iklan

EDUKASAUN

Minimiza plájiu, MESSK implementa sistema baze dadus ba kada IES

Minimiza plájiu, MESSK implementa sistema baze dadus ba kada IES

Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, José Honório Jerónimo. Imajen Tatoli/Francisco Sony.

DILI, 24 abríl 2024 (TATOLI)— Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK), José Honório, hateten, atu minimiza plájiu MESSK implementa sistema baze dadus ba kada Insitutu Ensinu Superiór (IES).

“Tanba durante tinan 20 ita la iha baze dadus ba ita-nia ensinu superiór sira. Tanba ne’e mak baze dadus ne’e importante ida iha universidade ne’e estudante sira barak, dalaruma iha situasaun balun ita labele kontrola. Ne’ebé, foin lalais ida ita asina MoU ne’e ha’u husu ba sira atu iha item ida mós ba monografia, nune’e ita bele kontrola estudante sira hakerek monografia no bele minimiza ona plájia iha kada universidade,” nia dehan ba TATOLI, iha nia knaar fatin, Colmera, Dili, kuarta ne’e.

Tanba ne’e, MESSK husu ba ensinu superiór hamutuk sanulu-resin-tolu, ne’ebé iha Timor-Leste atu koopera ho parte tékniku sira husi MESSK hodi implementa sistema baze dadus ho di’ak.

Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura, José Honório, rekorda, tanba antes ne’e ministériu asina ona nota entendementu ho Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), hodi estabelese sistema baze dadus ba ensinu superiór neen (6), tanba ne’e iha tinan ne’e sei implementa tan ba iha universidade sanulu resin tolu (13).

“Asina MoU ho UNTL ne’e atu estabelese sistema baze dadus, ba ensinu superiór sira iha Timor laran tomak. Iha tinan liubá ita estabelese ona iha universidade neen, agora ita halo tan ba universidade 13, nune’e universidade 19 iha Timor ne’e asesu hotu. Teknikamente la’o hela, no Ministériu nafatin husu ba universidade sira liuliu universidade 13 ne’e, atu koopera fó dadus, dadus profesór no estudante foun no tuan sira nia,” Ministru José Honório hatete.

Nia informa, Ministériu husu ba ensinu superiór atu koopera ho parte  tékniku sira hodi rekolla dadus ne’e tanba ba futuru bele fasilita ema husi rai seluk sira mai karik hatene ensinu superiór iha Timor Leste ne’e hira no totál estudante hira inklui kursu sira iha kada universidade.

Ba tinan ida ne’e, universidade hamutuk 19 ne’e iha hotu ona sistema baze dadus.

“Tinan ida ne’e ita hakarak halo hotu kedas ba universidade 13. Ita nafatin kontrola nune’e ita hatene prosesu sira ne’e la’o oinsá, la’ós ita ita implementa atu di’ak kedas lae, maibé pelumenus ita bele kontrola no fim buat hotu sei sai di’ak,” nia dehan.

Governante ne’e informa, iha komisaun revizaun orsamentu ratifikativu Ministériu husu tan rihun $54, ne’ebé tau ba implementasaun sistema baze dadus ba universidade 19 iha territóriu tomak ne’e. Nune’e universidade neen implementa ona iha tinan liubá, no ba tinan ida-ne’e halo hotu kedas ba universidade 13.

Purtantu, iha tinan ne’e mós Governu apoiu miliaun $5 ba ensinu superiór privadu hamutuk 17, proposta mai kompletu ona, Ministériu halo ona ezersísiu no hahú diskute ona ho komisaun kordenadór universidade sira nian.

“Ami diskute hotu ona, ideas mais importante ne’ebé Ministériu tenke impoen mak orsamentu ne’ebé sira husu ne’e ita hasai 20% husi orsamentu miliaun $5 ne’e ba tau importánsia ba formasaun lian portugés, tanba lei baze ensinu superiór ita tau kedas iha ne’ebá lian instrusaun ne’e portugeza ho tétun. Politikamente ha’u lori ba PM atu haree depois aprova, depois ita halo kontratu ho sira para governu fó ona atribuisaun subsídiu ba sira, tinan ne’e ita sei fo, tinan oin ita sei fo tan, maibé ita fó tiha tinan rua ba tolu ne’e, Governu tenke husu fali katak ami fo no apoiu ona hanesan ne’e maibé imi tenke fo fila fali buat ruma ba Governu ne’e mak kualidade,” nia dehan.

Nune’e ba futuru mak iha universidade ida kursu iha ona ou hanesan de’it ida tenke taka tanba hanesan de’it.

Ministru Honório haktuir, iha semana kotuk mós Ministériu lori relatóriu no paresér Kona-bá pedidu prioridade urjénsia ba diskusaun proposta-lei N⁰ 5/VI (1a), kona-bá lei baze ba ensinu superiór iha Parlamentu Nasionál no sira aprova ona.

“Parlamentu Nasionál aprova ona lei ne’e, no ita iha lei ona ita avaliasaun ne’e rigór ona, iha kursu ida mak halo avaliasaun dala tolu la liu ita tenke taka, tanba ita labele kontinua ho kursu ne’ebé nia rekursu la iha, profesór la iha ne’e labele, ne’e la’ós agora mas ba futuru, para ita aposta ba kualidade, la’ós dehan ita-nia universidade kualidade la iha maibé kualidade naton ita kompete ho universidade sira iha ASEAN ita presiza hadi’a tan,” nia dehan.

Membru governu ne’e informa, lei baze ensinu superiór ne’e importante, “Ita-boot sira bele lee iha lei baze edukasaun 14/2008, ko’alia barak liu ne’e ensinu báziku no ensinu sekundáriu, la ko’alia kle’an ba ensinu superiór, tanba ne’e mak hamosu lei ida-ne’e. No hahú ho lei baze ensinu superiór, nune’e bele regulariza universidade sira liu-liu kursu sira ne’ebé sira estabelese iha territóriu tomak. Se ita uza nafatin lei ida uluk língua instrusaun ne’ebé universidade uza ne’e sira la uza portugés ho tétun ida”.

Aleinde ne’e, nia hatutan, iha lei ne’e sei halo mós alterasaun ba Insitutu Politékniku Betanu (IPB) liu-liu ba diploma-dois ba diploma-tres no lisensiatura.

“Tanba iha mós protestu ne’ebé mai husi estudante IPB ne’ebé sira nia kursu ne’e ba diploma dois de’it. Ho ida-ne’e ha’u hanoin hakarak ita atu hasa’e sira-nia grau ba diploma-3, no mós ba lisensiatura,” nia informa.

Governante ne’e realsa, husi lei ne’e atu regula lian instrusaun ba universidade sira bainhira hanorin iha aula, dala barak uza lian indonézia. No universidade sira barak la konkorda ho desizaun ida-ne’e, maibé tenke hatene agora tama ona tinan 2024 tenke abitua ho lian instrusaun ne’e akreditadu ona.

“Tétun laiha rekoñesimentu ba internasionál; presiza hadi’a, no ami hamosu lei ida la’ós atu taka dalan ba lei baze edukasaun. Ami hamosu lei kuadru ba ensinu superiór,” nia esplika.

Maske Ministériu Ensinu superiór hasai dekretu Governu lima ona, maibé universidade sira la kumpre, ne’e problema ida ba Timor-Leste. Hakarak atu aposta ba futuru liu-liu adezaun ba ASEAN tenke hamosu lei ida importante.

“Ita 20 anos ona, seidauk iha lei ida kona-ba ensinu superiór nia, tanba ne’e mak iha mandatu IX Governu hanesan Ministru, ha’u hanoin lei ne’e importante, para ita bele regulariza ita-nia universidade sira liu-liu kursu sira-ne’ebé sira loke. Iha situasaun balun ita-nia universidade no Institutu balun loke kursu, kuandu Ministériu halo diploma Ministeriál hatete dehan labele sira hatan mai lei la iha ne’e imi manda fali ami ka. Tanba ne’e, ha’u hanoin ida-ne’e importante tebes, tanba ne’e mak ami hato’o pedidu urjénsia para Parlamentu haree ida ne’e ho diskuté,” nia informa.

Jornalista : Osória Marques

Editór : Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!