DILI, 09 Jullu 2025 (TATOLI) – Komisaun D iha Parlamentu Nasionál ne’ebé trata Asuntu Ekonomia no Dezenvolvimentu hahú ona audiénsia públika ba proposta Lei Konkorénsia ho Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun Atividade Ekonómika, Sanitária no Alimentár, Institutu Públiku (AIFAESA, I.P) no entidade sira seluk.
“Halo audiénsia ho objetivu mak rona entidade sira-nia hanoin hafoin komisaun halo ninia relatóriu no pareser inisiál ba diskusaun tuirmai”, Vise-Prezidente Komisaun D, Manuel Noronha, dehan hafoin audiénsia iha Parlamentu, ohin.
Nia konsidera lei ne’e importante tanba Timor-Leste sai ona membru ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no sei tama ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés), nune’e tenke prepara lejizlasaun ruma hodi proteje no asegura serbisu tomak.
“Lei ne’e foku liu ba Konkorrénsia, atu fortifika instituisaun sira hanesan AIFAESA, Ministériu Komérsiu Indústria nia serbisu tomak”, nia akresenta.
Inspetora AIFAESA I.P, Odete Viegas, dehan iha audiénsia ne’e Komisaun D husu hanoin no pareser husi entidade relevante sira ne’ebé iha serbisu ligadu ba públiku.
“Husi parte AIFAESA nia haree ba lei ne’e di’ak atu iha mós kompetisaun ne’ebé envolve operadór ekonómiku sira, maibé presiza mós iha ekilíbriu iha lei ne’e rasik, hanesan ita haree kona-ba presu justu. Ita haree iha diferensa iha operadór ekonómiku ne’ebé ho kapitál boot no ki’ik”, realsa.
Aleinde ne’e, presiza haree ba koima sira tanba operadór ekonómiku sira kestiona, maibé ida-ne’e hatuur ona iha dekretu-lei, nune’e presiza ajusta fali ho situasaun Timor-Leste nian.
“Operadór ekonómiku husi li’ur ho kapitál boot, laiha problema. Maibé, ba ita-nia operadór ekonómiku, mai ho kapitál ki’ik dalaruma tuir sira-nia osan rasik no empréstimu. Entaun, ida-ne’e la’ós sai fali vantajen maibé desvantajen ba sira”, nia hateten.
Odete Viegas mós dehan lei sira ne’ebé iha bele fó vantajen, maibé mós iha dezvantajen, tanba husi pontudevista AIFAESA nian autoridade no reguladór sira tenke estabelese ona padraun.
“Lei sira ne’ebé relasiona ho serbisu ne’ebé ami hala’o, pur ezemplu akreditasaun no sertifikasaun ruma, la’ós ami-nia papél. Tenke kabe fali ba autoridade reguladora sira”, nia realsa.
Proposta Lei Kokorrénsia ne’e iha artigu hamutuk 29. Lei ne’e nia objetivu mak atu promove no proteje livre konkorrénsia iha merkadu, hatudu kompromisu Estadu atu hadi’a ekonomia, aumenta kooperasaun internasionál, no fó benefísiu ba sosiedade.
Lei ne’e regula prátika restritiva konkorrénsia ba atividade ekonómika hotu, hakerek kompeténsia ba autoridade públika atu investiga, fó sansaun no halo prevensaun.
Notísia relevante: Konsellu Ministru aprova Lei Konkorrénsia
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora





