iklan

EKONOMIA, HEADLINE

2021, SEA hakarak elemina uzu plástiku iha loja

2021, SEA hakarak elemina uzu plástiku iha loja

Sekretáriu Estadu Ambiente, Deométrio de Amaral do Carvalho. Imajen Tatoli/Egas Cristovão

DILI, 26 outubru 2020 (TATOLI)–Sekretaria Estadu Ambiente (SEA) sei eforsu aplika ho rigór lei kona-ba eliminasaun importasaun no produsaun saku, embalajen, no objetu ho matéria plástiku iha loja sira.

“To’o 2021, ita hakarak elemina 100% plástiku sira iha loja sira hotu iha territóriu Timor-Leste, liuliu plástiku uzu úniku sira,” Sekretáriu Estadu Ambiente, Demétrio do Amaral de Carvalho dehan ba Agência TATOLI, iha Kampu Demokrasia, Bairro Formosa, segunda ne’e.

Tuir governante ne’e, atu elimina utilizsaun plástiku úniku, sei implementa dekretu-lei ne’ebé promulga atu sai baze ba operasaun iha fábrika no loja ne’ebé prodúz plástiku, tanba ne’e daudaun SEA hahú halo inspesaun ba loja no kompañia ne’ebé halo produsaun plástiku.

“Ami kontinua tama sai loja sira no fó tempu fulan-tolu de’it atu sira hamamuk armajen ne’ebé iha plástiku, hafoin iha janeiru 2021 bainhira sira sei uza maka ita sei to’o sira-nia fatin hodi halo intervensaun, ita sei haree hahú hosi loja to’o merkadu tradisionál,” nia akresenta.

Dekretu-lei ne’ebé estabelese, bandu halo alienasaun, importasaun no produsaun produtu plástiku naun resiklável no halo akizisaun, distribuisaun, importasaun no produsaun ba objetu plástiku.

Diploma ne’e mensiona atu estabelese prinsípiu fundamentál hirak hanesan prekausaun, prevensaun, dezenvolvimentu sustentável, seguransa ambientál globál, poluidór-pagadór, reutilizasaun no resiklajen no valorizasaun enerjétika.

Bele prevene no hamenus impaktu rezíduu iha ambiente no haree kle’an liu prinsipalmente ba produtu plástiku sira ne’ebé la’ós resiklável hodi prevene no bandu atu fa’an inklui importasaun objetu plástiku.

Re-utilizasaun resiklajen no eliminasaun saku plástiku uzu úniku relasiona ho alternativu sira ne’ebé maka atu halo saku plástiku hosi ai-farina, ne’ebé empreza balun hahú prodúz ona maibé alternativa seluk hakarak atu enkoraja empreza kiik sira hodi bele prodúz matéria orgánika hanesan kohe, bote, no saku ne’ebé bele halo ho matéria orgánika.

Jornalista: Florêncio Miranda Ximenes

Editora: Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!