iklan

OPINIAUN

Juventude: dezafiu no oportunidade ohin-nian

Juventude: dezafiu no oportunidade ohin-nian

Agapito Guterres dos Santos.

Hosi:

Agapito Guterres dos Santos

Foinsa’e mak asuntu ida ne’ebé importante no ita rona dala barak iha fatin oi-oin, iha diskursu polítiku sira, igreja, lurón no fatin oioin. Konsiente eh la’e juventude hanesan feto bonita ideál ida ne’ebé ema barak gosta ko’alia kona-ba nia no atu hetan nia. Haree ba títulu lori ha’u hodi hanoin fali tinan ida liu ba iha kapítulu jerál XXVIII husi kongregasaun salesiana ho tema: What kind of Salesian for the youth of today? Tópiku ida ne’ebé hahú ho pergunta interesante teb-tebes no ita ida-idak mós bele husu ba ita-nia án tipu lideransa, mestre, mata-dalan…; oinsá ba foinsa’e sira ohin nian?  Maske nune’e se ita to’o de’it iha pergunta ida ne’e, ha’u hanoin katak ita sei la tulun foinsa’e sira ohin nian ho di’ak. Dezafiu no oportunidade ohin nian lori ita ida-idak ne’ebé hakarak ko’alia kona-ba foinsa’e sira atu ita reflete hamutuk iha artigu ida ne’e ho pergunta ne’ebé importante liu mak: Oinsá ita bele tulun foinsa’e sira? Ita bele ko’alia furak maibé se ita la involve foinsa’e sira iha prosessu hotu no ita inveja sira nia hanoin no realidade sira ne’ebé sira hasoru, ita sei mout de’it iha ita-nia diskursu sira kona-ba foinsa’e sira. Tuir autór nia hanoin métodu efetivu liu atu tulun foinsa’e sira mak liu husi rona sira nia opiniaun sira no esperiénsia realidade sira ne’ebé sira hasoru hanesan iha mundu edukasaun, atividade igreja nian, debate, sentru treinamentu, desportu, arte, músika no seluk tan. Realidade hirak ne’e mak forma ida ne’ebé ita bele tama atu hasoru foinsa’e sira.

Atu fasilita artigu ida ne’e folin iha leitór sira nia matan, mai ita koko hodi luku tama hamutuk ho autór iha konteúdu sira tuir mai ne’e.

Dezafiu sira mundu ohin-nian

Foinsa’e mak asuntu ida ne’ebé importante loos iha sosiedade moderna nian. Bainhira ita ko’alia kona-ba foinsa’e sira, ita kobre aspetu barak inklui kualidade edukasaun; independénsia pesoál katak oinsá foinsa’e ida bele moris mesak, responsabilidade no identidade pesoál joven ida nian, sosiedade nia influénsia ba foinsa’e sira, sexualidade no saúde. Kategoria seluk ne’ebé ita bele temi tan iha ne’e liga ho situasaun iha Timor mak dezempregu juvenil no menus ba treinamentu professionál no problema seluk tan.

Husi aspetu sira ne’ebé ha’u temi ona iha leten ita bele halo dedusaun katak problema juvenil iha dimensaun rua ne’ebé importante teb-tebes: ida, problema sira ne’ebé foinsa’e sira hasoru daudaun iha sira nia kresimentu ema nian no problema ida seluk mak ekonomia família nian ne’ebé afeta ba foinsa’e barak nia edukasaun to’o sira barak lakon estudu no barak la asesu ba ensinu kualidade sira. Situasaun pandemia COVID-19 bele sai momentu ida ne’ebé ita bele haree fila-fali ita nia métodu hanorin sira no di’ak mós atu ita bele adapta án ba realidade. Tuir mai ita bele haree hamutuk problema balun:

Hafoin ukun án liu tiha tinan 19 no liu-liu iha tinan 10 ikus ne’e universidade no institutu privadu sira prodús graduadu barak loos; Tuir dadus balun ne’ebé ha’u hetan husi fonte balun hatudu iha tinan 2008-2012 lisensiadu husi rai-laran ho totál 9.614 ne’ebé graduadu husi UNTL (3.870), UNPAZ (3.177), UNDIL (764), UNITAL (211), IOB (539), DIT (226), ETCI (201), ICFP (136), ICR (177), IPDC (65), no ISC (248). (Publication of higher education statistical date, 2013). Seidauk inklui graduadu sira ne’ebé mai husi rai-liur no mós sira ne’ebé abandona eskola ho idade produtivu.

Liu husi Diresaun Jerál Estatístika (DJE) Ministériu Finansa lansa tan relatóriu analítiku kona-ba forsa traballu 2015 ne’ebé hatudu katak totál populasaun enjerál ne’ebé dezempregu iha Timor-Leste hamutuk 19.333 tuir sensus 2015 nian ou 4.8% husi populasaun Timor-Leste. Enkuantu husi dadus atinjimentu edukasaun nian indika katak persentajen husi ema la servisu ho tinan 15 to’o 64 ne’ebé buka hela serbisu hamutuk pursentu 78 tuir sensu 2015 nian kompara ho pursentu 73 iha sensus 2010 nian.

Ha’u seidauk asesu dadus ikus husi estudante graduadu sira hahú 2010-2020 ne’e hamutuk hira maibé ha’u konvensidu katak universidade no institutu sira prodús mós númeru graduadu signifikante iha tinan 10 ikus ne’e. Entre sira hotu na’in hira mak tama ona iha merkadu traballu no na’in hira mak seidauk tama ba merkadu de traballu.

Husik tiha problema dezempregu ita mai iha problema kaben sedu. Relatóriu ida husi UNFPA kona-ba ema sira ne’ebé kaben sedu iha Timor-Leste hatudu katak iha 19% hosi joven-feto (20-24) ne’ebé kaben molok tinan 18, no 24% husi joven-feto sira iha ona oan molok sira to’o tinan 20. Relatóriu ne’e mós hato’o katak kauza ba isin-rua adolexente sira-ne’e mak bainhira iha tempu namoru nian, joven-mane sira mak hakarak, hahú no tau presaun ba feto sira atu kumpre tuir hodi halo relasaun seksuál.

Problema ne’ebé estremu liután mak tinan tolu ikus ne’e ita sempre rona informasaun husi mídia sira kona-ba kazu soe kosok-oan iha lurón sira sidade nian. Bainhira ha’u rona informasaun sira ne’e ha’u hanoin kedan iha ha’u-nia laran. Tambasá inan-aman sira ne’ebé uluk laiha formasaun kle’an no iha fasilidade ne’ebé menus ba edukasaun, maibé sira iha responsabilidade boot teb-tebes kompara ho joven mileniál sira? Husi sira ne’ebé soe bebe ne’e balun estudante universitáriu ne’ebé ho nivel edukasaun avansadu nian.

Hafoin liu tiha informasaun kona-ba soe bebé ema barak mak trata lisuk de’it feto dehan laiha responsabilidade, moral laiha, feto fuan laiha tanbasá tenke estraga labarik ne’ebé la sala. balun fó merese ba feto sira ne’ebé hasoru problema ida ne’e. Iha situasaun ida ne’e ita mós bele husu fali “mane ne’ebé toba ho feto ne’e fali responsabilidade iha ne’ebé?”

Problema seluk tan mak ita haree foinsa’e barak ne’ebé abandona sira nia estudu ho razaun ne’ebé la hanesan. Tinan haat liu ba bainhira ha’u ko’alia halimar ho kolega sira ne’ebé trata namanas hela sira nia dokumentu ba Inglatera, ha’u husu nune’e: tambasá ó la kontinua ó nia estudu iha universitáriu? Resposta fásil ne’ebé ita bele rona lalais husi sira mak: “hyyy ó ba sibuk fali eskola halo saida! Prezidente de’it seidauk mate, Primeiru Ministru de’it seidauk mate; ó eskola karik ó atu troka kedan sé? Veteranu bar-barak hela ne’e bainhira mak to’o ita jerasaun foun bro!”

Iha parte seluk kolega balun ne’ebé espontañamente mai fahe sira nia esperiénsia katak sira hakarak loos eskola maibé sira nia inan-aman laiha osan atu selu sira; satan eskola naran boot hanesan Fatumaka, Venilale, Kasait, Canossa, Semináriu Balide no eskola privadu barak ne’ebé propinas sae kada tinan. Tanba ne’e ami para ami-nia estudu buka servisu oan ruma atu nune’e ami haree fali alin sira ne’ebé tuir ami. Resposta hirak ne’e book ita atu fila fali dala ida tanba prinsípiu edukasaun ne’ebé hatuur ona iha ita nia lei inan RDTL nian katak ema hotu-hotu tenke asesu ba edukasaun ne’e la’o to’o ona iha ne’ebé?

Iha mundu teknolojia nian foinsa’e barak ne’ebé investe nia tempu barak liu ba facebook, WhatsApp, messenger, instagram, nonton pornografiku, manda foto aat no seluk tan. Iha parte seluk tan foinsa’e barak mak hakarak halimar de’it game ba tempu naruk no kadavez halimar loron tomak to’o haluha estuda no han. Ezemplu simples ida ne’ebé trend loos agora mak game PUBG. Ha’u konvensidu katak ema hirak  ne’ebé kria Apps sira ne’e la’ós kria atu estraga de’it ema nia futuru maibé vantajen ruma ba sosiedade tan ne’e mak sira kria Apps sira ne’e atu fasilita ita. Maibé realidade husi uza meiu hirak ne’e sai fali arma perigu liu iha ne’ebé ema balun uza atu ataka ema nia personalidade, bully ema, tolok ema, hatun lider sira no problema seluk tan ne’ebé ita hotu la espera. Game sira halo foinsa’e barak lakon disiplina ba sira nia kresimentu biolojika nian no bele kauza ba moras oi-oin. Iha situasaun sira ne’e saida mak ita tenke halo? Bandu foinsa’e sira atu lalika uza meius hirak ne’e?

Parte importante ida tan mak tuir Programa Monitorizasaun Sistema Judisiál (JSMP) nia monitorizasaun iha tribunál mós hatudu maioria husi kazu sira ne’ebé tribunál sira julga iha Timor-Leste mak envolve kazu violénsia doméstika hasoru feto no labarik. Violénsia bazea ba jéneru hamosu efeitu negativu ba feto no labarik sira-nia saúde fízika, mentál no emosionál, no mós hamenus sira-nia kapasidade atu goza sira-nia direitu umanu.

Husi janeiru 2012 to’o maiu 2018 JSMP monitoriza kazu insestu hamutuk 49 iha Tribunál Distritál haat ne’ebé lokalizadu iha Dili, Baukau, Suai no Oekusi. Númeru ne’e só reprezenta de’it proporsaun ki’ik husi kazu insestu iha Timor-Leste, tanba dala barak ema la hato’o keixa kona-ba kazu insestu. Dala ruma ema la hato’o keixa kona-ba kazu insestu tanba laiha asesu ba sistema justisa formál, no mós tanba iha presaun sosiál no família ba vítima sira hodi trata ho kestaun ne’e iha sistema justisa formál nia li’ur.

JSMP observa iha pursentu 22 husi kazu insestu, ema halo krime violasaun seksuál agravadu ne’ebé kategoriza nu’udar violénsia doméstika. Enkuantu iha kazu ualu (16%) ema halo krime violasaun seksuál agravadu no iha kazu 7 (14%) ema halo krime abuzu seksuál ba menór ho penetrasaun.

Iha pursentu 29 husi kazu insestu, vítima iha tinan 14 to’o 16, enkuantu pursentu 24 husi vítima sira iha tinan 12 to’o tinan 13 no pursentu 22 husi vítima iha tinan 17 ba leten. JSMP nia dadus hatudu iha kazu 49 tomak ne’ebé JSMP monitoriza, autór krime mak ema mane, no iha pursentu 53 husi kazu ne’e, autór krime iha tinan 41 ba leten. Iha maioria husi kazu sira, autór krime mak vítima nia aman (43%). Iha pursentu 22 husi kazu, autór krime mak vítima nia aman adotivu no iha pursentu 20 husi kazu, autór krime mak vítima nia tiu.

Problema ikus ne’ebé ita hotu rona mak torturasaun husi oknum organizasaun arte-marsiál balun hasoru nia maluk foinsa’e sira husi arte rituál seluk. Atitude ida ne’ebé la hatudu natureza loloos husi arte. Tuir Bruce Lee atór famozu ida dehan: “arte marsiál nu’udar métafora ida atu hanorin ema. No nia fiar katak liu husi arte bele lori ema to’o koñese nia án”, entretantu natureza seluk husi arte marsiál mak atu defende án. Maibé realidade iha ita-nia rain kontráriu ho ita nia koñesimentu ba arte ne’e rasik.

Oportunidade ohin-nian ba foinsa’e sira

Situasaun hirak ne’ebé ha’u deskreve ona iha leten la taka dalan mai ita atu deskobre aspetu pozitivu sira, liu-liu oportunidade sira ne’ebé bele empodera foinsa’e sira. Aprende hodi muda ita nia perspetiva diferente ba situasaun sira ho dalan pozitivu mak pasu dahuluk ne’ebé ita bele halo hodi muda foinsa’e sira nia perspetiva ba mundu ne’ebé di’ak liután.

Don Bosco edukadór boot foinsa’e sira nian ida dehan: foinsa’e sira bele iha defeito oi-oin, maibé sempre iha buat di’ak ida iha foinsa’e ida-idak nia fuan. Espresaun ne’ebé kle’an teb-tebes hodi fanun ema hotu ne’ebé hakarak ko’alia ba foinsa’e sira atu haka’as án deskobre iha foinsa’e sira, valór pozitivu ne’ebé iha sira ida-idak nia fuan. Tuir mai ita haree fatin sira iha ne’ebé foinsa’e sira bele aprende no deskobre valór importante sira ba moris nian.

Ambiente dijitál mak karaterístika mundu kontemporaneu nian. Ema barak envolve án iha plataforma refere iha ne’ebé Apps sira la’ós de’it ona instrumentu komunikasaun nian maibé inkultura ona ho ema nia moris ne’ebé fó impaktu kle’an hodi bele komprende kona-ba ita nia án no mundu ne’ebé hale’u ita. Facebook, Instagram, twitter, youtube sai ona prasa públika iha ne’ebé foinsa’e sira passa sira nia tempu barak liu hodi aprende no loke orizonte estraordináriu ba diálogu hodi troka informasaun no asesu informasaun husi ema seluk.

Uluk difisil teb-tebes atu haruka karta ida ba ita nia família sira iha foho, satán iha estranjeiru. Ohin loron ho plataforma internet nian fásil ita komunika ita nia família no ema seluk ne’ebé ita presiza.

Iha sorin seluk ita bele hasoru foinsa’e barak iha mundu músika nian. Músika sai karater fundamentál ba foinsa’e sira ohin nian tanba bele kontribui ba sira nia formasaun karakter  pesoál no sosiál nian. Realidade músika sira bele transmite emosaun sira, mensajen oi-oin ba pás no estabilidade interiór no ba mundu. Konsertu sira halibur ema barak teb-tebes ne’ebé ita hotu la bele imajina. No liuhusi músika joven kompositór sira iha responsabilidade no matenek tomak atu bele lee realidade sira iha sira nia tempu nian hodi transmiti sai músika furak liu ne’ebé bele influénsia ema barak no kontribui ba formasaun foinsa’e sira nian kompara ho livru sira ne’ebé ita atu oferese ba foinsa’e sira atu lee. Kadavez sira laiha tempu tan atu lee livru.

Alénde mundu dijitál no músika, mundu desportivu sai fatin ida iha ne’ebé joven sira bele espressa sira nia talentu jogu nian. Tinan 15 ikus ne’e tantu labarik, foinsa’e to’o katuas sira bainhira ita temi Cristiano Ronaldo no Lionel Messi iha sira nia oin, sira hatene kedas katak pesoál nain rua ne’e legendáriu football nian iha klube ne’ebé sira joga ba. Hanesan katuas sira ne’ebé admira boot ba Pelé no Maradona iha sira-nia tempu.

Realidade iha Timor hatudu katak ema barak teb-tebes gosta football. Husi eskola, Igreja, no organizasaun oioin hakarak organiza jogu iha fatin-fatin nu’udar meiu ida atu anima ema ba komemorasaun ba eventu espesiál ruma husi kreda no nasaun. Tinan rua ikus ne’e hatudu ona mai ita katak ita nia stadium sira iha Timor la naton atu akumula ema barak iha laran. Tanba ne’e presiza kria kondisaun di’ak liután.

Fatin seluk ne’ebé halibur mós ema barak mak iha mundu edukasaun nian. Iha Timor ha’u nota husi universidade no institute privadu balun joven barak teb-tebes no dalaruma la’ós fásil atu formadór sira kontrola. Husi joven bar-barak sira lubuk boot ida mak iha inisiativa atu harii tan grupu partikulár ruma ou klibur oan ruma atu bele fasilita ninia maluk sira iha aspetu edukasaun nian hodi fó kursu no formasaun oi-oin ba faze profesionalidade nian.

Parte ida ne’ebé importante teb-tebes no kontribui ba formasaun foinsa’e sira nian mak Igreja. Estadu Timor valoriza kontribuisaun boot ne’ebé kreda halo hodi kontribui ba prosessu funu libertasaun nasionál nian. Ba ha’u pessoalmente bainhira ko’alia kona-ba ema Timor nia ligasaun ho Igreja ita bele nota hanesan DNA iha sarani sira nia laran tanba eskola antigu sira uluk ne’e edukasaun ninia baze mak fiar kristaun nian no to’o ohin loron sei metin teb-tebes iha ema nia laran. Igreja liu husi padre no madre, leigu no grupu kategoriál sira organiza atividade oi-oin iha ne’ebé envolve ema barak ba formasaun integrál ema-nian.

Fatin hirak ne’e hotu ita la bele inveja tanba realidade hatudu katak foinsa’e barak teb-tebes ne’ebé ita bele hetan sira iha ne’ebá. Maibé atu garante nafatin kontinuidade no loke espassu luan liu tan autór prefere sujere alternativu balun ba governu no organizasaun sira atu bele tau matan di’ak liu tan ba foinsa’e sira.

Sujestaun balun ne’ebé bele konsidera

Sujestaun hotu ne’ebé ha’u sei propoin iha ne’e hodi hatán ba dezafiu sira iha leten mak edukasaun. Edukasaun ne’ebé ha’u temi iha ne’e mak education compact ne’ebé envolve instituisaun oi-oin hanesan família, eskola, nasaun no mundu, aspetu kulturál no istóriku sira. Ita tenke konvense katak edukasaun ne’e la’ós meramente transmite konseitu sira ba estudante sira de’it hodi prodús graduadu bar-barak maibé presiza edukasaun ida ne’ebé ninia abut tenke envolve instituisaun sira ne’ebé temi ona iha leten. Tinan ikus ne’e estudante barak hakilar ba dezempregu tanba gradua tiha la hetan empregu no problema oi-oin mosu mós iha universidade sira. Ne’e hatudu katak ita hetan krize iha sosiedade nia partisipasaun ba prosessu edukasaun ne’e rasik. Bainhira ko’alia kona-ba education compact di’ak liu ita rona Papa Francisco nia liafuan furak ne’ebé dehan: In order to educate, one has to be able to combine the language of the head with the language of the heart and the language of the hands. Ho maneira ne’e Papa salienta liu tan katak estudante sira bele hanoin saida mak sira sente no bele halo, sira bele sente saida mak sira hanoin no halo, no sira bele halo saida mak sira sente no hanoin. Katak presiza iha integrasaun totál ba aspetu hotu ema nian.

Sujestaun balun ne’ebé ha’u propoin mak:

  • Problema dezempregu, sujere ba Governu no Reitór universidade sira atu kria “Career center.” Iha nasaun balun sira iha sentru empregu nian iha ne’ebé sira prepara liu tan sira nia estudante graduadu sira molok tama ba mundu servisu nian. Iha faze ida ne’e Governu no Reitór sira tenke servisu hamutuk ho instituisaun oi-oin atu bele fó formasaun liu tan ba foinsa’e sira atu sira bele tama iha mundu servisu nian ho professionál liu tan. Tanba buat ne’ebé ha’u nota ohin loron mak estudante no universidade balun ne’e sibuk de’it to’o iha faze graduasaun nian maibé depois remata estudu graduadu sira hakerek curriculum vitae mós susar teb-tebes sa’e tan hakerek karta aplikasaun ba servisu nian. Ho maneira ida ne’e ita bele tau ema loos iha fatin ne’ebé loos hodi evita nepotizmu iha ita-nia rain. Parte seluk hasa’e liu tan liña amizade entre graduadu sira ho universidade tanba sira sente katak sira pertense duni ba universidade ne’ebé nia estuda tanba bele tulun nia to’o hetan paun fuan ida iha nia liman.
  • Loke posibilidade ba foinsa’e sira katak simu sira ho di’ak no iha ambiene amizade nian no enkoraja sira ba knaar sira ne’ebé fó ba sira. Atu sira bele partisipa ativu liu tan iha atividade hotu ne’ebé bele forma sira nia karater pesoál no sosiál. Fó responsabilidade ki’ik sira ba sira atu sira bele aprende no hakle’an liu tan sira nia motivasaun ba knaar ne’ebé sira simu.
  • Hanesan iha ha’u nia artigu dahuluk ha’u dehan ona katak dezempregu ne’e la’ós status quo, ho maneira ida ne’e enkoraja instituisaun públika no privadu sira atu bele nakloke ba foinsa’e sira atu sira bele aplika daudaun sira nia kuñesimentu sira ne’ebé sira aprende ona iha eskola no sentru treinamentu sira atu nune’e labele difikulta estudante graduadu sira bainhira ba apply servisu ruma tanba dala-barak liu kriteria ida ne’ebé difikulta joven sira mak tenke iha esperiénsia mínimu tinan rua. Kuitadiñu foin remata de’it eskola no tuir loos programa eskola nian oinsá mak bele hetan ona esperiénsia servisu nian.
  • Tulun foinsa’e sira hodi forma sira nia identidade loloos. Katak ita presiza tulun foinsa’e sira hodi eduka sira nia konsénsia no iha kapasidade di’ak atu bele halo disernimentu étiku atu sira bele responsabiliza asaun no brani dehan la loos ba buat ne’ebé la loos duni tanba dala barak foinsa’e sira sai fali indiferente ba buat ne’ebé la loos.
  • Husi parte kreda nian bele tulun liu tan foinsa’e sira atu sira bele maduru liu tan iha sira nia fiar sarani nian. Tanba esperiénsia balun ne’e hatudu katak dalaruma mestre/a sira relijiaun nian mak obriga labarik sira ba missa, tan ne’e bainhira to’o iha otas boot sira sente baruk ona partisipa ativa iha atividade kreda nian.
  • Kona-ba mundu dijitál nian di’ak mós atu ita eduka foinsa’e sira hodi bele iha maturidade atu uza plataforma online sira. Dala-barak ita rona husi inan aman sira katak ohin loron ne’e telefone no laptop mak ukun tiha ona labarik sira no sira lakohi ona rona inan aman sira. Ida ne’e espresaun ida ne’ebé hakarak halai husi realidade foinsa’e sira nian hodi dehan meiu sira ne’e mak la di’ak, maibé se ita bele haree didiak katak sasan hirak ne’e tulun teb-tebes ita ba ita-nia formasaun sira. Uluk karik ita hard work maibé ohin loron ho prezensa teknolojia nian ita presiza de’it atu smart work. Kona-ba hirak ne’ebé lamenta katak internet ne’e nakonu de’it ho pornográfiku, ha’u propoin ba inan-aman sira atu bainhira sosa tiha labarik sira nia telefone bele rejistu kedan sira nia email ho sira nia idade atu nune’e Youtube mós hatene katak labarik ki’ik sira husi tinan hanesan ne’e la bele asesu ba filme sensuál sira, nune’e bainhira sira sai boot sira iha ona toman di’ak atu uza internet.
  • Iha mundu desportivu propoin ba governu atu hadi’a no loke tan kampu jogu nian barbarak atu promove liu tan foinsa’e sira nia talent no bele redús violénsia sira.
  • Liga ho situasaun surtu covid-19 no edukasaun iha Timor ne’ebé difisil teb-tebes atu asesu ba eskola online, nu’udar foinsa’e ida hakarak propoin ba professór sira atu universidade ida-idak bele kria Youtube Channel ida atu dosente sira nafatin ba eskola hodi uza white board no bele halo video ne’ebé di’ak liu tan atu estudante sira bele akompaña husi uma no bainhira sira iha difikuldade atu komprende sira bele loke fali atu nonton no ne’e sei fasilita di’ak liu sira. No maneira seluk tan mak universidade sira envez professór sira fahe de’it rezumu atu estuda; di’ak mós atu promove kultura lee tanba ne’e di’ak liu manda livru ho formatu sira iha PDF atu sira bele lee mesak no bele halo rezumu ba buat ne’ebé sira lee hafoin foti valór bazea ba sira nia leitura.

Hakerek nain; estudante Filozófiku São Francisco de Salles, Fakuldade Filozofia, Don Bosco Komoro, Dili.

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!