaun dezenvolvimentu nasaun rua ne’e nian no nia dehan tan katak diferensa tempu entre Independénsia Illa Salomão no Proklamasaun Timor-Leste ne’ebé ho diferensia tinan tolu la’ós bareira atu aprende no apoiu malu.
“Illa Salomão selebra ninia aniversáriu independénsia ba dala 47, enkuantu Timor-Leste sei selebra ninia tinan 50 Proklamasaun Independénsia iha tinan ne’e. Laiha diferensa boot, tinan tolu de’it. Sira-nia dezenvolvimentu tuir ritmu no faze ne’ebé iha. Ita fo parabeniza, no lori mós karta felisitasaun husi Prezidente g7+, Sera Lione ba ninia Omologu Ministeriu Negosiu Estranjeiru Salomon Island, espresa ninia kongratulasaun, parabens ba Pais Salomão Island ne’ebé selebra sira nia aniversariu,” dehan Helder.
Helder mós fó reflesaun importante ida ba povu Timor-Leste, hodi fó hanoin katak maske governu halo esforsu, buat barak sei presiza atu halo. Maibé, nia sublina katak povu tenke apresia esforsu koletivu no haree dezafiu nasaun seluk nian hanesan aprendizajen.
“Ita tenke apresia esforsu ne’ebé husi Primeiru Governu to’o Nunu Governu halo ona, buat barak mak seidauk maibe ita tenke apresia esforsu koletivu ne’ebé sira halo tanba ita hare’e rai seluk dezafiu barak liu ita, ita tenke agradese ba Maromak katak ita nia Lider sira embora iha diferensia politiku maibe sira iha aspirasaun komun hakarak lori desenvolvimentu diak ba ita nia povu Timor-Leste,” Helder akresenta.
Delegasaun Timor-Leste kuaze nain-20 ne’ebé marka prezensa iha eventu ne’e hare’e direta ba atrasaun oioin kona-ba rikeza kulturál Povu Illa Salomão nian ne’ebé mai husi suku no etnia oioin maibé hamutuk nafatin.
Antes ne’e, Primeiru-Ministru Illa Salomão, Jeremiah Manele, iha nia diskursu foka liu oinsa hasa’e espíritu unidade no vizaun ba dezenvolvimentu nasaun nian ba longu prazu, hodi sublina pilar fundamentál haat ne’ebé sai baze ba ninia governu nia polítika sira hodi orienta dezenvolvimentu nasionál.
Vizaun Governu nian ba Unidade no Transformasaun Nasionál (GNUT) hamriik iha pilár fundamentál sira hanesan Unidade no Estabilidade, Transformasaun Ekonómika, Dezenvolvimentu Infraestrutura no Dezenvolvimentu Rekursu Umanu.
“Pilár sira ne’e reflete ami nia prioridade sira hodi dudu transformasaun sosio-ekonómiku, hametin ekonomia nasionál, no dezenvolve potensiál rekursu umanu ba prosperidade fahe,” nia dehan.
Jornalista : Cidalia Fátima
Editór : Armandina Moniz




