iklan

INTERNASIONÁL, POLÍTIKA

Balibo Five hanesan memória-kompromisu fó onra ba sira-ne’ebé mate

Balibo Five hanesan memória-kompromisu fó onra ba sira-ne’ebé mate

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira. Imajen Tatoli

BOBONARU, 16 Outubru 2025 (TATOLI)—Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru (MPKM), Agio Pereira, hateten komemorasaun tinan 50 trajedia Balibo Five la’ós de’it serimónia maibé hanesan memória ida no renovasaun ida ba memória nia kompromisiu atu fó onra ba sira-ne’ebé mate.

Notísia Relevante: Balibo Five, “Tim Susi” sunu jornalista na’in-lima to’o mutuk

“Komemorasaun tinan 50 ida-ne’e la’ós de’it serimónia ida, maibé renovasaun ida: memória nian, kompromisu nian, no rezolusaun nian atu fó onra ba sira ne’ebé mate hodi garante katak laiha lian ba lia-loos ne’ebé mak taka tan,” Ministru Agio hatete iha ámbitu selebrasaun tinan 50 trajedia Balibo Five iha Balibo, kinta ne’e.

Serimónia sira hala’o beibeik atu selebra la’ós de’it Shackleton, Cunningham, Stewart, Rennie, Peters, no East nia moris, maibé mós atu kompromete fali ba prinsípiu sira liberdade espresaun no responsabilizasaun internasionál nian.

“Iha Austrália, memoriál sira hanesan Memoriál Korrespondente Funu nian iha Canberra, no iha Timor, Uma Balibó, hamriik hanesan resintu memória nian. Família Lima Balibo fó apoiu kontínuu ba klínika ida no eskola sira, iha ne’e, iha Balibo,” nia dehan.

Nia subliña, sindikatu jornalista sira nia ema, Aliansa Mídia, Divertimentu no Arte, no APHEDA-Union Aid Abroad, hala’o “Bolsa Balibó Five – Roger East Fellowship” hodi fó apoiu no formasaun ba jornalista timoroan sira.

“Ida-ne’e mak legadu moris ida husi memória ba asaun. Maibé memória de’it la to’o, jerasaun ida-idak tenke afirma katak lia-loos importante, katak kustu ne’ebé sira-ne’ebé ko’alia labele sai saugati de’it,” nia hateten.

Jornalista na’in-lima (Balibo Five) hanesan Shackleton, Stewart, Cunningham, Peters, Rennie no ba Roger East, sira-nia naran lahaluha no sira-nia sakrifísiu ezije nafatin justisa no iha korajen bolu nafatin ba oin.

“Mai ita labele falla sira-ne’ebé hamriik ho aten-barani ba lia-loos. Tinan 50 mak distánsia ne’ebé dook. Jerasaun foun sira iha Austrália no Timor-Leste bele husu, tansá mak hela kleur iha akontesementu sira iha tinan 1975? Ne’e tanba memória liga tempu, no devér morál la kaduka,” nia dehan.

Tanba ne’e, legadu Balibo nian labele haketak husi istória Timor-Leste nia luta ba independénsia, polítika rejionál ne’ebé forma ninia destinu no persegisaun internasionál ba lia-loos iha violénsia no negasaun nia leet.

“Sira-nia sakrifísiu dura iha aktu lembransa nian hotu-hotu, pasu hotu-hotu ba rekonsiliasaun no istória hotu-hotu ne’ebé fó onra ba sira-ne’ebé hasoru injustisa,” nia hateten.

Nia fó lembra katak, mate husi Balibo Five no Roger East subliña katak iha momentu sira ruptura istórika nian, bainhira ko’alia mak risku mate. Sira fó hanoin oinsá rejime sira-ne’ebé maka’as bele kontrola narrativa hodi halo sasin sira nonook.

“Sira dezafia Governu sira atu labele troka klareza morál ho konveniénsia diplomátika. Sira haruka ita jerasaun ida-ne’e no jerasaun tuir mai atu loke nafatin espasu ba lia-loos, justisa, no memória. Nu’udar australianu no nu’udar timoroan, viziñu ne’ebé liga ho jeografia, istória no umanidade ita-nia responsabilidade kesi hamutuk,” nia hateten.

Notísia Relevante: Claire: Balibo Five fó hanoin kona-ba importánsia ba seguransa jornalista

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór         : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!