iklan

AINARU

Tinan 27 estátua Na’in-Feto hatuur iha Ramelau tutun

Tinan 27 estátua Na’in-Feto hatuur iha Ramelau tutun

Sarani sira hala’o peregrinasaun ba sítiu Na’in-Feto iha Ramelau. Imajen Tatoli/António Gonçalves.

DILI, 07 outubru 2024 (TATOLI)—Iha segunda (07 ourubru 2024) ne’e, peregrinu barak mak ho inisiativa rasik hala’o peregrinasaun ba vizita Na’in-Feto Ramelau, hodi hanoin hikas tinan 27 estátua Na’in-Feto hatur iha Foho Ramelau nia tutun aas ba.

Notísia Relevante: Loron Peregrinasaun, Governu-Igreja husu vizitante obdese regra iha Ramelau

Inisiativa atu hatuur estátua Na’in-Feto iha foho Ramelau nia tutun, foho aas liu iha Timor-Leste ne’e, maihusi Padre Eligio Locatelli, SDB, no Irmaun Carlos Gamba, SDB, ne’ebé hela iha komunidade Salesiano iha suku Gariuai (Fatumaca), postu administrativu Baucau Vila, munisípiu Baucau.

Sarani sira hala’o peregrinasaun ba sítiu Na’in-Feto iha Ramelau. Imajen Tatoli/António Gonçalves

Intensaun hatuur estátua Na’in-Feto iha Ramelau-Ainaro ne’e, nu’udar sinál konsagrasaun ba Rai Timor-Leste Na’i-Feto hanesan liurai Liurai-Feto Timor Nian.

Hafoin planu ida-ne’e trasa feitu tiha iha Gariuai-Fatumaca, Padre Eligio Locatelli, SDB, aprezenta planu ne’e bispu Administradór Apostólika Dioseze Dili, Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB, no planu ida-ne’e hetan reasaun pozitivu tanba Amu Belo hatan inisiativa ida-ne’e ho laran koslok.

Etapa tuir mai, bispu Dioseze Dili, Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB, hala’o enkontru ho kúria no kleru nível dioseze nian, nune’e mós aseitasaun husi kleru diosezana tomak atu hatuur tebes duni estátua Na’in-Feto iha foho Ramelau nia tutun bá.

Hafoin ida-ne’e, Padre Eligio Locatelli, SDB, realiza ninia mehi ne’e hodi bele hakat ba rai-li’ur hodi foti estátua Ita Na’i-Feto nian, Na’i-Feto Grasa nian, iha Roma-Italia.

Bainhira Estátua Na’in-Feto to’o iha komunidade Salesiana Gariua-Fatumaca, Pe. Eligio Locatelli, SDB, hala’o kedas peregrinasaun hodi halo prosisaun ba estátua Na’i-Feto ne’e sai husi Fatumaca, entrega ba estasaun Dom Bosco Gariuai, hafoin tutan ba Suku Uailili, Buibau no samalari hafoin entrega ba Dioseze Baucau.

Hafoin ne’e, sarani sira husi Dioseze Baucau entrega estátua Na’in-Feto ba parokia Santo António Manatuto, no parokia Manatuto entrega ba Dioseze Dili no hafoin ne’e mak estátua ida-ne’e entrega ba parókia Aileu hafoin entrega ba parokia Maubisse.

Depoizde ida-ne’e, Sarani sira iha Parókia Maubisse ho sira-nia pároku Norberto Amaral (atuál Bispu Dioseze Maliana) serbisu makaas hodi konstrui fatin ka monument ne’ebé FURAK hodi hatuur Ita Na’i-Feto nia Estátua iha foho Ramelau nia tutun kedas.

Ho sakrifísiu oioin, Sarani sira iha Maubisse no Hatubuiloco konsegue harii duni Monumentu ne’ebé furak hodi sai fatin peregrinasaun ba timoroan tomak no ba peregrine sira husi rai-liúr ne’ebé hakarak vizita fatin lulik ida-ne’e.

Bainhira konstrusaun ba monument ne’e konklui, sarani sira husi Diseze Baucau no Dioseze Dili lori kedas ilas Na’i-Feto ba hatuur iha Fatin Sagradu iha Ramelau nia tutun no hafoi ne’e mak halo planu ba serimónia inaugurasaun nian.

To’o ikus, bispu dioseze Dili, Do, Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB, inaugura monumentu hatuur Na’in-Feto ne’e, iha loron 07 fulan-outubru tinan 1997, nu’udar fatin Peregrinasaun Relijioza ba sarani sira iha mundu tomak liuliu ba sarani sira Timor-Leste.

Ho intensaun ida katak, hatuur Na’i-Feto iha foho ne’ebé aas liu iha Timor-Leste ne’e nia tutun, atu nune’e Na’i-Feto bele tau matan hela ba timoroan sira, poteje timoroan sira, guia timoroan sira, lori timoroan sira nafatin tuir Maromak nia hakarak, nu’udar Inan ida ba timoroan sira hodi kuida timoroan sira hanesan Na’i-Feto halo ba Jesus.

Ohin loron, Ramelau sai fatin’ la’ós de’it ona PEREGRINASAUN RELIJIOZA maibé sai mos fatin turista hodi dada ema uain ba vizita fatin Santa Ramelau. Ramelau nu’udar sítiu turístiku iha Timor Loromonu halo Timor nia naran morin no iha sentidu relijiozu ne’ebé aas tebes.

Ita enkoraja nafatin ema hotu atu usa fatin santu Ramelau hodi sai fatin Relijioza iha ne’ebé ema ba vizita hodi halo sakrifísiu ruma ba klamar sira-nia di’ak.

Hodi hanoin ita-nia maluk sira nia sakrifísiu ne’ebé sira oferese hodi harii fatin FURAK iha Ramelau tutun, mai ita tane aas sira-nia sakrifísiu respeita nafatin fatin Lulik ne’e nu’udar fatin Sagradu no fatin atu hetan grasa espesiál ne’ebé ita hotu presiza.

Sagrada Eskritura hanorin katak, FOHO NU’UDAR FATIN HAROHAN, FATIN ATU HASORU MAROMAK, HASA’E-AAN BA MAROMAK.  Nune’e, mai ita sai konxiente ba Sagrada Eskritura nia hanorin ne’e hodi hasantu ita-aan bainhira ita halo vizita ba Ita Inan Santa iha Foho Ramelau.

Na’in-Feto Ramelau

Na’in-Feto Ramelau hatuur iha foho ida aas liu iha Timor-Leste hanaran Foho Ramelau. Foho Ramelau lokaliza iha munisípiu Ainaro, postu administrativu Hatubuilico ho nia aas hamutuk metru 2963 no sai mós hanesan foho ne’ebé aas liu iha Timor-Leste.

Foho aas Ramelau eziste iha parte norte no sentru munisípiu Ainaro ne’ebé klarifika katak temperatura malirin sempre akontese iha kada tinan ho ninia temperatu iha kada fulan mak ninia totalidade hanesan; husi temperatura 18,1°C maibé to’o fulan-jullu ne’e másimu 22,8°C la’o to’o fulan-dezembru.

Istória Rai AINARO

Munisípiu Ainaro nia naran ba dahuluk ne’e hanaran “RAE SUR”, ida-ne’e mai husi naran ida hanaran “Inan Sarene”. Ida-ne’e signifika katak, hasai etu kanuru ida no naan pedasuk ida, sura to’o rai-ulun no rai-ikun, tasi-feto no tasi-mane, hafoin mosu fali abó na´in-hitu (7) iha foho ida naran “SURO-LAU”.

Sarani sira hala’o peregrinasaun ba sítiu Na’in-Feto iha Ramelau. Imajen Tatoli/António Gonçalves

Iha sira-nia tempu, rai ne’e nia naran “SURO”. Bainhira Portugál ukun Timor-Leste, munisípiu Ainaro ne’e sai hanesan munisípiu ikus ba portugés sira tama hodi harii postu administrasaun. Atu harii postu ida-ne’e mak iha tinan 1886/1887, tropa portugés nian mai husi Hatulia no hamutuk ho Rei NAI KAU, sira buka fatin tetuk atu harii postu ne’ebé refere.

Hafoin to’o iha foho ida naran MAMLAU, sira hateke hetan rai-tetuk ida, iha rai-tetuk ne’e so iha de’it AU-LULIK ida ho lian mambae katak “AI-NARO”. Rona lian ida-ne’e, malae Portugál sira hateten katak, ba tau postu ne’e iha AI-NARUK ida-ne’eba nia hun.

Iha tinan 1888, malae portugál sira haruka ema (Aianro-oan sira) harii kedas postu ida iha ai-hun naruk ne’e nia leet, ho nune’e munisípiu (distritu) ne’e nia naran tau kedas ORLULI AINARO no ema ho kustume bolu “AINARO”.

Lian materna Mambae, Bunak no Kemak

Munisípiu Ainaro iha ninia karáter klima ne’ebé oioin inklui mós kondisaun klima no rai-ne’e mak diferente tebes. Tanba munisípiu refere ne’e haleu ho foho barak mak hanesan Foho Suro-Lau, Foho Mamlau, Foho Cablake no iha parte norte nian foho Ramelau hatuur nabilan.

Iha ne’e, bele haree katak klima ne’ebé mak eziste iha munisípiu Ainaro ne’e mak hanesan tuir mai ne’e: iha fulan-novembro to’o fulan-juñu akontese udan boot iha parte norte no sentru, ho ninia nível udan ne’ebe mak sai menus iha parte súl.

Iha munisípiu Ainaro ne’e, ninia populasaun sira hatene ko’alika dalen materna sira hanesan mambae, Bunak no lian maternal Kemak.

Haree foho Ramelau ne’ebé lulik no hatuur tan estátua Na’i-Feto iha Ramelau tutun ne’e, hetok halo fogo Ramelau fatin distinasaun ba sarani sira atu halo peregrinasaun no sai fatin ba peregrinu sira husi tasu-balun hakarak atu vizita fatin ne’e.

Tanba haree ba Na’i-Feto ramelau be sai inan ba timoroan sira no sai inan atu proteje timoroan sira, mak múziku Pe. Natalino hakerek múzikia “NA’IN-FETO” ba sarani sira atu hananu;

NA’IN-FETO 

Husi Na’in-Feto nia matan-been

Ami iha esperansa atu moris iha domin

Husi Na’in-Feto nia tulun 

Ami iha esperansa atu moris iha ksolok

 

Wainhira ami kuran buat barak

Hatoo hela ami-nia liafuan ba Nai Jesus

Wainhira ami moris iha nakukun laran

Fó mai ami Jesus nu’dár naroman lilin ida

 

Na’in-Feto Aitara, harohan mai ami

Wanhira ami lahatene hadomi malu nu’udár timoroan

Na’in-Feto Aitara, harohan mai ami 

Wainhira ami lahatene simu malu nu’udár timoroan

 

Huuu… Na’in-Feto 

Huuu… Maria

Huuu… Na’in-Feto 

Huuu… Aitara

Huuu… Na’in-Feto 

Huuu… Maria

 

Harohan mai ami, atu ami simu grasa

Husi NAI hodi moris haraik aan ba malu

No moris pasiénsia ba malu nu’udár maun-alin iha Kristu

 

Na’in-Feto reza mai ami timoroan sira

Atu ami moris hamutuk iha dame laran

Hanorin ami moris simu malu

No harii ami-nia rain nu’udár nasaun foun ida

 

Na’in-Feto Aitara, harohan mai ami

Waihira ami la hatene hadomi malu n’udar timoroan

Na’in-Feto Aitara, harohan mai ami 

Waihira ami lahatene simu malu nu’udár timoroan

 

Huuu… Na’in-Feto 

Huuu… Maria

Huuu… Na’in-Feto 

Huuu… Aitara

Huuu… Na’in-Feto 

Huuu… Maria

 

TATOLI

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!