iklan

AILEU, MUNISÍPIU

PM Xanana husu Aileu-oan prepara rekursu umanu-unidu simu podér lokál

PM Xanana husu Aileu-oan prepara rekursu umanu-unidu simu podér lokál

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão husu Aileu-oan sira atu prepara-an didi’ak liuliu iha rekursu umanu no iha unidade hodi hadi’a di’ak liután hodi simu polítika desentralizasaun podér lokál ne’ebé Governu Konstitusionál da-sia (IX) sei implementa iha tinan 2027. Imajen TATOLI/Hortencio Sanchez.

AILEU, 26 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão husu Aileu-oan sira atu prepara-an didi’ak liuliu iha rekursu umanu no iha unidade hodi hadi’a di’ak liután liña koordenasaun husi munisípiu to’o baze, molok simu polítika desentralizasaun podér lokál ne’ebé Governu Konstitusionál da-sia (IX) sei implementa iha tinan 2027.

Primeiru-Ministru husu Aileu-oan sira tenke buka atu kurize-an iha jestaun utilizasaun osan Estadu liu-liu halo alokasaun orsamentu bazeia bá programa.

“Preparasaun ba jestaun finansa imi tenke hanoin kona-ba rekursu umanu. Ema-ne’ebé kaer no jere osan tenke iha esperiénsia no koñesimentu kle’an atu hadi’a imi-nia sistema finanseira ne’ebé transparente-liu. Bainhira ezekusaun la hotu, falta $1 mós tenke fila bá kofre Estadu. Ida-ne’e mak sei sai baze forte ba imi atu hatudu katak imi prontu atu simu Governu lokál tanba osan povu nian tenke jere no gasta ho di’ak. Osan ne’e raan nasaun no raan Estadu nian,” PM Xanana hateten ba populasaun sira liuhusi programa “Haree besik servisu munisipál Aileu hosi rezultadu avaliasaun kondisaun mínima” iha Salaun Timor-Klaran, kinta ne’e.

Tanba ne’e, tempu ba Aileu-oan sira atu hahú diskute husi suku, postu administrativu to’o munisípiu kona-ba saida mak presiza-liu hodi halo planu ba rehabilitasaun estrada, dada bee-moos, turizmu no sleuk-tán.

Husu atu koordena didi’ak ho diresaun hotu-hotu kona-bá servisu, importante tebe-tebes no sai hanesan mós kritária ida iha avaliasaun ne’e.

“Evita tendénsia grupuizmu no familiarizmu, tenke promove inkluzividade. Tenke iha lealdade ba malu hodi serví bá povu iha munisípiu ne’e. Imi tenke unidade iha pensamentu, iha asaun, iha vizaun ba objetivu komún. Ida-ne’e mak sei merese atu simu Governu lokál,” PM Xanana apela.

Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku (MPIE), Gastão Francisco de Sousa fó atensaun kona-aá bainhira atu tama Governu lokál, autoridade munisipál tenke iha komunikasaun no koordenasaun ne’ebé di’ak tanba autoridade mak sei deside kona-ba prioridade bá munisípiu ne’e nian.

Ko’alia kona-ba prioridade, nia dehan, tenke iha konsulta públika husi kedan aldeia, suku, postu administrativu to’o munisípiu.

Kestaun seluk mak tenke iha transparénsia no ida-ne’e liga liu ba projetu sira ho nia prosedimentu legál sira. MPIE ho Ministériu Finansa sei fó formasaun no apoiu tomak bá aprovizionamentu munisipál nian ho jestaun finanseira atu bele halo tuir regulamentu no lei sira ne’ebé vigora.

Atu simu podér lokál tenke iha rekursu umanu ne’ebé di’ak liuliu iha área planeamentu, finansa no tékniku iha infraestrutura.

“MPIE hamutuk ho MOP prontu simu tékniku sira husi munisípiu atu bele hala’o prátika, nune’e mós iha ADN no CNA atu bele hatene no akompaña ita-boot sira-nia obra,” Ministru ne’e hateten.

Ida-ne’e hanesan estratejia Governu sentrál nian atu tulun preparasaun munisípiu Aileu liuhusi formasaun, nune’e bainhira bele ona simu podér lokál.

Ministru Obra Públika, Samuel Marçal, hateten nia parte nota katak frakeza ida iha territóriu tomak mak la konsege detekta potensialidade rasik iha munisípiu ida-idak nian liuliu potensialidade únika ne‘ebé sei sai hanesan reseita boot ba munisípiu.

Ministru ne’e fó ezemplu kona-ba Timor-Leste iha poténsia boot atu halo produsaun ai-manas lotuk ne‘ebé úniku-liu ho kuantidade ne‘ebe boot atu bele kompete mós iha merkadu internasionál.

Ida seluk mak ko’alia kona-ba infraestrutura ne’e presiza atu identifika uluk poténsia sira ba turizmu tanba husi poténsia ne’e autoridade sira planeia atu halo estrada bele to’o no planu seluk oinsá dezenvolve sai furak liután, nune’e ema bele vizita lori reseita ba munisípiu no ezemplu mak fatin turizmu bee-manas Aileu nian.

“Tanba ne’e, apela ba autoridade atu hahú halibur matenek oan sira Aileu nian hodi dezenvolve poténsia ne’ebé iha liuhusi Governu lokál,” Ministru Samuel apela.

Ministru Administasaun Estatál, Tomas do Rosário Cabral, fó atensaun makaas ba munisípiu Aileu atu hadi’a liña koordenasaun ne’ebé konsidera sei sai hanesan problema prinsipál.

Husu atu hakbesik-an ba populasaun, autoridade ho diretór servisu munisipál sira labele halo politizasaun ba servisu instituisaun Estadu nian tanba iha reklamasaun barak kona-ba kestaun ne’e.

“Ha’u husu ne’e tanba ita-boot sira mak sai núkleu ba governasaun foun.  MAE, MF ho INAP sei kontinua akompaña hodi oferese formasaun intensivu dala haat ba tinan ida-ne’e no sei halo fali avaliasaun ba prestasaun servisu,” Ministru Tomas Cabral husu.

Prezidente Autoridade Munisipál Aileu, João Bosco dos Santos, halo aprezentasaun kona-bá perfil no ponténsia tomak hosi munisípiu ne’e, inklui progresu servisu, programa sira ne’ebé la’o daudaun no prioridade dezenvolvimentu sira ne’ebé antinje ona nu’udár baze hodi responde ba kritéria sira mak hatuur iha polítika desentralizasaun podér lokál nian.

Iha sesaun husu no hatan, autoridade lokál sira no povu Aileu entuziazmu tebes hodi espreza sentimentu kontente ba politika Governu Konstitusionál da-sia (IX) kona-ba desentralizasaun podér lokál ne’ebé sei implementa iha 2027.

Iha kritika balun liga ho mekanizmu servisu munisipál nian ne’ebé sei mosu fallansu maibé maiória deklara katak, munisípiu ne’e prontu ona atu simu desentralizasaun no podér lokál.

Programa “Haree besik servisu munisipál Aileu hosi rezultadu avaliasaun kondisaun mínima” hanesan parte ida husi preparasaun IX Governu Konstitusionál nian molok implementa Polítika Desentralizasaun Podér Lokál.

Polítika ne’e hatuur iha Lei númeru 3/2016 kona-bá Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa ho nia objetivu prinsipál sira maka: hametin demokrasia lokál, povu bele partisipa direta iha tomada desizaun, hasa’e efisiénsia servisu públiku, promove dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál, munisípiu bele planeia dezenvolvimentu tuir realidade rasik, hamenus sentralizasaun iha kapitál no aumenta transparénsia no responsabilidade.

Iha vizita ne’e, Primeiru-Ministru akompaña husi membru Governu balun no partisipa husi autoridade munisipál, seitór privadu, autoridade postu, autoridade lokál, veteranu, diretór servisu munisipál sira, xefe departementu sira, intelektuál sira inklui autoridade sivíl ho militár.

Munisípiu ne’e hatuur-an iha sentru Timor-Leste ho nia kapitál mak Aileu ne’ebé kobre área  809.9 Km2, ninia totál populasaun liu-61.611, lian materna Mambae no Tetun.

Aileu iha Postu Administrativu ha’at mak hanesan Aileu Vila, Laulara, Lequidoe no Remexio ne’ebé iha suku hamutuk 35.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!