iklan

DILI, HEADLINE

Timor-Leste diferensa tebes husi Timor-Leste ne’ebé eziste iha 1975

Timor-Leste diferensa tebes husi Timor-Leste ne’ebé eziste iha 1975

Korpu Isar Bandeira Nasional iha seremonia selebrasaun aniversariu restourasaun indepensia ba dala24 iha 𝐏𝐫𝐚𝐬𝐚 𝐓𝐚𝐬𝐢-𝐓𝐨𝐥𝐮 Dili 20 maiu 2026. Foto TATOLI/Antonio Daciparu

DILI, 20 Maiu 2026 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten Timor-Leste ohin loron inequívocamente sai nasaun ida-ne’ebé diferensa husi ida-ne’ebé iha tempu restaurasaun independénsia nian, no diferensa tebes husi Timor-Leste ida-ne’ebé eziste iha tinan 1975.

“Ida-ne’e mak país ida ho instituisaun sira-ne’ebé konsolida liután, ho infraestrutura sira-ne’ebé habelar no jerasaun foun ida-ne’ebé kualifikadu liután no iha ligasaun liután ho mundu,” Ramos-Horta hateten liuhusi diskursu iha komemorasaun tinan 24 restaurasaun independénsia, ne’ebé realiza iha Tasi-Tolu, ohin.

Nia dehan, ida-ne’e mós hanesan OASIS ida dame nian, trankuilidade nian, seguransa no toleránsia nian iha mundu ida-ne’ebé nakonu ho funu sira, krize enerjia, ai-han, ekonómika no finanseira sira no dezastre naturál sira ho frekuénsia no intensidade ne’ebé seidauk akontese antes.

“Ita mak País demokrátiku ida iha-ne’ebé liberdade sira no direitu fundamentál sira hetan respeitu, no ita iha pozisaun di’ak iha índise internasionál demokrasia no liberdade imprensa nian. Ita moris iha País ida ne’ebé laiha tensaun étnika ka relijioza, no iha-ne’ebé krime organizadu ho orijen nasionál la eziste no krime violentu sei ki’ik nafatin, liuliu bainhira kompara ho realidade sira seluk,” nia afirma.

Nasaun ida-ne’ebé maske nia joven, konsistentemente afirma nia an iha mundu hodi reforsa relasaun ho país belun no viziñu sira no konsolida nia prezensa iha rejiaun no planu internasionál  iha CPLP, iha ASEAN, iha Fórum Illa Pasífiku nian, iha Grupu g7+ no iha sistema Nasoins Unidas nian  ho tempu hanesan adota no kumpri konvensaun internasionál relevante sira.

Nia hatutan, iha perkursu afirmasaun esterna ne’e, destaka adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu  (OMC) no ASEAN, marku diplomátiku sira-ne’ebé define Timor-Leste nia pozisaun iha rejiaun no iha mundu Iha tinan 2029, Timor-Leste sei asume Prezidénsia ASEAN nian, dezafiu boot ida maibé mós ida ne’ebé aprezenta oportunidade sira ne’ebé labele imajina iha tinan balun liubá.

Transformasaun sira-ne’e hotu só iha sentidu loloos bainhira reflete iha ema-nia moris konkretu.

“Iha moris-di’ak família sira-nian, asesu ba kuidadu saúde, kualidade edukasaun no oportunidade sira ne’ebé fó ba ita-nia foin-sa’e sira maka, ikusmai, sukat susesu ita-nia dalan nu’udar nasaun. Ita hateke ho atensaun ba progresu ne’ebé ita halo ona iha dezenvolvimentu umanu no ho klareza hanesan, ba dezafiu sira ne’ebé maka persiste nafatin,” nia dehan.

Progresu iha Dezenvolvimentu Umanu

Iha termu sosiál no umanu, progresu ne’e real no bele sukat, ho satisfasaun nasionál
ne’ebé justifikadu.

Bazeia ba dadus husi Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (PNUD) kona-ba Relatóriu Dezenvolvimentu Umanu 2025 (dadus husi 2023/2024), Timor-Leste rejista hela progresu konsistente iha nia Índise Dezenvolvimentu Umanu (IDH), atinje maizumenus 0,634, ne’ebé koloka nia iha kategoria dezenvolvimentu umanu médiu no iha pozisaun 142. nivel mundiál.

Iha kuadru komparativu ida hosi país sira CPLP nian, la inklui Brazil no Portugál, Timor-Leste agora daudaun aprezenta segundu indikadór dezenvolvimentu umanu di’ak liu, ne’ebé reflete evolusaun signifikativa iha dékada balun ikus ne’e, bainhira kompara ho valór 0,507 iha tinan 2000.

Liu 56% husi populasaun ho idade menus hosi tinan 25 – bensaun ida ne’ebé lori mai ita potensiál boot no responsabilidade boot liu.

“Ita-nia demokrasia hametin iha partisipasaun sívika no konfiansa iha prosesu eleitorál sira—patrimóniu koletivu ida ne’ebé ita tenke prezerva no aprofunda. Maibé dezafiu estruturál sira  persiste ne’ebé ita labele ignora ka adia,” nia afirma.

Parte ida husi populasaun sei moris iha liña pobreza nia okos, liu dois tersus hosi timoroan  sira hela iha área rurál sira, iha-ne’ebé asesu ba servisu báziku sira sei limitadu nafatin.

Ekonomia dependente nafatin ba setór petróleu, enkuantu parte boot husi populasaun  depende ba agrikultura subsisténsia  realidade ida ne’ebé ezije transformasaun.

Frajilidade sira sei iha, taxa alfabetizasaun iha área rurál sira besik 67%, no joven barak hasoru difikuldade atu hetan asesu ba empregu no ba formasaun profisionál dezafiu sira-ne’ebé afeta diretamente ita-nia polítika públika sira.

Iha ensinu superiór, transformasaun ne’e signifikativa. Husi realidade ne’ebé la eziste iha tinan  1974, no hahú ho universidade ida de’it iha tinan 2002, ho estudante maizumenus 3.085, ita  aumenta ona ba universidade 20 no estudante maizumenus 68.997, no jerasaun foun ne’ebé  kuadru sira kualifikadu.

“Ha’u fó parabéns ba ema Timor-oan tomak, ne’ebé sira-nia inisiativa posibilita konkretizasaun ba ita-nia Universidade privada lubuk ida. Ha’u fó mós parabéns ba Governu nia apoiu  finanseiru ba instituisaun ensinu superiór sira-ne’e, hodi kontribui ba hadi’a infraestrutura,  ekipamentu no kondisaun ensinu nian,” nia hateten.

Universidade sira tenke fornese refeisaun loroloron ida ne’ebé baratu, ho nutrisaun adekuadu,  ba estudante ida-idak.

Kada tinan, estudante foun hamutuk 5.700 resin tama iha ensinu superiór, hodi reforsa baze  koñesimentu país nian. Ohin loron, país ne’e iha PhD liu 200, Mestradu 1.400, lisensiadu 49.000, no titulár baxarel 7.000 resinformadu iha rai-laran no iha estranjeiru.

Programa bolsa estudu ne’e fó bolsa estudu liu 11.700 entre 2011 no 2025, iha nasaun 28.

Ida-ne’e, laiha dúvida, maka investimentu estratéjiku ida ne’ebé boot liu iha nasaun nia kapitál umanu.

Maibé dezafiu ne’e klaru oinsá atu transforma kapitál umanu ne’e ba produtividade ekonómika liuhosi reforsa kompeténsia sira, lori edukasaun besik liután ba merkadu traballu no aselera diversifikasaun ekonómika.

Dadus ne’e tulun ita atu komprende, ho klareza no responsabilidade ne’ebé boot liu, saida  mak presiza halo nafatin.

Pergunta sentrál la’ós ona de’it saida maka Timor-Leste konkista ona  maibé oinsá atu transforma konkista sira-ne’e ba prosperidade ne’ebé sustentável no inkluzivu.

Jornalista : Hortêncio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!