iklan

NASIONÁL, COVID-19, HEADLINE, SAÚDE

MS Kontinua Implementa Regra Internasionál Hodi Proteje Sidadaun Hosi COVID-19

MS Kontinua Implementa Regra Internasionál Hodi Proteje Sidadaun Hosi COVID-19

Profisionál saúde sira halo kampaña nasionál fase liman hodi prevene COVID-19 iha resintu HNGV. Imajen TATOLI/António Gonçalves.

DILI, 28 jullu 2020 (TATOLI) – Maski Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’ veta Dekretu-Lei Rejime Jurídiku Vijilánsia Edpimiolójika no Sanitária kona-ba hatuur regra proteje no promove saúde públiku, maibé Governu liuhosi Ministériu Saúde (MS) kontinua implementa regulamentu sanitáriu internasionál hodi bele proteje sidadaun sira hosi COVID-19.

Xefe Departamentu Kontrolu Moras Naun Kontajioza no Koordenadór Pilár-haat pontu entrada sira ba kontrolu COVID-19 iha MS, Frederico Bosco, hateten Timor-Leste hanesan Estadu membru Organizasaun Nasaun Unida (ONU) iha obrigasaun atu kumpre regulamentu  sanitáriu internasionál ne’ebé Governu ratifika ona.

“Ita-nia Prezidente Repúblika veta ona Dekretu-Lei ne’e, entaun Ministériu Saúde ohin no ba oin iha posibilidade halo implementasaun ba regulamentu sanitáriu internasionál tanba iha artigu lubuk ida mak mesiona kona-ba devér Estadu membru tenke foti ka presiza foti bainhira iha situasaun ameasa ba saúde públika,” tenik Koordenadór ne’e, iha talk show ne’ebé realiza hosi Fórum Organizasaun Naun Govermentál Timor-Leste (FONGTIL), iha tersa ne’e, iha salaun FONGTIL, Caicoli.

Profisionál saúde ne’e dehan, durante períodu Estadu Emerjénsia fulan-tolu, Estadu bazeia ba regulamentu sánitariu internasionál ne’ebé estabelese hosi Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), ne’ebé aplika konfinamentu obrigatóriu ba sidadaun no estranjeiru ne’ebé tama territóriu laran.

Nia relata, ba oin MS koko nafatin atu implementa regra internasionál sira atubele proteje nasaun no povu hosi pandemia globál sira hanesan surtu COVID-19.

“Tanba ita haree téknikamente ita la aplika konfinamentu obrigatóriu ba ema hotu ne’ebé maihosi nasaun afetadu sira ne’e, defísil duni atu ita kontrola moras ne’e no ita fó bemvindu ba pandemia globál ne’e,” nia subliña.

Maski nune’e, Governu liuhosi MS sei iha dalan atu proteje no promove saúde públika liuhosi implementasaun regulamenu sánitariu Internasionál.

“Ita hatene ho Estadu Emerjénsia mak bele limita ema nia movimentu no sein ida ne’e labele. Lei ne’ebé hosi Governu no Parlamentu Nasionál ne’ebé promulga hosi Prezidente Repúblika mak bele iha podér atu limita,” nia akresenta.

Sorin seluk, Prezidente Komisaun F ne’ebé trata asuntu Saúde, Seguransa Sosiál no Igualdade Jéneru, Noé da Silva Ximenes, konsidera atu proteje sidadaun sira hosi COVID-19 mak presiza implementa Estadu Emejénsia no altera lei sistema saúde atubele limita ema-nia direitu movimentu no kumpre konfinamentu obrigatóriu, maibé bainhira opsaun rua ne’e laiha maka uza regulamentu internasionál.

“Labele dehan tanba Prezidete Repúblika veta no lei seidauk halo alterasaun maka labele kumpre konfinamentu obrigátoriu. Ezekutivu sira iha devér kria fatin no fasilidade atu kombate COVID-19 liuliu bele uza  regulamentu sanitáriu internasionál,” Deputadu Bankada Partidu Libertasaun Populár (PLP) ne’e subliña.

Iha loron segunda (27/07), Prezidente Repúblika, veta Dekretu-Lei Rejime Jurídiku Vijilánsia Epidemiolójika no Sanitária ne’ebé atu hatuur regra proteje no promove saúde públika.

Haree ba alínea b) iha artigu 6°, alíneas b) no o) iha nú. 1, artigu 115.o hosi Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) no mós ba artigu 10.0 e 11.o hosi Lei n.o 10/2004, 24 novembru (Lei kona-ba Sistema Saúde), Konsellu Ministru aprova iha 17 Juñu liubá, Dekretu-Lei kona-ba Rejime Jurídiku ba Vijilánsia Epidemiológika no Vijilánsia Sanitária.

Ho Dekretu-lei ne’e Governu hakarak hatuur regra kona-ba oinsá proteje no promove saúde públika liuliu kona-ba moras sira ne’ebé hada’et hosi ema ba ema (infeto-kontajioza).

Governu haruka diploma ne’e mai Prezidente Repúblika iha 25 Juñu 2020 no Prezidente Repúblika entende katak iha artigu barak iha diploma ne’e la hatuir Konstituisaun RDTL.

Tanba ne’e maka Xefe Estadu haruka diploma ne’e ba Tribunál Rekursu hodi halo fiskalizasaun preventiva konstitusionalidade katak instánsia ne’e presiza haree uluk karik diploma ne’e tuir ka lae Konstituisaun RDTL, iha artigu 85.0o, alínea e), iha artigo 149.0o, n.o 1, konjuga hamutuk ho artigu 164.0 no artigu 126.0, n.o 1, alínea b).

Prezidente Repúblika hatán ba Governu katak, medida iha Dekretu-Lei ne’e limita direitu, liberdade no garantia ne’ebé Konstituisaun RDTL ne’ebé fó ba ema, tuir loloos Parlamentu Nasionál mak iha kompeténsia atu halo ida ne’e, la’ós Governu.

Nune’e, Tribunál Rekursu, liuhosi akórdaun fó-sai iha 22 jullu 2020, entende katak Dekretu-Lei ne’e atu limita direitu, liberdade no garantia fundamentál ema-nian no afirma katak la’ós Governu mak iha kbiit atu regula asuntu ida-ne’e liuhosi Dekretu-Lei.

Iha 24 julhu 2020, Xefe Estadu fó fila-fali ba Governu atu haree prosedimentu legál seluk ba asuntu sira temi iha Dekretu-lei, tuir akórdaun hosi Tribunal Rekursu haruka.

Jornalista: Florêncio Miranda Ximenes

Editora: Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!