DILI, 10 Dezembru 2025 (TATOLI)—Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Gastão Francisco de Sousa, kuarta ne’e, aprezenta proposta kona-ba Roteiru Timor-Leste ba Dezenvolvimentu Merkadu Abitasionál iha reuniaun Konsellu Ministru hodi analiza.
Dokumentu, ne’ebé nia elabora hahú iha fulan-Setembru 2025, estabelese baze ba polítika nasionál abitasaun nian ida-ne’ebé koordenada no sustentável.
Tuir dokumentu ofisiál afirma katak roteiru ne’e define vizaun ida-ne’ebé abranjente ba setór abitasionál, ne’ebé estruturadu iha eixu prinsipál haat mak garante direitu ba rai no uma, habelar asesu ba solusaun abitasaun ne’ebé dignu no reziliente, dezenvolve sistema finansiamentu ba família sira kria enkuadramentu institusionál no dadus ne’ebé nesesáriu atu sustenta polítika ba tempu naruk.
Enkuantu abordajen ne’e tuir siklu asaun no aprendizajen nian halo, avalia no habelar hodi permite halo teste ba solusaun sira atu iha terrenu, inkorpora iha polítika públika no konsolida iha modelu sira-ne’ebé efetivu.
Entre pilár sentrál sira-ne’ebé aprezenta, destaka mós pontu importante tuir mai hanesan hametin sistema administrasaun rai nian, análize detallada kona-ba nesesidads merkadu abitasaun nian, promove prátika konstrusaun reziliente no diversifika solusaun fornesimentu nian, inklui projetu neʼebé lidera husi setór privadu, inisiativa auto-konstrusaun nomós abitasaun komunitária no vertikál sira-ne’ebé promove husi Governu.
Aleinde ne’e, Roteiru ne’e mós kontempla dezenvolvimentu graduál instrumentu finanseiru sira hodi fasilita família sira-nia asesu ba solusaun adekuada, bazeia ba diretrís no modelu sira-ne’ebé Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, Sigla iha lian portugés) define ona.
Tanba ne’e, ho inisiativa ida-ne’e, Governu iha intensaun atu responde ba ezijénsia abitasaun nian ne’ebé aumenta ba beibeik no ba nesesidade atu garante uma neʼebé dignu no adekuadu ba sidadaun sira, hanesan prevee ona iha Konstituisaun no Programa Governu Konstitusionál da-sia (IX) nian, promove abordajen integradu ida-ne’ebé envolve instituisaun públika sira, setór privadu no parseiru dezenvolvimentu sira, ho vizaun ida atu hadi’a kondisaun moris família timoroan sira-nian.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes




