DILI, 25 outubru 2023 (TATOLI)—Diretór Ezekutivu Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE), Filomeno Marcelino Belo, hateten Uniaun Europeia fó liuhosi ILO fó apoia orsamentu $39.000 ba grupu negósiu feto hosi munisípiu haat atu loke feira iha Portu Dili.
“Fundu ba atividade feira no serimónia ne’e hosi Uniaun Europeia liuhosi ILO no Kooperasaun Servisu CCITL ho AEMTL ho montante $39.000 hodi apoiu ba grupu negósiu feto sira. Atividade ne’e hetan patrosinadór hosi Heineken no Timor-Telekom. Tanba, ita-nia atividade ohin ne’e halo parte iha feira horisehik no ida-ne’e espesiál ba inan feton ho grupu alvu sira no maluk vulnerável inklui LGBTI iha área rural, ne’ebé maihosi munisípiu haat hanesan Dili, Viqueque, Ermera no Maliana,” nia hateten ba jornalista sira hafoin semináriu ho tema “empodera feto no grupu alvu iha vida negósiu,” iha Hotel Timor, tersa ne’e.
Objetivu hosi feira no workshop ne’e atu eleva sira-nia konesimentu, kria ligasaun ba sira, kria rede ba sira no aumenta sira-nia koñesimentu ligadu ho prosesu bankaria, ligadu ho prosesu serve hodi normaliza no formaliza sira-nia negósiu.
“Nune’e, liga mós ho Rede Feto atu bainhira sira enfrenta problema ruma bele halo komunikasaun ho rede. Nune’e liga fali mai IADE hodi hetan treinamentu no kona-ba negósiu nian ruma mak loron tolu ne’e, ita halo programa no importante liu mak sira mai halo espozisaun ba sira-nia produtu iha feira. Semináriu ohin ne’e, sei aumenta sira-nia kapasidade ba oinsá halo negósiu,” Diretór Ezekutivu IADE ne’e hateten.
Nia dehan, daudaun ne’e grupu negósiu 20-resin mak lori produtu ba feira no grupu sira-ne’e IADE ho parseiru sira mak fó formasaun dezde 2021.
Asosiasaun Emprezarial Mulher Timor-Leste (AEMTL), Hergui Luina Fernandes Alves, garante katak liuhosi serimónia formasaun no feira ne’e bele aumenta sira-nia negósiu no bele hakbiit liután ba grupu feto seluk.
“Ami-nia esperansa ba treinamentu ne’ebé hala’o ona durante tinan barak nia-laran no mais de’it to’o iha ne’e. Maibé, loron ruma ita-boot sira-nia negósiu aumenta buras no hakbiit tan no hamosu tan ba negósiu sira seluk, tanba feto ida-nia negósiu sei hakbiit feto ida seluk nia negósiu,” nia dehan.
Tanba ne’e, nia dehan, liuhosi negósiu ne’e bele kontribui ba dezenvolvimentu ekonómia iha nasaun ida-ne’e.
Espesialista Seniór ILO iha Jéneru, Igualdade, no Naun Diskriminsaun, Joni Simpson, hatutan iha mundu globál dehan feto halo negósiu uitoan, maibé labele ho ida-ne’e nafatin esforsu hodi aumenta no ita haree feto barak mak hahú kompete iha eleisaun suku nian no iha vantajen ba sira.
“Nune’e feto labele sente tauk, mesak no labele sente depresivu, ida-ne’e mós violénsia mentalidade. Entaun, hakarak sai bussiness man ne’ebé di’ak mak tenke halo konesaun ho ita-nia vizaun no misaun no tenke la’o hamutuk mak bele dehan bussiness man ne’ebé di’ak,” nia hateten.
Benefisiáriu hosi munisípiu Viqueque, Ana Guida Melo, sente kontente no apresia ho atividade IADE nian ne’ebé realiza feira hodi envolve feto negósiu iha laran.
“Ami la’ós mai faan de’it ami-nia produtu hanesan tais Viqueque-Ossu nian de’it, maibé IADE mós fó opurtunidade ba ami feto negósiu hodi tuir formasaun kona-ba oinsá atu hahú ho negósiu. Liuhosi formasaun ne’e bele aumenta ami-nia kapasidade no koñesimentu ba faan produtu sira,” nia dehan.
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes




