iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Taur Matan Ruak desmantela Gabinete Eis Titulár no deside la uza ona Karreta Estadu

Taur Matan Ruak desmantela Gabinete Eis Titulár no deside la uza ona Karreta Estadu

Taur Matan Ruak destamental Gabiente Eis Titulár Farol, Dili. Imajen Mídia Gabiente Taur Matan Ruak.

DILI, 29 Setembru 2025 (TATOLI) – Eis Prezidente-Repúblika, Taur Matan Ruak, desmantela ona Gabinete  Eis Titular ne’ebé  lokalizada iha Farol no deside la uza ona karrea Estadu ne’ebé  atribui ba nia tuir  Lei  númeru  7/ 2007, loron 25  fulan jullu Jullu kona-ba  Estatutu Titulár Orgaun Soberania nian.

Eis Primeiru Ministru foti desizaun ne’e hafoin Parlamentu Nasionál, liuhusi reuniaun plenária estraordináriu, aprova projetu lei númeru 11/VI (3a) Revoga Pensaun Mensál Vitalísia ba Deputadu no Eis-Titulár Órgaun Soberania no Providénsia sira seluk iha finál globál ho votu a favór 62, kontra no abstensaun 0.

Eis Gerrileiru  FALINTIL  tinan 24 ne’e  mós  hahú segunda ohin suspende hotu enkontru  sira ne’ebé  ajendadu ona ho entidade relevante  onioin  ba tempu indeterminadu.

Nota imprensa ne’ebé TATOLI asesa ohin husi Gabinete Taur Matan Ruak informa, eis funsionáriu  sira  mós hahú rekolla no aruma ona  sasán privadu Taur  Matan Ruak nian iha Gabinete  Eis Titulár  nian, enkuantu  hein karta ofisiál hosi Governu hodi entrega Uma Estadu.

Kona-ba  seguransa  pesoál, Taur Matan Ruak sei hein despaxu  hosi Ministru Interiór  bainhira mak dada fila Korpu Segunrasa Pesoál (CSP, sigla portugés” sira-ne’ebé eskolta ba TMR  fila-fali ba sira-nia unidade.

Enkuantu tuir lei-estatutu Militár, Taur Matan Ruak hanesan Eis Jenerál  F-FDTL, sei hetan nafatin seguransa  pesoál hosi Polísia Militár.

Nu’udar sidadaun no líder, Taur Matan Ruak kumpri lei no tenke  hatudu ezemplu ba sidadaun sira katak  iha nasaun ne’e  hotu-hotu  iha lei nia okos no laiha ema ida iha lei nia leten.

Tuir projetu lei ne’ebé bankada Governu, Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT), Partidu Demokrátiku (PD) no opozisaun Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) aprezenta atu revoga Lei númeru 1/2007, loron 18 Janeiru, no Lei númeru 7/2007, 25 Jullu, altera husi lei númeru 7/2017 26 Abríl, ne’ebé estabelese Pensaun Vitalísia ho Regalia sira seluk ba Deputadu no Eis-Titulár Órgaun Soberania.

Tuir espozisaun motivu prezente inisiativa lejislativa ho objetivu asegura sustentabilidade finansa públika no prinsípiu konstituisionál igualidade, elemina benefísiu vitalísiu no previléjiu desproporsional atribui ba eis-titulár kargu públiku no órgaun soberania.

Ho evolusaun demokrátiku no fortalesimentu instituisaun Estadu, entende sidadaun sira ezerse funsaun públika sujeita ba regra previdensiária hanesan ho traballadór sira seluk.

Proposta ne’e revoga dispozisaun legál ne’ebé kria pensaun vitalísia no benefísiu permanente sira seluk, ho efeitu retroativu hahú husi lejislatura dahuluk.

Tuir projetu lei ne’e, iha ámbitu aplikasaun ba deputadu atuál no antigu deputadu, eis-titulár órgaun soberania inklui Prezidente Repúblika, Primeiru-Ministru, membru Governu, Prezidente Tribunál Superiór.

Iha artigu 3 revogasaun retroativa, ne’ebé sei revoga ho efeitu retroativa dezde inísiu primeira lejislatura Parlamentu Nasionál, ba dispozisaun legál ne’ebé kria ona autoriza pensaun vitalísia ba kategória mensiona iha artigu anteriór, hapara kualkér pagamentu iha prezente no futuru.

Tuir projetu lei ne’e iha artigu 5 hateten Reembolsu sira no Efeitu Finanseiru no Materiál sira; 1. Montante sira ne’ebé simu tiha ona nu’udar pensaun vitalísia até lei ne’e tama iha vigór sei la sujeita ba reembolsu, salvaguarda ba boa-fé no seguransa jurídika.

  1. Maibé, sei laiha direitu adkiridu ba pagamentu sira ne’ebé kontinua, ne’ebé sei haparadefinitivamente bainhira lei ida-ne’e tama iha vigór.
  2. Benefísiu materiál sira seluk hotu ne’ebé fó konsedidu iha funsaun kondisaun hosi eis-deputadu ou eis titulár órgaun soberania, inklui abitasaun (uma)ofisiál, veíkulu serbisu , kondutór, eskoltu sira, kombustivel ou apoiu lojístiku sira seluk, tenke fila tomak ba Estadu ou haparakontratu respetivu imediatamente, lahó kompensasaun ruma.

No artigu 7 hateten ho prezente lei tama iha vigór iha data ninia publikasaun, prodús efeitu dezde 20 Maiu 2002.

Regulamentasaun Governu sei aprova iha prazu másimu loron 30, hafoin publikasaun prezente lei, norma regulamentar nesesáriu ba ninia ezekusaun plena.

Hafoin Parlamentu Nasionál aprova umanimidade iha final globál, Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten, revogasaun Lei Pensaun Mensál Vitalísia la presiza haruka ba Tribunál Rekursu no nia rasik sei uza kompeténsia hodi promulga.

“Ha’u fiar katak sei la lori ba Tribunál Rekursu, ha’u lee ona. Laiha problema konstitusionál,” Prezidente Ramos-Horta hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Prezidente Nicolau Lobato Dili, sesta kalan.

Nia dehan, Lei Pensaun Mensál Vitalísia la presiza duni no orsamentu sira bele aloka ba setór produtivu no hadi’a kualidade edukasaun iha nasaun ne’e.

“Pensaun Vitalísia ha’u la konkorda duni, di’ak liu osan sira ne’e tau ba setór produtivu, tau ba edukasaun, dezenvolvimentu rurál hodi hatuun problema ki’ak iha rai-laran,” nia dehan.

TATOLI

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!