DILI, 22 Outubru 2025 (TATOLI)—Instituisaun Sentru Nasionál Reabilitasaun (CNR-sigla portugeza), Fundasaun Kristál liuhusi Institutu Superiór Kristál (ISC- sigla portugeza), Yayasan Kristen hosi Indonézia, YAKUM inklui Organizasaun oioin ne’ebé mak iha YAKUM nia mahon, Kuarta ne’e, realiza semináriu kona-ba konxiensializasaun públika internasionál.
Semináriu ne’e ho objetivu atu hametin kapasidade forsa traballu saúde iha Timor-Leste iha área reabilitasaun, promosaun edukasaun, peskiza no servisu kiroprátika ho fizioterapia, ne’ebé hala’o iha salaun Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI).
Vise-Reitór I ba Asuntu Akadémiku Institutu Superiór Kristál (ISC), Jacinto de Oliveira Juniór, dehan programa ida-ne’e ISC halo kooperasaun instituisaun sira no parseiru hosi Universidade RMIT, Melbourne, Austrália hodi haforsa no kapasita estudante sira-ne’ebé mak halo kna’ar iha saúde nian.
“Atividade ne’e ami hala’o atu haforsa no fó kapasitasaun ba ami-nia estudante sira no mós maluk ne’ebé halo kna’ar iha fizioterapia inklui ema ho defisiénsia sira-ne’ebé durante ne’e hala’o sira-nia atividade,” Vise-Reitór ISC dehan ba jornalista sira.
Jacinto esplika programa ida-ne’e sei fornese kapasidade fortalesimentu balun ba parte multi interesada sira (sosiál, saúde no edukasaun) iha Timor-Leste hanesan kapasidade reabilitasaun olístiku inkluzivu ba ema ho defisiensia liuhosi CNR, fornese kurríkulu fizioterapia ho universidade sira hanesan Institutu Superiór Kristál no kolaborasaun peskiza kiroprátika ho kualkér universidade iha Timor-Leste fakuldade siénsia médika.
“Ida-ne’e atu hametin kapasidade komunidade inkluziva iha kinesioterapia (Muscles & Joints Therapy) atu lori terapia muskuloeskeletal besik liután ba grupu vulnerável sira hanesan ema ho defisiénsia, idozu no pasiente ho moras risku (pasiente ho moras muskuloeskeletal) ne’ebé hela iha área rurál, dook hosi sentru saúde,” nia subliña.
Iha fatin hanesan, Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, dehan semináriu ne’e atu hasa’e konxiénsia no papél profisionál saúde públika kona-ba importánsia hosi servisu reabilitasaun fizioterapia no kiroprátiku iha Timor-Leste.
“Ha’u fiar, hosi semináriu ne’e, Timor-Leste bele servisu hamutuk ho entidade xave sira atu fortalese no promove interese iha serbisu no profisaun iha área reabilitasaun no kiroprátiku,” nia dehan.
Aleinde ne’e mós atu haforsa no promove edukasaun liuliu área reabilitasaun, kiroprátiku. “Ha’u iha esperansa boot hodi mellora prosesu reabilitasaun ne’ebé olístiku, integradu no inkluzivu ba ema ho defisiénsia liuhusi CNR, ISC ho peskizadór kiroprátiku sira, inklui instituísaun ba edukasaun tersiária ne’ebe maka iha interese atu kolabora hodi hametin no haburas siénsia médika iha kinesioterapia (Muscles & Joints Therapy),” Verónica informa.
Aleinde ne’e, Prezidente Pusat Rehabilitasi YAKUM, Pendenta Simon Julianto hateten objetivu atu hasa’e konxiénsia públiku nian, liuliu liuhosi estudante sira hodi esforsu atu hadi’a saúde.
“Esforsu atu hadi’a hahú husi ita. Ida-ne’e la presiza sai serbisu ida, maibé la presiza sai ema ida ho koñesimentu médiku. Maibé, formasaun sira-ne’e hotu bele halo hosi ema ne’ebé de’it ho intensaun. Tenke hahú ho sira-ne’ebé iha informasaun barak liu, nomeadamente sira-ne’ebé iha abilidade médika. Más ne’e la signifika katak ema baibain labele koopera,” nia dehan.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade




