DILI, 09 Janieru 2026 (TATOLI) – Prezidente Estadu Unida Amérika (EUA), Donald Trump, rejeita ona lei internasionál, hodi hatete katak nia de’it “morál rasik” maka bele trava polítika agresivu sira ne’ebé nia hala’o iha mundu tomak hafoin kaptira Nicolás Maduro hosi Venezuela.
“Ha’u la presiza lei internasionál. Ha’u la buka atu hakanek ema sira,” Trump hatete ba The New York Times iha kinta-feira.
Husu sé nia presiza kumpri lei internasionál, Trump hatete katak, nia presiza, maibé ida-ne’e “depende saida maka ita-boot nia definisaun kona-ba lei internasionál.”
Trump hatudu ona vontade atu uza forsa hosi militár norte-amerikanu nian hodi atinje nia objetivu sira polítika esterna nian.
Iha loron-sábadu, EUA lansa atake ida iha dadeersaan hasoru Venezuela, ho esplozaun sira ne’ebé maka fó-sai iha kapitál Karakas tomak no iha baze militár sira Venezuela nian.
Tropa norte-amerikanu sira ikusmai kaptura Prezidente Venezuela Maduro hosi Karakas iha saida maka krítiku sira hatete hanesan violasaun klaru ida hosi Karta Nasaun Unida nian, ne’ebé bandu “ameasa ka uza forsa hasoru integridade territoriál ka independénsia polítika hosi kualkér Estadu.”
Atake hasoru Venezuela parese aumenta maka’as hosi Prezidente norte-amerikanu, ne’ebé simu Prémiu Dame FIFA nian dahuluk iha fulan liubá.
Iha konsekuénsia imediata hosi atake, Trump hatete katak EUA sei “hala’o” Venezuela no esplora rezerva petróleu ne’ebé luan iha nasaun ne’e, maske nia administrasaun hatete ona katak sei koopera ho Prezidente interinu Delcy Rodriguez.
Maski nune’e, administrasaun Trump nian hatete katak sei “dita” polítika ba governu interinu no ameasa beibeik “onda daruak” hosi asaun militár sira sé ezijénsia EUA nian Venezuela la obedese.
“Sé-nia la halo buat ne’ebé loos, nia sei selu folin ne’ebé boot tebes, karik boot liu duké Maduro,” Trump hatete kona-ba Rodriguez iha entrevista ida iha Domingu ho The Atlantic.
Iha inísiu semana ida-ne’e, Trump mós sujere katak EUA bele hala’o atake ida hasoru Prezidente eskerda Kolómbia nian, Gustavo Petro, no nia aumenta ona nia kampaña hodi hetan territóriu dinamarkés, Groenlándia.
Iha fulan-Juñu, Trump hamutuk ho funu lahó provokasaun Izraél nian hasoru Iraun, hodi haruka bombardeamentu ba fatin nukleár prinsipál tolu nasaun nian.
Asistente Trump nian, Stephen Miller, kritika ona orden internasionál pós-Funu Mundiál Daruak, hodi hatete katak, hahú hosi ne’e ba oin, EUA sei uza “la ho deskulpa” nia forsa militár hodi asegura nia interese sira iha emisfériu osidentál.
“Ita maka superpoténsia ida, no iha Prezidente Trump nia okos, ita sei hala’o ita-nia an hanesan superpoténsia ida,” Miller hatete ba CNN iha segunda-feira.
Maibé peritu sira alerta katak la konsidera lei internasionál bele iha konsekuénsia katastrófiku sira ba komunidade globál tomak, inklui EUA.
Direitu internasionál maka konjuntu regra no norma sira ne’ebé maka regula ligasaun sira entre estadu sira. Ida-ne’e inklui konvensaun sira ONU nian no tratadu multilaterál sira.
Margaret Satterthwaite, relatora espesiál ONU nian kona-ba independénsia hosi juis no advogadu sira, hatete ba Al Jazeera iha inísiu semana ne’e katak deklarasaun sira hosi EUA ne’ebé rejeita lei internasionál hanesan “perigozu tebes”.
Satterthwaite hatete katak nia preokupa katak mundu bele fila fali ba “era imperializmu nian”, hodi subliña katak degradante lei internasionál sira bele fó korajen ba Washington nia adversáriu sira atu lansa sira-nia hahalok agresaun rasik.
“Lei internasionál labele hapara estadu sira atu halo buat aat sira, sé sira iha kompromisu atu halo sira,” Satterthwaite hatete ba Al Jazeera.
“No ha’u hanoin katak mundu hatene kona-ba hahalok aat sira hotu ne’ebé akontese iha Gaza foin lalais ne’e, no maske iha esforsu sira hosi estadu barak no konserteza hosi ONU atu hapara hahalok aat sira-ne’e, sira kontinua. Maibé ha’u hanoin katak ita sei aat liu sé ita la insiste iha lei internasionál ne’ebé eziste. Ita sei tún de’it ba dalan ne’ebé aat liu.”
Yusra Suedi, profesór asistente ida direitu internasionál nian iha Universidade Manchester nian, fó avizu hasoru fiar katak “kbiit maka loos” no tendénsia atu la konsidera lei internasionál.
“Ida-ne’e fó sinál ba buat ida ne’ebé perigozu tebes, iha ne’ebé fó lisensa ba estadu sira seluk atu esensialmente halo tuir – estadu sira hanesan Xina, ne’ebé karik haree hela Taiwan, ka Rúsia ho respeitu ba Ukránia,” Suedi hatete ba Al Jazeera.
Ian Hurd, profesór siénsia polítika nian iha Universidade Northwestern, hatete katak istória ilustra perigu sira hosi polítika sira EUA nian iha Amérika Latina.
Rejiaun ne’e asiste ona liu sékulu ida hosi invazaun sira hosi Estadu Unida Amérika no golpe militár sira ne’ebé hetan apoiu hosi Estadu Unidu Amérika, ne’ebé hamosu instabilidade, represaun no abuzu sira direitu umanu nian.
“Iha ezemplu barak tebes istórikamente kona-ba ida-ne’e, hosi Panamá to’o Haiti to’o Nikarágua to’o Xile iha dékada ’70 no ba oin,” Hurd hatete ba Al Jazeera.
Nia hatutan, polítika sira Trump nian iha Venezuela “iha liña” ho oinsá maka EUA tenta ona atu deside oinsá maka parte sira seluk hosi Amérika sira hetan governasaun.
“Ita bele haree katak iha kazu sira-ne’e ida-idak, EUA arrepende ninia opsaun atu intervein. Hirak-ne’e nunka funsiona ho di’ak.”
Notísia relevante : Trump retira EUA hosi organizasaun internasionál inklui ajénsia ONU nian




