iklan

OPINIAUN

Orizonte foun ida kona-ba redasaun produtu jornalístiku atuál: Kreativu

Orizonte foun ida kona-ba redasaun produtu jornalístiku atuál: Kreativu

Rafael Ximenes de A. Belo.

Rafael Ximenes de A. Belo

Introdusaun

Jornalista, instituisaun mídia no jestór nu’udar rekursu prinsipál no elementu esensiál tolu ne’ebé interligadu no pertinente iha mundu jornalizmu. Ezisténsia elementu tolu ne’e, idaidak asume nia papél, ezerse nia funsaun hodi presta nia servisu ba interrese públiku no Estadu tuir idaidak nia natureza, dever no kompeténsia.

Iha natureza jornalizmu nian, iha sosiedade midiátika, audiénsia nu’udar parseiru prinsipál; audiénsia sira ne’e eterojeneu no vária tuir nia jeografia no demografia, ne’ebé iha relasaun mútua ho mídia (resiproka) .

Marshall McLuhan deskreve audiénsia nu’udar sentrál komunikasaun massa ne’ebé konstantamente “bombardeadu” husi mídia. Mídia halo distribuisaun informasaun ne’ebé integra ba kada individu. Audiénsia kuaze la sees husi mídia massa, nune’e individu sira sai membru audiénsia ne’ebé boot, ne’ebé simu mensajen rihun husi mídia massa. Audiénsia maka merkadu no programa sira ne’ebé fornesidu maka podutu ne’ebé maka husu (Morissan, 2011: 173).

Tanba ne’e, iha produtu primáriu jornalista nian (notísia), nesesáriu no labele ignora audiénsia (lee-na’in, rona-na’in no haree-na’in) nia hakarak no interrese husi responsável mídia no nia profisionál sira iha sala redasaun nian liuhusi meiu; tantu informa, eduka ka diverte, iha sosiedade ohin loron.

Ho nune’e, iha produsaun jornalístiku, iha redasaun obra jornalístika hanesan notísia, saida mak jornalista ida bele halo no oferese ba audiénsia sira?

Jornalizmu: téknika, siénsia no arte

Téknika, siénsia no arte nu’udar “ran” ida ne’ebé sulin no sirkula hamutuk ka la haketak malu iha veiu vaskulár anatomia jornalizmu nian. Elementu tolu ne’e bele konsidera nu’udar fisiolojia jornalizmu; diferente de’it mak iha tempu no espasu.

Jornalizmu ne’e hanesan téknika ida tanba iha prosesu ne’ebé envolve jestaun informasaun; hahú husi buka, rekolla, prosesa no públika ka transmite. No, jornalizmu ne’e bele sai hanesan siénsia ida tanba bele estuda mós iha estabelesimentu ensinu sira, ne’ebé hatuur no rekoñese mós iha kurrikulu. Tuirmai, jornalismu ne’e nu’udar arte ida tanba nesesita mós abilidade (skills) no kreatividade (creativity).

Valór tolu ne’e hamutuk “konstrui” no “forma” jornalizmu, iha ne’ebé pesoál ka interresadu jornalizmu eh komunikasaun sosiál ida tenke asume iha nia vida profisionál lorloron.

Kreativu, arte redasaun notísia jornalista

Jornalista ne’e figura ida ne’ebé dezempeña nia knaar la sees mós husi sivilizasaun. Tanba ne’e, iha abordajen no prosedimentu produsaun obra jornalístika (notísia importante ka hard news eh strigth news-faktuál, akontesimentu ka kuotasaun, notísia kamaan ka softnews no notísia feature ka interrese umanu) tenke evolui mós tuir ritmu sivilizasaun ne’e rasik inkluzivamente oinsá jornalista ida bele oferese nia produtu ba sidadaun sira (audiénsia).

Ho sivilizasaun, influénsia mós ba filozofia, arte inklui téknika fornesimentu informasaun ba públiku. Katak, jornalista, liuhusi nia produtu, la’ós de’it atu fó hatene ka informa maibé oinsá impaktu informasaun ne’e diretamente ka indiretamente ba vida pesoál ka organizasaun iha aspetu sosiál, ekonomia, kultura no seluktan.

Bazea ba situasaun ida ne’e, jornalista profisionál ohin loron ejizente la’ós de’it kumpre dever, asume responsabilidade, maibé oinsá fasilita informasaun ne’ebé kreativu, atrativu no inovativu (eskrita, audio ka audiovizuál) no uza línguajen ne’ebé simples, adekuada no fásil atu kumprende lalais ho izenta, klareza, rigór no rasionál, hodi bele iha efetividade komunikasaun (teória Harold Laswell). Katak, Who says what in which channel to whom with what effect (Suhandang, 2010:17).

Relativamente ho asuntu ne’e, hakerek-na’in aprezenta dikas (tips) tolu oinsá redasaun notísia husi jornalista sira, iha tempu ohin loron nu’udar “arma” foun ida, hanesan tuirmai ne’e:

  • “Story-telling”

Etimolojikamente, “story-telling” kompostu husi liafuan rua. Story (istória) no telling (konta).  Tuir Disionáriu ba Tetun Ofisiál (2015: 353, 442) story-telling ka konta istória ne’e signifika: 1) Konta ne’e hatete tuir akontesimentu ruma ne’ebé akontese tiha ona: haktuir, no 2) istória ne’e katak ai-knanoik, liuliu kona-ba ema nia moris.

Iha ne’e, oinsá jornalista halo reportajen ida, la’ós aprezenta no hato’o faktu no dadus hanesan informa, relata ka hato’o de’it maibé halo narrasaun (eskrita ka orál) kona-ba realidade, fenómenu ka akontesimentu ruma ho meiu deskrisaun ka ho forma deskritiva. Katak, deskreve faktu no dadus sira bazea ba saida mak observa, rona no haree, nu’udar testamuña primeiru ida, ba audiénsia sira ho detallu, sistemátiku no lójika no nafatin evita trial by the press no bias.

Razaun, ho meiu sira hanesan ne’e la’ós lori de’it audiénsia sira hodi hatene kona-ba novidade ruma maibé diretamente ka indiretamente bele lori audiénsia sira hola parte iha istória (kumprende no hatene ho pormenór ka parsiál kona-ba pasajen husi istória ka fenómenu ruma ne’ebé liu daudaun ka liutiha ona eh sei mai, depende ba kapasidade oinsá nia absorve informasaun ne’ebé nia asesu.

  • Dadus

Hato’o informasaun ba audiénsia husi órgaun mídia no jornalista sira sein verifikasaun ho faktu no dadus ne’e idéntiku ho “mamuk”. Tanba ne’e, iha elaborasaun notísia tenke fundamenta no argumenta ho dadus, ho sistemátika, empíriku no rásio. Dadus sira ne’e bele númeriku ka estatístiku, dokumentu ka arkivu kredivel sira husi pesoál ka instituisaun kredivel sira no iha integridade.

Tuir Garcia, at all (2016), os números têm de ser interrogados. Sem isso, são apenas uma sucessão inerte de algarismos e uma potencial fonte de equívoco.

Iha kontestu ida ne’e, hakerek-na’in bele dehan jornalista iha obrigasaun la’ós resita ka haktuir de’it opiniaun, deklarasaun, argumentu, sentimentu no espresaun fonte informasaun nian ba audiénsia liuhusi espasu mídia maibé oinsá reforsa no fundamentu ho dadus kredivel sira hodi informa, eduka, diverte, forma karakter no influénsia opiniaun públika ka audiénsia nian kona-ba situasaun no kondisaun determinada ruma iha sosiedade ho mekanizmu krítiku, analítiku, sistemátiku no lójiku.

  • Grafizmu

Iha plataforma mídia, alende konteúdu, grafizmu mós hola parte elementu vitál iha konstrusaun imajen mídia ninian perante públiku. Grafizmu bele reprezenta karakter no identidade organizasaun komunikasaun sosiál.

Biar nune’e, saida mak grafizmu? Haree husi definisaun denotativu, grafizmu ne’e mai husi dalen gregu graphicos katak “ilustra ka dezeña liña sira”. Tuir Infopedia.pt, gráfiku ne’e:
representação visual de uma ideia ou de uma mensagemdesign. Iha aspetu konstrusaun semántika, grafizmu ne’e substántivu (nome) no adjetivu ne’e gráfiku.

Gráfiku ne’e bele dinámiku no estatíku no nia utilizasaun depende ba nia plataforma no nia objetivu. Gráfiku nu’udar meiu esensiál ne’ebé utilizadu atu aprezenta aplikasaun multimedia. Gráfiku ne’e mós nu’udar instrumentu ida atu esplika valór vizuál hodi esplika konseitu ne’ebé difisil esplika ho testu (liafuan).

Iha prosesu lay out, grafisme la’ós de’it reprezenta valór estetika maibé valór informativu mós (infografia).

Tanba ne’e, mídia no nia profisionál sira nesesária no importante atu bele konsidera mós iha nia redasaun no servisu lorloron ajusta ba nesesidade audiénsia no reprezenta karakter, identidade no imajen perante mídia kompetitór (ecologia dos media) iha sosiadade midiátika atuál.

Bazea ba aprezentasaun no enkuadramentu teóriku sira ne’ebé iha, hakerek-na’in halo sínteze katak jornalizmu ne’e téknika, siénsia no arte, ne’ebé nia prosedimentu narativu no kanalizasaun ba audiénsia iha kontestu ohin loron la’ós de’it ona relata ka informa maibé tenke ho karakter “story-telling” ne’ebé fundamenta ho dadus no reforsa ho gráfiku, hodi fasilita komprensaun audiénsia nian kona-ba produtu jornalístiku ne’ebé jornalista sira fornese liuhusi meiu komunikasaun sosiál sira.

Atu atinje meta ida ne’e, PESKIZA no APRENDE tenke sai ábitu ida ba jornalista sira. Iha tempu no oportunidade, buka aprende no estuda ho domin no paixaun, konviksaun no vokasaun, hodi hariiku koñesimentu, dezenvolve kapasidade téknika no analítiku no estimula konsiénsia hodi sai pesoál ne’ebé kompetente no méritu iha nia área nu’udar KOMPROMISU ida. Tanba ne’e, la iha liafuan tarde atu estuda no aprende. Basá, aprende ne’e rohan-laek ka infinitu.

“Investe kualidade informasaun kontribui investe kualidade sidadaun. Tanba ne’e, ita presiza aprende no aprende nafatin, hanesan Pedagogu Paulo Freire hateten:Nínguem ignora tudo. Nínguem sabe tudo. Todos nós sabemos alguma coisa. Todos nós ignoramos alguma coisa. Por isso, aprendemos sempre”

Nota: Artigu opiniaun ne’e responsabilidade pesoál nu’udar sidadaun ida hodi ezerse nia direitu ba liberdade imprensa no ko’alia, ne’ebé konsagra mós iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste!

Bibliografia:

  1. Grafismo in Dicionário infopédia da Língua Portuguesa [em linha]. Porto: Porto Editora, 2003-2020. [consult. 2020-11-05 07:00:19].
  2. Suhandang, Kustadi (2010). Pengantar Jurnalistik: Seputar Organisasi, Produk, & Kode Etik, Cetakan Pertama, Penerbit: Nuansa Cendekia, Indonesia.
  3. Guterres, Aderito, et.all (2005). Disionáriu Nasionál ba Tetun Ofisiál.  Edisaun dahuluk, p.501, 567.
  4. Garcia, Ricardo, et all (2016). Que número é este? Um guia sobre estatísticas para jornalistas. Guide-Artes Gráficas, Lda.

Dili, 06 novembru 2020

Alumni Departamentu Komunikasaun Sosiál, UNTL

Nú.telm. (+670 7811 1942)

E-mail: rafael.enf009@gmail.com

Facebook: Rafy Atl Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!